Connect with us

EKONOMIJA

"PROJEKAT "CRNA GORA RADI" ZA PREPOROD DRŽAVNIH PREDUZEĆA"

Spajić preuzma kontrolu nad 40 državnih firmi: Nadziraće sve one koje novac dobijaju iz budžeta

„Ne možemo dozvoliti da državna preduzeća koja zapošljavaju ogroman broj ljudi zbog neefikasnog upravljanja propadaju i da su na grbači poreskih obveznika, kao u prošlosti“, poručio ministar finansija

Foto: Vlada Crne Gore

Odluka o osnivanju nove državne kompanije Montenegro Works (MW) ili Crna Gora radi, koja treba da savjetuje i nadzire sve ostale državne kompanije, uprkos protivljenju jednog broja ministara o formiranju iste, prošla je na sjednici Vlade.

Predlagač odluke o osnivanju ovog preduzeća bilo je Ministarstvo finansija, koje bi njime i upravljalo. Na ovaj način Ministarstvo finansija bi na sebe praktično preuzelo nadzor i kontrolu nad 40-ak državnih firmi, koje su do sada nadzirala resorna ministarstva.

Ministar finansija Milojko Spajić je juče popodne poslao medijima svoju izjavu o osnivanju ove kompanije, navodeći da je ona potrebna Crnoj Gori da bi se uspostavio efikasan mehanizam finansijskog nadzora nad preduzećima u većinskom vlasništvu države i da bi se zaštitio crnogorski budžet od negativnih slučajeva iz prošlosti, kada su izgubljeni značajni prihodi zbog lošeg upravljanja pojedinim državnim firmama.

„Novo preduzeće će pružati i strateške smjernice Vladi za utvrđivanje jasne politike upravljanja kompanijama u većinskom vlasništvu države, u čemu se ogleda javni interes za predloženi koncept i osnivanje društva, što je iniciralo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS). Pravni osnov za donošenje odluke Vlade je u Zakonu o privrednim društvima, a to je bila i preporuka u razgovorima sa predstavnicima Evropske komisije, MMF-a i drugih međunarodnih partnera“, navedeno je u saopštenju.

Navodeći primjere lošeg upravljanja državnim preduzećima u prošlosti, on je naveo aktiviranje garancija Crnogorsku i Barsku plovidbu i nezakonitu državnu pomoć u Montenegro erlajnsu.

„Uz to, značajni izgubljeni prihodi države uslovljeni su lošim upravljanjem i poslovanjem pojedinih društava u većinskom državnom vlasništvu. Finansijskim nadzorom i podrškom u sprovođenju reformi u cilju efikasnijeg upravljanja privrednim društvima u većinskom vlasništvu države obezbediće se profitabilnije poslovanje tih preduzeća i efikasnija upotreba javnih resursa, kao i stručna podrška i pomoć menadžmentima većinski državnih kompanija. To će povećati prihode budžeta Crne Gore kroz očekivano veće prihode od dividendi, ali i indirektno kroz povećanje drugih prihoda budžeta (PDV, porez na dohodak, porez na dobit, doprinosi) usljed boljeg poslovanja. Sa druge strane, značajno će biti ublaženi rizici od novih obaveza nastalih lošim upravljanjem i poslovanjem ovih kompanija“, naveli su iz ovog Ministarstva.

Spajić je u svojoj izjavio naveo da državna preduzeća zapošljavaju ogroman broj ljudi i da se ne može dozvoliti da zbog neefikasnog upravljanja propadaju i da su na grbači poreskih obveznika, kao u prošlosti.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je izuzeo mišljenje smatrajući da je predlog suprotan Zakonu o privrednim društvima i, kako su prenijele „Vijesti“, takva je firma potpuno nepotrebna, kao i da su nejasno definisane njene nadležnosti, buduće djelatnosti i prihodi. Bojanić je i pismeno poslao svoje izjašnjenje, kako bi ušlo u zvanični zapisnik sa sjednice.

Prema odluci o osnivanju, koja je juče objavljena u Službenom listu, predviđeno je da osnivački kapital nove kompanije bude 490 hiljada eura, kao i da se u nastavku rada finansira od redovnih prihoda, kredita i donacija, ali nije objašnjeno kako će ostvarivati te prihode s obzirom na to da će baviti savjetovanjem državnih kompanija. Nejasno je da li će te savjete naplaćivati od državnih kompanija, koje su ih do sada mogle besplatno dobijati od svojih nadležnih ministarstava.

Nakon što je odluka objavljena u Službenom listu, Vlada kao osnivač treba da donese Statut, izabere odbor direktora i izvršnog direktora koji predaje dokumenta za registraciju u privrednom registru.

Kako je navedeno u odluci, kompanija se osniva “radi nadzora, praćenja i analiziranja finansijskog stanja u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, kao i podrške u sprovođenju reformi u cilju efikasnijeg upravljanja istim”. To isto je do sada bila nadležnost resornih ministarstava.

Ministarstvo kapitalnih investicija je nadziralo 20 kompanije iz oblasti saobraćaja, pomorstva, energetike i rudarstva i za te potrebe formiralo posebno odjeljenje za korporativno upravljanje. Većina drugih državnih kompanija je iz oblasti poljoprivrede, turizma, industrije.

Ministarstvo finansija u jučerašnjem saopštenju navodi da su pojedine zemlje otišle korak dalje pa im udjele u javnim korporacijama imaju nezavisne agencije, holding ili investicione kompanije.

„Model holding kompanije ima prednost angažovanja profesionalnih menadžera za upravljanje imovinom sa referencama iz privatnog sektora, koji mogu efikasnije upravljati portfolijom javnih preduzeća“ saopšteno je iz Ministarstva.

“Zaposlenima u ministarstvima često nedostaje znanje”

„Osnivanjem MW odgovaramo na apele menadžera državnih preduzeća, koji su obasipali MFSS i resorna ministarstva, tražeći finansijske analize i finansijsku stručnu pomoć. Ovo je prvi korak u realizaciji vizije domaćinskog upravljanja državnim dijelom privrede i svaki naredni korak će objediniti napore svih društvenih aktera u istom pravcu da zaživi projekat “Crna Gora radi” i to za preporod državnih preduzeća“, kazao je Spajić.

On navodi da u osnivanju ovog preduzeća “ide i činjenica da zaposlenima u resornom ministarstvu često nedostaje dovoljno znanja o sektoru koje je potrebno za efikasan nadzor”.

„Takođe, u resornom ministarstvu fali zaposlenih sa specifičnim vještinama koje su potrebne, budući da ova preduzeća posluju u različitim sektorima ekonomije od kojih su neka i regulisana posebnom nacionalnom i međunarodnom legislativom. Zato se očekuje i tehnička podrška od međunarodnih partnera (MMF, Svetska banka, Evropska komisija), da bi se kroz “Montenegro Works” DOO uspostavio efikasan mehanizam nadzora nad kompanijama u većinskom državnom vlasništvu. Podsjećamo da međunarodna i evropska praksa ukazuje na to da funkciju finansijskog nadzora nad privrednim društvima u većinskom vlasništvu države najčešće obavlja preduzeće koje je ispod Ministarstva finansija ili je potpuno nezavisna jedinica (preduzeće)“, kazao je Spajić.

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije