Connect with us

DRUŠTVO

Skoro 60.000 Crnogoraca govori srpskim jezikom

Novi podaci s popisa stanovništva – oko 2.000 Srba govori crnogorskim, Bošnjaci dominantno pričaju bosanskim, a Muslimani crnogorskim. Među Srbima 14.220 stranih državljana, a onih koji uz crnogorsko imaju i drugo državljanstvo – 3.841

Foto: Screenshot

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Od 12. 824 Rusa koji žive u Crnoj Gori, njih 12.629 govori ruskim jezikom. Da govori srpskim, navelo je 73 njih, a crnogorskim – 28.Od 5.629 građana koji su se odredili kao Romi, 4.438 govori romskim jezikom, 564 – albanskim, 363 – crnogorskim, a 156 – srpskim.

U dijelu podataka o regionalnoj pripadnosti, od 640 Bokelja, srpskim govore njih 254, srpsko-hrvatskim – 169, a crnogorskim – 132.Kad je riječ o vjeroispovijesti, od ukupnog broja Crnogoraca, 211.398 se izjasnilo da su pravoslavci. Islamske vjere su 22.292 Crnogorca, a katoličke – 5.795.Među Crnogorcima je 9.381 ateista, 1.915 – agnostika, a po pitanju vjeroispovijesti nije željelo da se izjasni 3.398 građana koji su se “pisali” kao Crnogorci.

Među onima koji su se na popisu izjasnili kao Srbi, njih 203.990 je pravoslavne vjere. Među Srbima je 497 ateista, 130 – katolika, 90 – agnostika, dok o vjeri nisu željela da se izjasne 133 građanina.

Od ukupnog broja Bošnjaka, 58.859 se izjasnilo da je islamske vjeroispovijesti.Među Albancima, kojih prema popisu ima 30.978, islamske vjeroispovijesti je 22.520 njih, a katoličke 8.085 građana.Od 10.162 Muslimana, 10.097 su islamske vjere. Hrvata koji se izjašnjavaju kao katolici je 4.580, a kao pravoslavci – 157.Bokelji su dominantno pravoslavne vjere – 400 od ukupno 640 njih, dok su 153 građanina koja se se tako odredila naveli da su katolici.

Srba koji su strani državljani – 14.220

MONSTAT je objavio podatke o državljanstvu prema nacionalnoj pripadnosti.Prema tim podacima, 252.207 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci su državljani Crne Gore. Među Crnogorcima, državljanstvo Crne Gore i druge države ima 2.010 građana, a strani državljani su njih 2.202.

Podaci pokazuju da su 187.309 građana koji su se izjasnili kao Srbi, državljani Crne Gore, dok državljanstvo Crne Gore i druge države ima 3.841 građanin koji se izjavnio kao Srbin. Srba koji su strani državljani je 14.220.

Crnogorsko državljanstvo imaju 55.493 Bošnjaka, dok državljanstvo Crne Gore i druge strane države ima 1.839 Bošnjaka. Stranih državljana Bošnjaka je 1.616.

Državljana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Albanci je 28.388, a državljanstvo Crne Gore i druge strane države ima 1.155 Albanaca. Stranih državljana Albanaca je 1.421.

Muslimana koji su državljani Crne Gore ima 9.705, onih koji imaju crnogorsko i državljanstvo druge strane države ima 105, a onih koji su strani državljani – 351.

Hrvata koji imaju crnogorsko državljanstvo je 4.082. Državljanstvo Crne Gore i druge strane države imaju 632 Hrvata, dok su strani državljani, njih 433.

Kad su u pitanju Rusi, njih 124 su crnogorski državljani, a isto toliko ih je koji uz crnogorsko imaju još neko državljanstvo. Rusa koji su strani državljani je 12.572.

Izvor: Vijesti

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije