EKONOMIJA
"VRATIĆEMO DOSTA STARIH DUGOVA OVE GODINE, OVO JE POTPUNO ODRŽIV I RAZVOJNI BUDŽET"
Spajić: Konačno će nakon 30 godina od budžeta imati korist građani Crne Gore (VIDEO)
„Želimo da postignemo prvenstveno rast zarada za građane i sve druge benefite koje budžet za ovu godinu ima… „Evropa sad“ obezbjeđuje bolji životni standard za preko 200 hiljada porodica. Povećali smo i minimalnu penziiju na 200 eura, koja će da krene od posljednjeg kvartala ove godine. Takođe, dodali smo i dječije dodatke i razne druge socijalne mjere, tako da mislim da će skoro svaki građanin moći da osjeti benefit od ovog budžeta i rasta ekonomije“, istakao je ministar finansija i socijalnog staranja

Benefit od ovogodišnjeg budžeta, koji je održiv i razvojni, i od rasta ekonomije, osjetiće skoro svaki građanin u Crnoj Gori, poručio je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.
„To je bila intencija Vlade i skupštinske većine – da napravimo jedan dobar balans, gdje će svaki građanin moći da osjeti benefite privrednog rasta u Crnoj Gori, što nije bio slučaj u prošlosti. To nas je dovelo do toga da je naša država druga po nejednakosti prihoda između najbogatijih i najsiromašnijih u Evropi“, kazao je Spajić u intervjuu agenciji Mina-biznis.
On je dodao da će reforma, koja se upravo sprovodi, doprinijeti radikalnom smanjenju tih nejednakosti.
„Sama po sebi „Evropa sad“ obezbjeđuje bolji životni standard za preko 200 hiljada porodica. Povećali smo i minimalnu penziiju na 200 eura, koja će da krene od poslednjeg kvartala ove godine. Takođe, dodali smo i dječje dodatke i razne druge socijalne mjere, tako da mislim da će skoro svaki građanin moći da osjeti benefit od ovog budžeta“, smatra Spajić.
Budžet za ovu godinu ostao je bez prvobitno planiranih oko 33 miliona eura prihoda, koji su se, između ostalog, odnosili na povećanje akciza na određene proizvode. Takođe, smanjen je i nivo zaduženja na 70 miliona eura.
Spajić je rekao da su bili spremni na svaki scenario, i da su, na smanjenje prihodne strane, reagovali tako što su smanjili rashodnu stranu.
„Bili smo primorani da smanjimo dobar dio i kapitalnih investicija, ali to je što je. Ponekad morate da donesete neke kompromise koji su manji u odnosu na ono što želite da postignete. A želimo da postignemo prvenstveno rast zarada za građane i sve druge benefite koje budžet za ovu godinu ima“, naveo je Spajić.
Ministarstvo je, kako bi dokazalo da Evropa sad ne donosi dodatna zaduženja, ponudilo političkim partijama da se ide bez zaduženja, ukoliko se budžet usvoji u originalnoj verziji.
„Međutim, skupštinska većina je imala nekih 70 miliona eura vrijedne amandmane, pa smo dogovorili da taj dio ide na dodatno zaduženje“, objasnio je Spajić.
Na pitanje može li se ove godine očekvati rebalans budžeta, Spajić je odgovorio da je sada izvjesno da ga neće biti i da je Crna Gora, do sada, svake godine imala makar po jedan rebalans, često i po dva puta.
„Rebalans se dešava svugdje u Evropi. Međutim, prošle godine nijesmo imali rebalans. To je prilika da pokažemo koliko smo realno projektovali i ekonomju i budžet u vrlo teškm okolnostima, jer su i prošla i 2020. bile kovid godine i bilo je vrlo teško projektovati prihode, dok je rashodnu mnogo lakše predviđeti. Tako da ćemo i za ovu godinu pokušati da ne dođe do rebalansa i mislim da je izvjesno da ga neće biti“, poručio je Spajić.
On je ponovio da je budžet potpuno održiv, jer su prihodi i rashodi usklađeni.
„Vratićemo dosta starih dugova ove godine, deficit takođe nije prevelik, tako da mislimo da je ovo potpuno održiv i razvojni budžet“, tvrdi Spajić.
Govoreći o rastu ekonomije u prošloj godini, Spajić je naveo da su zvanične projekcije Ministarstva bile 13,4 odsto, ali da je već za prvih devet mjeseci ostvaren rast od 14 odsto.
„S toga očekujemo da će rast na kraju biti sigurno preko 14 odsto. Time ćemo povećati bazu za ono što će biti za ovu godinu“, dodao je Spajić.
Kada je u pitanju ova godina, Spajić je podsjetio da je Evropska komisija (EK) procijenila da će Crna Gora ostvariti rast od 6,4 odsto.
„Mi smo svojom, odvojenom analizom, došli do istog procenta, što dokazuje koliko je realna naša ovogodišnja prognoza. Time ćemo biti najbrže rastuća ekonomija u Evropi“, saopštio je Spajić.
S obzirom na to da je prošle godine ostvaren veći rast od prvobitno projektovanog, Spajić je naglasio da i za ovu godinu postoji veliki prostor za dodatni rast.
