Da je grijanje na drva postalo luksuz, požalili su se Portalu RTCG građani Berana. 

U Beranama cijepana bukova su oko 60 eura, a cerova cijepana drva se mogu naći do 70 eura. 

„To su cijene na prikolicama na kojima je pitanje da li na njima uopšte ima kubni metar“, komentar je jednog kupca iz ovog grada na sjeveru.

Dosta građana Berana se zadnjih godina grije na pelet, koji je na početku sezone stajao do 190 eura. Za 150 eura mogao se naći pelet, ali lošijeg kvaliteta. 

„Pelet sam plaćao 190 za tonu sa prevozom. Prošle godine kod istog proizvođača je bio 260, dakle 70 eura više. Čuo sam da su ove godine nagomilane ogromne zalihe peleta u velikim fabrikama. Samo u Beranama i na sjeveru ima toliko fabrika da pokriju potrebe pedeset puta više od Crne Gore Samo čekaju da im se odobri izvoz“, tvrdi kupac iz Berana. 

Prošle godine su, kaže, cijene podigli trgovci koji su dolazili iz Njemačke.

„Cijene su tada išle i do 360 i 400 eura za tonu. To je dakle cijena u Crnoj Gori, a na zapadu je prodavan po hiljadu i po za tonu zbog krize energenata i rata u Ukrajini“, zaključio je kupac iz Berana.

U Podgorici metar drva 75 eura, na primorju skoro 100

Drva za ogrijev dostigla su rekordnu cijenu na primorju, pa se metar bukovih i cerovih drva može naći za 95 eura.

Kako su Portalu RTCG kazali prodavci drva, cijene drva su značajno porasle na pragu jeseni, pa su za 15 do 20 eura skuplja u odnosu na Podgoricu.

Foto: RTCG, Milica Perišić

„Drva na primorju su poskupljala, a cijene se kreću od 10 do 20 eura skuplje nego u Podgorici. Pretežno su takve cijene na relaciji Bar-Budva“, rekli su prodavci drva za naš portal.

Na nekoliko lokacija u Podgorici juče su se mogli sresti prodavci, cijepanih ali i balvanskih drva koji kažu da je trenutna cijena cijepanih bukovih drva 75 eura po metru, dok su cerova 85 eura.

To znači da ko živi od penzije ili socijalne pomoći, mora izdvojiti dobru sumu kako bi prezimio.

Prodavci u Ulici Bracana Bracanovića prodaju drva pretežno nasložena u kamione, veće ili manje prikolice.

„Prodaja nam ide solidno, čak i mnogo bolje nego u avgustu i septembru. Ljudi su tada po odmorima, pa i ne razmišljaju mnogo o grijanju. Kupcima često drva spakujemo u džakovima, ako im je tako lakše da ih odvezu“, rekao je jedan od prodavaca.

Cijena bukovog nerezanog drveta kreće se od 60 do 65 eura po metru.

„Agencija za nacionalnu bezbjednost će, u saradnji sa Upravom policije, nastaviti u kontinuitetu da sprovodi mjere bezbjednosne zaštite u odnosu na predsjednika Crne Gore i članove njegove uže porodice“, piše u saopštenju

Dosadašnja saznanja upućuju na zaključak da se vjerovatno radi o plasiranju dezinformacije od strane trećih zemalja, saopšteno je iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Uprave policije (UP) povodom toga što ANB provjerava da li su tačne informacije da se na predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sprema atentat.

U saopštenju se navodi da je ANB 6. novembra došla u posjed podatka o potencijalnoj ugroženosti Milatovića, o čemu ga je u neposrednoj komunikaciji obavijestila.

U saopštenju se dodaje da je ANB o navedenom upoznala i direktora UP.

„Takođe, Agencija je sprovela veći broj aktivnosti na provjeri i produbljivanju navedenog podatka, kao i provjeri pouzdanosti izvora. S tim u vezi, dosadašnja saznanja upućuju na zaključak da se vjerovatno radi o plasiranju dezinformacije od strane trećih zemalja“, piše u zajedničkom saopštenju ANB i UP.

Dodaje se da će ANB u saradnji sa UP, nastaviti u kontinuitetu da sprovodi mjere bezbjednosne zaštite u odnosu na predsjednika Crne Gore i članove njegove uže porodice.

U zavjetrini stjenovitih obronaka ispod Manastira Ostrog, podostroška sela kao da su zaustavljena u vremenu. Vražegrmački kraj krije čaroliju koja podsjeća na romantične pejzaže Toskane – blage padine prekrivene vinogradima, nasadi nara i smokava, te tradicionalne kamene kuće s pogledom na prostrane zelene doline. Ovaj prostor nudi jedinstven ambijent, u kojem spoj prirodnih ljepota i kulturnog naslijeđa stvara ambijent savršen za razvoj ruralnog turizma.

Iako u sjeni monumentalnog Ostroga, podostroška sela su dragulj koji tek treba da zasija. Ovdje se svake godine okupljaju vjernici i turisti iz cijelog svijeta, koje vodi vjerovanje i želja za duhovnim mirom, ali sve više i ljubitelji prirode i avanture. Posjetioci mogu doživjeti autentičnost crnogorskog ruralnog života, uživati u netaknutoj prirodi, tradicionalnim lokalnim specijalitetima i domaćinskoj atmosferi, koja odiše gostoprimstvom i toplinom.

