Connect with us

DRUŠTVO

Skoro 60.000 Crnogoraca govori srpskim jezikom

Novi podaci s popisa stanovništva – oko 2.000 Srba govori crnogorskim, Bošnjaci dominantno pričaju bosanskim, a Muslimani crnogorskim. Među Srbima 14.220 stranih državljana, a onih koji uz crnogorsko imaju i drugo državljanstvo – 3.841

Foto: Screenshot

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Od 12. 824 Rusa koji žive u Crnoj Gori, njih 12.629 govori ruskim jezikom. Da govori srpskim, navelo je 73 njih, a crnogorskim – 28.Od 5.629 građana koji su se odredili kao Romi, 4.438 govori romskim jezikom, 564 – albanskim, 363 – crnogorskim, a 156 – srpskim.

U dijelu podataka o regionalnoj pripadnosti, od 640 Bokelja, srpskim govore njih 254, srpsko-hrvatskim – 169, a crnogorskim – 132.Kad je riječ o vjeroispovijesti, od ukupnog broja Crnogoraca, 211.398 se izjasnilo da su pravoslavci. Islamske vjere su 22.292 Crnogorca, a katoličke – 5.795.Među Crnogorcima je 9.381 ateista, 1.915 – agnostika, a po pitanju vjeroispovijesti nije željelo da se izjasni 3.398 građana koji su se “pisali” kao Crnogorci.

Među onima koji su se na popisu izjasnili kao Srbi, njih 203.990 je pravoslavne vjere. Među Srbima je 497 ateista, 130 – katolika, 90 – agnostika, dok o vjeri nisu željela da se izjasne 133 građanina.

Od ukupnog broja Bošnjaka, 58.859 se izjasnilo da je islamske vjeroispovijesti.Među Albancima, kojih prema popisu ima 30.978, islamske vjeroispovijesti je 22.520 njih, a katoličke 8.085 građana.Od 10.162 Muslimana, 10.097 su islamske vjere. Hrvata koji se izjašnjavaju kao katolici je 4.580, a kao pravoslavci – 157.Bokelji su dominantno pravoslavne vjere – 400 od ukupno 640 njih, dok su 153 građanina koja se se tako odredila naveli da su katolici.

Srba koji su strani državljani – 14.220

MONSTAT je objavio podatke o državljanstvu prema nacionalnoj pripadnosti.Prema tim podacima, 252.207 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci su državljani Crne Gore. Među Crnogorcima, državljanstvo Crne Gore i druge države ima 2.010 građana, a strani državljani su njih 2.202.

Podaci pokazuju da su 187.309 građana koji su se izjasnili kao Srbi, državljani Crne Gore, dok državljanstvo Crne Gore i druge države ima 3.841 građanin koji se izjavnio kao Srbin. Srba koji su strani državljani je 14.220.

Crnogorsko državljanstvo imaju 55.493 Bošnjaka, dok državljanstvo Crne Gore i druge strane države ima 1.839 Bošnjaka. Stranih državljana Bošnjaka je 1.616.

Državljana Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Albanci je 28.388, a državljanstvo Crne Gore i druge strane države ima 1.155 Albanaca. Stranih državljana Albanaca je 1.421.

Muslimana koji su državljani Crne Gore ima 9.705, onih koji imaju crnogorsko i državljanstvo druge strane države ima 105, a onih koji su strani državljani – 351.

Hrvata koji imaju crnogorsko državljanstvo je 4.082. Državljanstvo Crne Gore i druge strane države imaju 632 Hrvata, dok su strani državljani, njih 433.

Kad su u pitanju Rusi, njih 124 su crnogorski državljani, a isto toliko ih je koji uz crnogorsko imaju još neko državljanstvo. Rusa koji su strani državljani je 12.572.

Izvor: Vijesti

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije