Connect with us

EKONOMIJA

"PROJEKAT "CRNA GORA RADI" ZA PREPOROD DRŽAVNIH PREDUZEĆA"

Spajić preuzma kontrolu nad 40 državnih firmi: Nadziraće sve one koje novac dobijaju iz budžeta

„Ne možemo dozvoliti da državna preduzeća koja zapošljavaju ogroman broj ljudi zbog neefikasnog upravljanja propadaju i da su na grbači poreskih obveznika, kao u prošlosti“, poručio ministar finansija

Foto: Vlada Crne Gore

Odluka o osnivanju nove državne kompanije Montenegro Works (MW) ili Crna Gora radi, koja treba da savjetuje i nadzire sve ostale državne kompanije, uprkos protivljenju jednog broja ministara o formiranju iste, prošla je na sjednici Vlade.

Predlagač odluke o osnivanju ovog preduzeća bilo je Ministarstvo finansija, koje bi njime i upravljalo. Na ovaj način Ministarstvo finansija bi na sebe praktično preuzelo nadzor i kontrolu nad 40-ak državnih firmi, koje su do sada nadzirala resorna ministarstva.

Ministar finansija Milojko Spajić je juče popodne poslao medijima svoju izjavu o osnivanju ove kompanije, navodeći da je ona potrebna Crnoj Gori da bi se uspostavio efikasan mehanizam finansijskog nadzora nad preduzećima u većinskom vlasništvu države i da bi se zaštitio crnogorski budžet od negativnih slučajeva iz prošlosti, kada su izgubljeni značajni prihodi zbog lošeg upravljanja pojedinim državnim firmama.

„Novo preduzeće će pružati i strateške smjernice Vladi za utvrđivanje jasne politike upravljanja kompanijama u većinskom vlasništvu države, u čemu se ogleda javni interes za predloženi koncept i osnivanje društva, što je iniciralo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS). Pravni osnov za donošenje odluke Vlade je u Zakonu o privrednim društvima, a to je bila i preporuka u razgovorima sa predstavnicima Evropske komisije, MMF-a i drugih međunarodnih partnera“, navedeno je u saopštenju.

Navodeći primjere lošeg upravljanja državnim preduzećima u prošlosti, on je naveo aktiviranje garancija Crnogorsku i Barsku plovidbu i nezakonitu državnu pomoć u Montenegro erlajnsu.

„Uz to, značajni izgubljeni prihodi države uslovljeni su lošim upravljanjem i poslovanjem pojedinih društava u većinskom državnom vlasništvu. Finansijskim nadzorom i podrškom u sprovođenju reformi u cilju efikasnijeg upravljanja privrednim društvima u većinskom vlasništvu države obezbediće se profitabilnije poslovanje tih preduzeća i efikasnija upotreba javnih resursa, kao i stručna podrška i pomoć menadžmentima većinski državnih kompanija. To će povećati prihode budžeta Crne Gore kroz očekivano veće prihode od dividendi, ali i indirektno kroz povećanje drugih prihoda budžeta (PDV, porez na dohodak, porez na dobit, doprinosi) usljed boljeg poslovanja. Sa druge strane, značajno će biti ublaženi rizici od novih obaveza nastalih lošim upravljanjem i poslovanjem ovih kompanija“, naveli su iz ovog Ministarstva.

Spajić je u svojoj izjavio naveo da državna preduzeća zapošljavaju ogroman broj ljudi i da se ne može dozvoliti da zbog neefikasnog upravljanja propadaju i da su na grbači poreskih obveznika, kao u prošlosti.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je izuzeo mišljenje smatrajući da je predlog suprotan Zakonu o privrednim društvima i, kako su prenijele „Vijesti“, takva je firma potpuno nepotrebna, kao i da su nejasno definisane njene nadležnosti, buduće djelatnosti i prihodi. Bojanić je i pismeno poslao svoje izjašnjenje, kako bi ušlo u zvanični zapisnik sa sjednice.

