EKONOMIJA
"PROJEKAT "CRNA GORA RADI" ZA PREPOROD DRŽAVNIH PREDUZEĆA"
Spajić preuzma kontrolu nad 40 državnih firmi: Nadziraće sve one koje novac dobijaju iz budžeta
„Ne možemo dozvoliti da državna preduzeća koja zapošljavaju ogroman broj ljudi zbog neefikasnog upravljanja propadaju i da su na grbači poreskih obveznika, kao u prošlosti“, poručio ministar finansija

Odluka o osnivanju nove državne kompanije Montenegro Works (MW) ili Crna Gora radi, koja treba da savjetuje i nadzire sve ostale državne kompanije, uprkos protivljenju jednog broja ministara o formiranju iste, prošla je na sjednici Vlade.
Predlagač odluke o osnivanju ovog preduzeća bilo je Ministarstvo finansija, koje bi njime i upravljalo. Na ovaj način Ministarstvo finansija bi na sebe praktično preuzelo nadzor i kontrolu nad 40-ak državnih firmi, koje su do sada nadzirala resorna ministarstva.
Ministar finansija Milojko Spajić je juče popodne poslao medijima svoju izjavu o osnivanju ove kompanije, navodeći da je ona potrebna Crnoj Gori da bi se uspostavio efikasan mehanizam finansijskog nadzora nad preduzećima u većinskom vlasništvu države i da bi se zaštitio crnogorski budžet od negativnih slučajeva iz prošlosti, kada su izgubljeni značajni prihodi zbog lošeg upravljanja pojedinim državnim firmama.
„Novo preduzeće će pružati i strateške smjernice Vladi za utvrđivanje jasne politike upravljanja kompanijama u većinskom vlasništvu države, u čemu se ogleda javni interes za predloženi koncept i osnivanje društva, što je iniciralo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS). Pravni osnov za donošenje odluke Vlade je u Zakonu o privrednim društvima, a to je bila i preporuka u razgovorima sa predstavnicima Evropske komisije, MMF-a i drugih međunarodnih partnera“, navedeno je u saopštenju.
Navodeći primjere lošeg upravljanja državnim preduzećima u prošlosti, on je naveo aktiviranje garancija Crnogorsku i Barsku plovidbu i nezakonitu državnu pomoć u Montenegro erlajnsu.
„Uz to, značajni izgubljeni prihodi države uslovljeni su lošim upravljanjem i poslovanjem pojedinih društava u većinskom državnom vlasništvu. Finansijskim nadzorom i podrškom u sprovođenju reformi u cilju efikasnijeg upravljanja privrednim društvima u većinskom vlasništvu države obezbediće se profitabilnije poslovanje tih preduzeća i efikasnija upotreba javnih resursa, kao i stručna podrška i pomoć menadžmentima većinski državnih kompanija. To će povećati prihode budžeta Crne Gore kroz očekivano veće prihode od dividendi, ali i indirektno kroz povećanje drugih prihoda budžeta (PDV, porez na dohodak, porez na dobit, doprinosi) usljed boljeg poslovanja. Sa druge strane, značajno će biti ublaženi rizici od novih obaveza nastalih lošim upravljanjem i poslovanjem ovih kompanija“, naveli su iz ovog Ministarstva.
Spajić je u svojoj izjavio naveo da državna preduzeća zapošljavaju ogroman broj ljudi i da se ne može dozvoliti da zbog neefikasnog upravljanja propadaju i da su na grbači poreskih obveznika, kao u prošlosti.
Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je izuzeo mišljenje smatrajući da je predlog suprotan Zakonu o privrednim društvima i, kako su prenijele „Vijesti“, takva je firma potpuno nepotrebna, kao i da su nejasno definisane njene nadležnosti, buduće djelatnosti i prihodi. Bojanić je i pismeno poslao svoje izjašnjenje, kako bi ušlo u zvanični zapisnik sa sjednice.
Prema odluci o osnivanju, koja je juče objavljena u Službenom listu, predviđeno je da osnivački kapital nove kompanije bude 490 hiljada eura, kao i da se u nastavku rada finansira od redovnih prihoda, kredita i donacija, ali nije objašnjeno kako će ostvarivati te prihode s obzirom na to da će baviti savjetovanjem državnih kompanija. Nejasno je da li će te savjete naplaćivati od državnih kompanija, koje su ih do sada mogle besplatno dobijati od svojih nadležnih ministarstava.
Nakon što je odluka objavljena u Službenom listu, Vlada kao osnivač treba da donese Statut, izabere odbor direktora i izvršnog direktora koji predaje dokumenta za registraciju u privrednom registru.
Kako je navedeno u odluci, kompanija se osniva “radi nadzora, praćenja i analiziranja finansijskog stanja u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, kao i podrške u sprovođenju reformi u cilju efikasnijeg upravljanja istim”. To isto je do sada bila nadležnost resornih ministarstava.
Ministarstvo kapitalnih investicija je nadziralo 20 kompanije iz oblasti saobraćaja, pomorstva, energetike i rudarstva i za te potrebe formiralo posebno odjeljenje za korporativno upravljanje. Većina drugih državnih kompanija je iz oblasti poljoprivrede, turizma, industrije.
Ministarstvo finansija u jučerašnjem saopštenju navodi da su pojedine zemlje otišle korak dalje pa im udjele u javnim korporacijama imaju nezavisne agencije, holding ili investicione kompanije.
„Model holding kompanije ima prednost angažovanja profesionalnih menadžera za upravljanje imovinom sa referencama iz privatnog sektora, koji mogu efikasnije upravljati portfolijom javnih preduzeća“ saopšteno je iz Ministarstva.
“Zaposlenima u ministarstvima često nedostaje znanje”
„Osnivanjem MW odgovaramo na apele menadžera državnih preduzeća, koji su obasipali MFSS i resorna ministarstva, tražeći finansijske analize i finansijsku stručnu pomoć. Ovo je prvi korak u realizaciji vizije domaćinskog upravljanja državnim dijelom privrede i svaki naredni korak će objediniti napore svih društvenih aktera u istom pravcu da zaživi projekat “Crna Gora radi” i to za preporod državnih preduzeća“, kazao je Spajić.
On navodi da u osnivanju ovog preduzeća “ide i činjenica da zaposlenima u resornom ministarstvu često nedostaje dovoljno znanja o sektoru koje je potrebno za efikasan nadzor”.
„Takođe, u resornom ministarstvu fali zaposlenih sa specifičnim vještinama koje su potrebne, budući da ova preduzeća posluju u različitim sektorima ekonomije od kojih su neka i regulisana posebnom nacionalnom i međunarodnom legislativom. Zato se očekuje i tehnička podrška od međunarodnih partnera (MMF, Svetska banka, Evropska komisija), da bi se kroz “Montenegro Works” DOO uspostavio efikasan mehanizam nadzora nad kompanijama u većinskom državnom vlasništvu. Podsjećamo da međunarodna i evropska praksa ukazuje na to da funkciju finansijskog nadzora nad privrednim društvima u većinskom vlasništvu države najčešće obavlja preduzeće koje je ispod Ministarstva finansija ili je potpuno nezavisna jedinica (preduzeće)“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.
Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.
„Nema posla.“
„Nema kadra.“
Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?
Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.
Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.
„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.
Ali znamo li koliko imamo znanja?
Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.
Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?
I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.
Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.
„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.
Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.
Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:
„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:
Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?
Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.
Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.
EKONOMIJA
Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura
„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE

Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.
Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.
Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.
„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.
U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.
EKONOMIJA
Joković: Glasao sam za „Euro model“ u vožnji, kao ministar podržavam, kao poslodavac bih promijenio mišljenje
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je ministar. Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori“

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao ministar podržava „Euro model“ koji je najavio premijer Milojko Spajić, a kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje minimalnih zarada.
Kaže, ipak, da je kao poslodavac vrlo zabrinut za kompanije.
Joković je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti rekao da, kao poslodavac koji zapošljava 40 osoba, u ovom trenutku taj model ne bi podržao, jer nije siguran u opstanak kompanije, i pojasnio da mu po novom modelu treba dodatnih 200.000 eura da bi isplatio zaposlene.
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je on.
Na pitanje šta ako se pokaže da model nije održiv, rekao je: „Da vidimo na šta će to da izađe.“
Joković je rekao da je, na elektronskoj sjednici Vlade, glasao za „Euro model“ dok je bio u vožnji.
„Ja sam glasao, bilo je tu puno zakona, bio sam u vožnji, glasao sam za taj predlog“, kazao je i ocijenio da je neminovno povećanje cijena.
„Građani treba da prime veće plate, ali bi to trebalo da bude proizvod rasta ili prihoda poslodavaca“, rekao je ministar, a na pitanje zašto je onda dao podršku dodao:
„Kad su analize, glasao sam negdje po inerciji, dao sam podršku da građani primaju, ali mislim da će se možda, povećanjem plate, povećati i prometi i prihodi kompanija, i da će moći to da isplate.“
Kaže da bi promijenio mišljenje o podršci predloženom modelu, kada govori kao poslodavac.
Na pitanje znači li to da je brzopleto dao podršku, Joković je rekao da postoje države u regionu i Evropi gdje se „na vladi ne komentariše ništa“. „To komisije odrade, prođe, i donose se odluke… Vjerujem u kolege i stručna lica koja donose uredbe, zakone i pravilnike, nemam šta da ulazim u njihove nadležnosti“.
Siguran je, kaže, kako će to biti dobro za građane, „pa makar primili jednu platu“. „Ako imate sad 800, 850 eura platu, ako primite jednu platu, pa se vratite, vi ste u plusu, primili ste 600 eura više, niste u gubitku.“
Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori.“
Rekao je da bi bio „presrećan“ ako se „Euro model“ pokaže održivim, a „kako ćemo mi kao poslodavci moći to da iznesemo, to ćemo vidjeti.“
„Ne bi bilo dobro da se mnoge firme, posebno na sjeveru, srednje, veće i male, ugase“, poručio je Joković.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA3 сата ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
DRUŠTVO8 сати ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
