Na pitanje da li bi nepoštovanje ili djelimično poštovanje mjera predviđenih programom Evropa sad moglo da utiče na povjerenje građana u Vladu, Spajić je odgovorio da razumije skepsu kod građana koji su 30 godina svjedočili jednoj praksi koja je radikalno drugačija od sadašnje.
„Mi smo smanjili dug i kao država zaradili smo. Smanjili smo 200 miliona troškova državnog aparata koji je išao nigdje. Možete zamisliti 30 godina puta 200 miliona, koliki je to novac koji je išao nigdje. Mi taj novac sada prebacujemo na građane i oni vjerovatno, ne očekujući jedan takav potez, imaju toliki nivo skepse“, kazao je Spajić.
U Skupštini je već usvojen zakon koji se, kako je naveo, mora poštovati i koji važi i za javni i za privatni sektor.
„To više nije samo opšti kolektivni ugovor, nego Zakon o radu, čije odredbe tačno određuju kako mora da se isplaćuje zarada i gdje idu uštede koje su napravljene, odnosno porezi i doprinosi koje će kompanija da uštedi moraju da se prenesu na zaposlenog“, dodao je Spajić.
On je najavio da će sa poslodavcima imati intenzivnu komunikaciju.
„Već od 4. januara očekujem da pošaljemo poziv svim poslodavcima u Crnoj Gori da posjete Minstarstvo. Sješćemo zajedno sa poslodavcima i vidjećemo šta ih koči u daljim investicijama i poslovanju. Takođe ćemo tada najaviti neke nove mjere Vlade, ali ćemo i vidjeti kako primjenjuju Evropu sad“, kazao je Spajić.
Na pitanje da li imamo dovoljan broj inspektora koji će moći da iskontrolišu sprovođenje te reforme, Spajić je odgovorio da sigurno da ne postoji dovoljan nivo inspekcija, ali da u Vladi rade na tome da ojačaju Upravu za inspekcijske poslove (UIP).
„Mislim da je dosta urađeno za ovih godinu, ali će morati mnogo više da se uradi u budućnost. Uprava prihoda i carina (UPC) je već to značajno ojačala, ali će i u budućnosti nastaviti da to radi. To nije samo jedna služba koja mora da se bavi tom problematikom, već jedno sedam-osam službi. Biće pokušaja kratkoročno, raznihdovijavanja i pokušaja da se izbjegnu zakonske norme, međutim država će čvrsto da stoji i mi ćemo, ubijeđen sam, već za par mjeseci potpuno odbiti takve pokušaje“, tvrdi Spajić.
Govoreći o stanju u javnim finansijama u ovoj godini, konkretno javnom dugu, Spajć je rekao da je on do sada bio van kontrole.
„Kada ste smanjili javni dug sa nekih 90 odsto neto po bruto domaćem prozvodu (BDP), na nekih oko 75 odsto, to je značajno smanjenje i Crna Gora je mnogo manje rizična sa te strane“, rekao je Spajić i dodao da će nastaviti da rade na vraćanju starih dugova i fiskalnoj odgovornosti.
Spajić je saopštio i da je hedzing aranžman, koji je potpisan u cilju zaštite od valutnog rizika kod kredita za izgradnju prioritetne dionice auto-puta, riješio veliki problem izloženost prema dolaru, koji je bio problem sedam godina.
On je podsjetio da su postojali državni troškovi koji su bili potpuno van kontrole, ali da se takva situacija rješava programskim budžetom.
„Imamo i sijaset drugih problema koje smo riješili prošle godine. Državna preduzeća će nastaviti da budu veliki problem, ali imamo Montenegro Vorks (MW), koji trenutno sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) prolazi razne obuke. Imamo rješenja za sve goruće probleme i nastavićemo da se borimo sa tim vatrama koje nam konstantno podmeću“, najavio je Spajić.
On je dodao da je prošle godine vraćeno skoro 450 miliona eura starih kredita, dok će ove godine biti dodatno vraćeno još skoro 300 miliona.
„Već 5. januara imamo jedan kredit iz 2001. godine, čak ne od protekle Vlade, nego od protekle države, koji nažalost moramo sada da vraćamo. Međutim, imamo u depozitima preko 400 miliona eura i potpuno ćemo zatvoriti fiskalnu ovu godinu“, tvrdi Spajić.
On je građanima u ovoj godini poželio prvenstveno zdravlje, jer su se brojevi u vezi sa omikron kovid krizom povećali i postali zabrinjavajući.
„Mi kao Vlada smo alarmirani takvom situacijom, tako da ćemo mjerama koje upravo sprovodimo pokušati da smanjimo rast kovid brojeva. Pozivamo građane da budu odgovorni na ličnom nivou i da se svi negdj potrudimo da sačuvamo zdravlje, jer je to najbitnije“, zaključio je Spajić.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO4 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
POLITIKA3 дана ranije(FOTO) Šta je policija oduzela iz stana Aca Đukanovića u Podgorici
HRONIKA2 дана ranijeAco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu
POLITIKA3 дана ranijeDajković: „Poništeno rješenje o mojoj suspenziji, pravda je pobijedila! Ja se neću vratiti u Glavni grad, za mene politika nikada nije bila borba za fotelju“