Pejzaž pun mogućnosti za ljubitelje prirode i poljoprivrede

Blaga mediteranska klima ovog kraja omogućava uzgoj raznovrsnih poljoprivrednih kultura, posebno vinove loze, nara, maslina i smokava. Na blagim padinama, okruženim prirodnim barijerama i daleko od gradske vreve, ovdašnja sela pružaju idealne uslove za razvoj poljoprivrednih gazdinstava, koja osim poljoprivredne proizvodnje mogu obogatiti turističku ponudu kroz vinske ture, edukativne radionice o uzgoju voća, i degustacije tradicionalnih proizvoda. Takav autentični doživljaj prirode i domaće proizvodnje postaje sve traženiji među turistima koji žele da iskuse Crnu Goru na jedan drugačiji način.

U proteklim godinama, vidljiv je porast interesovanja za smještajne kapacitete na ovom području. Pored klasičnih apartmana i kuća za iznajmljivanje, lokalno stanovništvo je pokrenulo kampove i „glamping” lokacije za ljubitelje prirode i kampovanja, što dodatno doprinosi privlačenju posjetilaca svih generacija. Ove ponude omogućavaju posjetiocima da se spoje s prirodom, istražuju planinske staze, uživaju u čistom vazduhu i u autentičnoj domaćoj kuhinji.

POGLEDAJTE:

https://www.instagram.com/reel/CuxWbuoPL8i/?igsh=a3lwcjQ2cmVmcXpn

Među sve popularnijim aktivnostima su i biciklističke i planinarske ture koje prolaze kroz slikovite predjele, pružajući posjetiocima jedinstven doživljaj Crne Gore kakav se rijetko viđa u masovnom turizmu. Mnoge porodice koje žive na ovom području sve više uviđaju priliku u turizmu, pa obnavljaju svoje domove, proširuju smještajne kapacitete i pružaju gostima priliku da iskuse svakodnevni život u crnogorskom selu. Ovo je proces koji omogućava očuvanje autentične kulture i običaja, a istovremeno doprinosi očuvanju prirodnih i kulturnih resursa.

Put L6: Žila kucavica ruralnog turizma

Ipak, jedan od ključnih izazova s kojima se suočava ovaj kraj jeste zastarela putna infrastruktura, naročito put L6, koji povezuje podostroška sela s okolnim naseljima i glavnim putnim pravcima. Izgrađen prije više od 50 godina, ovaj put je trpio različite intervencije, od proširenja željezničke pruge do unapređenja elektromreže, zbog čega je dodatno oštećen. Današnje stanje puta otežava dolazak turista i prolazak vozila kroz ovaj kraj, te negativno utiče na cjelokupno iskustvo posjete.

Unapređenje infrastrukture, posebno puta L6, otvorilo bi vrata dodatnom broju posjetilaca i omogućilo bolju povezanost sela s ostatkom Crne Gore. Osim toga, modernizacija puta donijela bi značajan napredak za lokalno stanovništvo, olakšavajući svakodnevne aktivnosti i otvarajući prostor za dodatni razvoj porodičnih biznisa, kao što su seoska domaćinstva, suvenirnice, vinarije i drugi mali preduzetnički poduhvati. Razvoj i unapređenje ovih biznisa moglo bi obogatiti ponudu Crne Gore na turističkom tržištu, pružajući posjetiocima priliku da upoznaju još jedan autentičan i specifičan dio naše zemlje.

Duh podostroških sela – spoj prirodnih ljepota i kulturnog naslijeđa

Podostroška sela odišu duhom prošlih vremena i ljepotom pejzaža kakvi se rijetko mogu sresti. Uživajući u ljepotama koje ovo područje nudi, turisti imaju priliku da urone u autentični crnogorski način života – da osjete miris svježe pečenog hleba iz peći, čuju priče o lokalnim običajima, probaju domaće proizvode i obiđu starinske vinograde. Posjetioci sve više traže iskustva koja su intimna, autentična i povezana s prirodom i kulturom, a upravo to podostroška sela mogu da ponude.

I dok se na globalnom nivou povećava interesovanje za održivi i ruralni turizam, ovaj kraj ima priliku da zauzme važno mjesto na mapi crnogorskog turizma. Očuvanje prirodnih resursa, revitalizacija tradicionalne poljoprivrede i razvoj turističkih kapaciteta koji poštuju prirodne granice sela, omogućili bi da ovaj kraj zasija kao nova destinacija za turiste koji traže mir, prirodne ljepote i autentična iskustva.

Podostroška sela imaju sve uslove da postanu prava turistička oaza u Crnoj Gori, mjesto koje privlači posjetioce željne mira, prirode i autentičnih iskustava. Rekonstrukcija puta L6 doprinijela bi ne samo olakšavanju pristupa ovoj oblasti, već i otvaranju novih prilika za razvoj lokalnog turizma i malih porodičnih biznisa. Na ovaj način, cijeli region mogao bi da se razvija, čuvajući svoje kulturno nasleđe i prirodne ljepote, a istovremeno pružajući lokalnom stanovništvu priliku za ekonomski napredak i opstanak u svojim selima.

Izvor: Volim Danilovgrad