EKONOMIJA
"VRATIĆEMO DOSTA STARIH DUGOVA OVE GODINE, OVO JE POTPUNO ODRŽIV I RAZVOJNI BUDŽET"
Spajić: Konačno će nakon 30 godina od budžeta imati korist građani Crne Gore (VIDEO)
„Želimo da postignemo prvenstveno rast zarada za građane i sve druge benefite koje budžet za ovu godinu ima… „Evropa sad“ obezbjeđuje bolji životni standard za preko 200 hiljada porodica. Povećali smo i minimalnu penziiju na 200 eura, koja će da krene od posljednjeg kvartala ove godine. Takođe, dodali smo i dječije dodatke i razne druge socijalne mjere, tako da mislim da će skoro svaki građanin moći da osjeti benefit od ovog budžeta i rasta ekonomije“, istakao je ministar finansija i socijalnog staranja
Benefit od ovogodišnjeg budžeta, koji je održiv i razvojni, i od rasta ekonomije, osjetiće skoro svaki građanin u Crnoj Gori, poručio je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.
„To je bila intencija Vlade i skupštinske većine – da napravimo jedan dobar balans, gdje će svaki građanin moći da osjeti benefite privrednog rasta u Crnoj Gori, što nije bio slučaj u prošlosti. To nas je dovelo do toga da je naša država druga po nejednakosti prihoda između najbogatijih i najsiromašnijih u Evropi“, kazao je Spajić u intervjuu agenciji Mina-biznis.
On je dodao da će reforma, koja se upravo sprovodi, doprinijeti radikalnom smanjenju tih nejednakosti.
„Sama po sebi „Evropa sad“ obezbjeđuje bolji životni standard za preko 200 hiljada porodica. Povećali smo i minimalnu penziiju na 200 eura, koja će da krene od poslednjeg kvartala ove godine. Takođe, dodali smo i dječje dodatke i razne druge socijalne mjere, tako da mislim da će skoro svaki građanin moći da osjeti benefit od ovog budžeta“, smatra Spajić.
Budžet za ovu godinu ostao je bez prvobitno planiranih oko 33 miliona eura prihoda, koji su se, između ostalog, odnosili na povećanje akciza na određene proizvode. Takođe, smanjen je i nivo zaduženja na 70 miliona eura.
Spajić je rekao da su bili spremni na svaki scenario, i da su, na smanjenje prihodne strane, reagovali tako što su smanjili rashodnu stranu.
„Bili smo primorani da smanjimo dobar dio i kapitalnih investicija, ali to je što je. Ponekad morate da donesete neke kompromise koji su manji u odnosu na ono što želite da postignete. A želimo da postignemo prvenstveno rast zarada za građane i sve druge benefite koje budžet za ovu godinu ima“, naveo je Spajić.
Ministarstvo je, kako bi dokazalo da Evropa sad ne donosi dodatna zaduženja, ponudilo političkim partijama da se ide bez zaduženja, ukoliko se budžet usvoji u originalnoj verziji.
„Međutim, skupštinska većina je imala nekih 70 miliona eura vrijedne amandmane, pa smo dogovorili da taj dio ide na dodatno zaduženje“, objasnio je Spajić.
Na pitanje može li se ove godine očekvati rebalans budžeta, Spajić je odgovorio da je sada izvjesno da ga neće biti i da je Crna Gora, do sada, svake godine imala makar po jedan rebalans, često i po dva puta.
„Rebalans se dešava svugdje u Evropi. Međutim, prošle godine nijesmo imali rebalans. To je prilika da pokažemo koliko smo realno projektovali i ekonomju i budžet u vrlo teškm okolnostima, jer su i prošla i 2020. bile kovid godine i bilo je vrlo teško projektovati prihode, dok je rashodnu mnogo lakše predviđeti. Tako da ćemo i za ovu godinu pokušati da ne dođe do rebalansa i mislim da je izvjesno da ga neće biti“, poručio je Spajić.
On je ponovio da je budžet potpuno održiv, jer su prihodi i rashodi usklađeni.
„Vratićemo dosta starih dugova ove godine, deficit takođe nije prevelik, tako da mislimo da je ovo potpuno održiv i razvojni budžet“, tvrdi Spajić.
Govoreći o rastu ekonomije u prošloj godini, Spajić je naveo da su zvanične projekcije Ministarstva bile 13,4 odsto, ali da je već za prvih devet mjeseci ostvaren rast od 14 odsto.
„S toga očekujemo da će rast na kraju biti sigurno preko 14 odsto. Time ćemo povećati bazu za ono što će biti za ovu godinu“, dodao je Spajić.
Kada je u pitanju ova godina, Spajić je podsjetio da je Evropska komisija (EK) procijenila da će Crna Gora ostvariti rast od 6,4 odsto.
„Mi smo svojom, odvojenom analizom, došli do istog procenta, što dokazuje koliko je realna naša ovogodišnja prognoza. Time ćemo biti najbrže rastuća ekonomija u Evropi“, saopštio je Spajić.
S obzirom na to da je prošle godine ostvaren veći rast od prvobitno projektovanog, Spajić je naglasio da i za ovu godinu postoji veliki prostor za dodatni rast.