Prema odluci o osnivanju, koja je juče objavljena u Službenom listu, predviđeno je da osnivački kapital nove kompanije bude 490 hiljada eura, kao i da se u nastavku rada finansira od redovnih prihoda, kredita i donacija, ali nije objašnjeno kako će ostvarivati te prihode s obzirom na to da će baviti savjetovanjem državnih kompanija. Nejasno je da li će te savjete naplaćivati od državnih kompanija, koje su ih do sada mogle besplatno dobijati od svojih nadležnih ministarstava.

Nakon što je odluka objavljena u Službenom listu, Vlada kao osnivač treba da donese Statut, izabere odbor direktora i izvršnog direktora koji predaje dokumenta za registraciju u privrednom registru.

Kako je navedeno u odluci, kompanija se osniva “radi nadzora, praćenja i analiziranja finansijskog stanja u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, kao i podrške u sprovođenju reformi u cilju efikasnijeg upravljanja istim”. To isto je do sada bila nadležnost resornih ministarstava.

Ministarstvo kapitalnih investicija je nadziralo 20 kompanije iz oblasti saobraćaja, pomorstva, energetike i rudarstva i za te potrebe formiralo posebno odjeljenje za korporativno upravljanje. Većina drugih državnih kompanija je iz oblasti poljoprivrede, turizma, industrije.

Ministarstvo finansija u jučerašnjem saopštenju navodi da su pojedine zemlje otišle korak dalje pa im udjele u javnim korporacijama imaju nezavisne agencije, holding ili investicione kompanije.

„Model holding kompanije ima prednost angažovanja profesionalnih menadžera za upravljanje imovinom sa referencama iz privatnog sektora, koji mogu efikasnije upravljati portfolijom javnih preduzeća“ saopšteno je iz Ministarstva.

“Zaposlenima u ministarstvima često nedostaje znanje”

„Osnivanjem MW odgovaramo na apele menadžera državnih preduzeća, koji su obasipali MFSS i resorna ministarstva, tražeći finansijske analize i finansijsku stručnu pomoć. Ovo je prvi korak u realizaciji vizije domaćinskog upravljanja državnim dijelom privrede i svaki naredni korak će objediniti napore svih društvenih aktera u istom pravcu da zaživi projekat “Crna Gora radi” i to za preporod državnih preduzeća“, kazao je Spajić.

On navodi da u osnivanju ovog preduzeća “ide i činjenica da zaposlenima u resornom ministarstvu često nedostaje dovoljno znanja o sektoru koje je potrebno za efikasan nadzor”.

„Takođe, u resornom ministarstvu fali zaposlenih sa specifičnim vještinama koje su potrebne, budući da ova preduzeća posluju u različitim sektorima ekonomije od kojih su neka i regulisana posebnom nacionalnom i međunarodnom legislativom. Zato se očekuje i tehnička podrška od međunarodnih partnera (MMF, Svetska banka, Evropska komisija), da bi se kroz “Montenegro Works” DOO uspostavio efikasan mehanizam nadzora nad kompanijama u većinskom državnom vlasništvu. Podsjećamo da međunarodna i evropska praksa ukazuje na to da funkciju finansijskog nadzora nad privrednim društvima u većinskom vlasništvu države najčešće obavlja preduzeće koje je ispod Ministarstva finansija ili je potpuno nezavisna jedinica (preduzeće)“, kazao je Spajić.

Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Neće biti poskupljenja struje

„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.

„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.

Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.

„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.

Continue Reading

EKONOMIJA

Od januara skuplja struja u Crnoj Gori

Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori

Foto: Shutterstock

Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).

U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.

Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.

Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.

„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.

Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-

1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.

„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.

„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.

Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:

0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.

Continue Reading

EKONOMIJA

Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!

„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…

Foto: Luka Zeković

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.

Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.

Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.

foto: Luka Zeković

„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.

On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.

„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.

Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.

„Saldo više neće biti nula“

Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.

Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…

„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.

Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.

„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.

On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.

Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.

Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.

Continue Reading

Najčitanije