Na pitanje da li bi nepoštovanje ili djelimično poštovanje mjera predviđenih programom Evropa sad moglo da utiče na povjerenje građana u Vladu, Spajić je odgovorio da razumije skepsu kod građana koji su 30 godina svjedočili jednoj praksi koja je radikalno drugačija od sadašnje.
„Mi smo smanjili dug i kao država zaradili smo. Smanjili smo 200 miliona troškova državnog aparata koji je išao nigdje. Možete zamisliti 30 godina puta 200 miliona, koliki je to novac koji je išao nigdje. Mi taj novac sada prebacujemo na građane i oni vjerovatno, ne očekujući jedan takav potez, imaju toliki nivo skepse“, kazao je Spajić.
U Skupštini je već usvojen zakon koji se, kako je naveo, mora poštovati i koji važi i za javni i za privatni sektor.
„To više nije samo opšti kolektivni ugovor, nego Zakon o radu, čije odredbe tačno određuju kako mora da se isplaćuje zarada i gdje idu uštede koje su napravljene, odnosno porezi i doprinosi koje će kompanija da uštedi moraju da se prenesu na zaposlenog“, dodao je Spajić.
On je najavio da će sa poslodavcima imati intenzivnu komunikaciju.
„Već od 4. januara očekujem da pošaljemo poziv svim poslodavcima u Crnoj Gori da posjete Minstarstvo. Sješćemo zajedno sa poslodavcima i vidjećemo šta ih koči u daljim investicijama i poslovanju. Takođe ćemo tada najaviti neke nove mjere Vlade, ali ćemo i vidjeti kako primjenjuju Evropu sad“, kazao je Spajić.
Na pitanje da li imamo dovoljan broj inspektora koji će moći da iskontrolišu sprovođenje te reforme, Spajić je odgovorio da sigurno da ne postoji dovoljan nivo inspekcija, ali da u Vladi rade na tome da ojačaju Upravu za inspekcijske poslove (UIP).
„Mislim da je dosta urađeno za ovih godinu, ali će morati mnogo više da se uradi u budućnost. Uprava prihoda i carina (UPC) je već to značajno ojačala, ali će i u budućnosti nastaviti da to radi. To nije samo jedna služba koja mora da se bavi tom problematikom, već jedno sedam-osam službi. Biće pokušaja kratkoročno, raznihdovijavanja i pokušaja da se izbjegnu zakonske norme, međutim država će čvrsto da stoji i mi ćemo, ubijeđen sam, već za par mjeseci potpuno odbiti takve pokušaje“, tvrdi Spajić.
Govoreći o stanju u javnim finansijama u ovoj godini, konkretno javnom dugu, Spajć je rekao da je on do sada bio van kontrole.
„Kada ste smanjili javni dug sa nekih 90 odsto neto po bruto domaćem prozvodu (BDP), na nekih oko 75 odsto, to je značajno smanjenje i Crna Gora je mnogo manje rizična sa te strane“, rekao je Spajić i dodao da će nastaviti da rade na vraćanju starih dugova i fiskalnoj odgovornosti.
Spajić je saopštio i da je hedzing aranžman, koji je potpisan u cilju zaštite od valutnog rizika kod kredita za izgradnju prioritetne dionice auto-puta, riješio veliki problem izloženost prema dolaru, koji je bio problem sedam godina.
On je podsjetio da su postojali državni troškovi koji su bili potpuno van kontrole, ali da se takva situacija rješava programskim budžetom.
„Imamo i sijaset drugih problema koje smo riješili prošle godine. Državna preduzeća će nastaviti da budu veliki problem, ali imamo Montenegro Vorks (MW), koji trenutno sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) prolazi razne obuke. Imamo rješenja za sve goruće probleme i nastavićemo da se borimo sa tim vatrama koje nam konstantno podmeću“, najavio je Spajić.
On je dodao da je prošle godine vraćeno skoro 450 miliona eura starih kredita, dok će ove godine biti dodatno vraćeno još skoro 300 miliona.
„Već 5. januara imamo jedan kredit iz 2001. godine, čak ne od protekle Vlade, nego od protekle države, koji nažalost moramo sada da vraćamo. Međutim, imamo u depozitima preko 400 miliona eura i potpuno ćemo zatvoriti fiskalnu ovu godinu“, tvrdi Spajić.
On je građanima u ovoj godini poželio prvenstveno zdravlje, jer su se brojevi u vezi sa omikron kovid krizom povećali i postali zabrinjavajući.
„Mi kao Vlada smo alarmirani takvom situacijom, tako da ćemo mjerama koje upravo sprovodimo pokušati da smanjimo rast kovid brojeva. Pozivamo građane da budu odgovorni na ličnom nivou i da se svi negdj potrudimo da sačuvamo zdravlje, jer je to najbitnije“, zaključio je Spajić.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
HRONIKA3 дана ranijeUbijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
HRONIKA18 сати ranijeLovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
HRONIKA2 дана ranijeDvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
BALKAN I SVIJET23 сата ranijeUhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
DRUŠTVO2 дана ranijeBerane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
