Connect with us

EKONOMIJA

"PROJEKAT "CRNA GORA RADI" ZA PREPOROD DRŽAVNIH PREDUZEĆA"

Spajić preuzma kontrolu nad 40 državnih firmi: Nadziraće sve one koje novac dobijaju iz budžeta

„Ne možemo dozvoliti da državna preduzeća koja zapošljavaju ogroman broj ljudi zbog neefikasnog upravljanja propadaju i da su na grbači poreskih obveznika, kao u prošlosti“, poručio ministar finansija

Foto: Vlada Crne Gore

Odluka o osnivanju nove državne kompanije Montenegro Works (MW) ili Crna Gora radi, koja treba da savjetuje i nadzire sve ostale državne kompanije, uprkos protivljenju jednog broja ministara o formiranju iste, prošla je na sjednici Vlade.

Predlagač odluke o osnivanju ovog preduzeća bilo je Ministarstvo finansija, koje bi njime i upravljalo. Na ovaj način Ministarstvo finansija bi na sebe praktično preuzelo nadzor i kontrolu nad 40-ak državnih firmi, koje su do sada nadzirala resorna ministarstva.

Ministar finansija Milojko Spajić je juče popodne poslao medijima svoju izjavu o osnivanju ove kompanije, navodeći da je ona potrebna Crnoj Gori da bi se uspostavio efikasan mehanizam finansijskog nadzora nad preduzećima u većinskom vlasništvu države i da bi se zaštitio crnogorski budžet od negativnih slučajeva iz prošlosti, kada su izgubljeni značajni prihodi zbog lošeg upravljanja pojedinim državnim firmama.

„Novo preduzeće će pružati i strateške smjernice Vladi za utvrđivanje jasne politike upravljanja kompanijama u većinskom vlasništvu države, u čemu se ogleda javni interes za predloženi koncept i osnivanje društva, što je iniciralo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja (MFSS). Pravni osnov za donošenje odluke Vlade je u Zakonu o privrednim društvima, a to je bila i preporuka u razgovorima sa predstavnicima Evropske komisije, MMF-a i drugih međunarodnih partnera“, navedeno je u saopštenju.

Navodeći primjere lošeg upravljanja državnim preduzećima u prošlosti, on je naveo aktiviranje garancija Crnogorsku i Barsku plovidbu i nezakonitu državnu pomoć u Montenegro erlajnsu.

„Uz to, značajni izgubljeni prihodi države uslovljeni su lošim upravljanjem i poslovanjem pojedinih društava u većinskom državnom vlasništvu. Finansijskim nadzorom i podrškom u sprovođenju reformi u cilju efikasnijeg upravljanja privrednim društvima u većinskom vlasništvu države obezbediće se profitabilnije poslovanje tih preduzeća i efikasnija upotreba javnih resursa, kao i stručna podrška i pomoć menadžmentima većinski državnih kompanija. To će povećati prihode budžeta Crne Gore kroz očekivano veće prihode od dividendi, ali i indirektno kroz povećanje drugih prihoda budžeta (PDV, porez na dohodak, porez na dobit, doprinosi) usljed boljeg poslovanja. Sa druge strane, značajno će biti ublaženi rizici od novih obaveza nastalih lošim upravljanjem i poslovanjem ovih kompanija“, naveli su iz ovog Ministarstva.

Spajić je u svojoj izjavio naveo da državna preduzeća zapošljavaju ogroman broj ljudi i da se ne može dozvoliti da zbog neefikasnog upravljanja propadaju i da su na grbači poreskih obveznika, kao u prošlosti.

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je izuzeo mišljenje smatrajući da je predlog suprotan Zakonu o privrednim društvima i, kako su prenijele „Vijesti“, takva je firma potpuno nepotrebna, kao i da su nejasno definisane njene nadležnosti, buduće djelatnosti i prihodi. Bojanić je i pismeno poslao svoje izjašnjenje, kako bi ušlo u zvanični zapisnik sa sjednice.

Prema odluci o osnivanju, koja je juče objavljena u Službenom listu, predviđeno je da osnivački kapital nove kompanije bude 490 hiljada eura, kao i da se u nastavku rada finansira od redovnih prihoda, kredita i donacija, ali nije objašnjeno kako će ostvarivati te prihode s obzirom na to da će baviti savjetovanjem državnih kompanija. Nejasno je da li će te savjete naplaćivati od državnih kompanija, koje su ih do sada mogle besplatno dobijati od svojih nadležnih ministarstava.

Nakon što je odluka objavljena u Službenom listu, Vlada kao osnivač treba da donese Statut, izabere odbor direktora i izvršnog direktora koji predaje dokumenta za registraciju u privrednom registru.

Kako je navedeno u odluci, kompanija se osniva “radi nadzora, praćenja i analiziranja finansijskog stanja u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države, kao i podrške u sprovođenju reformi u cilju efikasnijeg upravljanja istim”. To isto je do sada bila nadležnost resornih ministarstava.

Ministarstvo kapitalnih investicija je nadziralo 20 kompanije iz oblasti saobraćaja, pomorstva, energetike i rudarstva i za te potrebe formiralo posebno odjeljenje za korporativno upravljanje. Većina drugih državnih kompanija je iz oblasti poljoprivrede, turizma, industrije.

Ministarstvo finansija u jučerašnjem saopštenju navodi da su pojedine zemlje otišle korak dalje pa im udjele u javnim korporacijama imaju nezavisne agencije, holding ili investicione kompanije.

„Model holding kompanije ima prednost angažovanja profesionalnih menadžera za upravljanje imovinom sa referencama iz privatnog sektora, koji mogu efikasnije upravljati portfolijom javnih preduzeća“ saopšteno je iz Ministarstva.

“Zaposlenima u ministarstvima često nedostaje znanje”

„Osnivanjem MW odgovaramo na apele menadžera državnih preduzeća, koji su obasipali MFSS i resorna ministarstva, tražeći finansijske analize i finansijsku stručnu pomoć. Ovo je prvi korak u realizaciji vizije domaćinskog upravljanja državnim dijelom privrede i svaki naredni korak će objediniti napore svih društvenih aktera u istom pravcu da zaživi projekat “Crna Gora radi” i to za preporod državnih preduzeća“, kazao je Spajić.

On navodi da u osnivanju ovog preduzeća “ide i činjenica da zaposlenima u resornom ministarstvu često nedostaje dovoljno znanja o sektoru koje je potrebno za efikasan nadzor”.

„Takođe, u resornom ministarstvu fali zaposlenih sa specifičnim vještinama koje su potrebne, budući da ova preduzeća posluju u različitim sektorima ekonomije od kojih su neka i regulisana posebnom nacionalnom i međunarodnom legislativom. Zato se očekuje i tehnička podrška od međunarodnih partnera (MMF, Svetska banka, Evropska komisija), da bi se kroz “Montenegro Works” DOO uspostavio efikasan mehanizam nadzora nad kompanijama u većinskom državnom vlasništvu. Podsjećamo da međunarodna i evropska praksa ukazuje na to da funkciju finansijskog nadzora nad privrednim društvima u većinskom vlasništvu države najčešće obavlja preduzeće koje je ispod Ministarstva finansija ili je potpuno nezavisna jedinica (preduzeće)“, kazao je Spajić.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nakon povećanja minimalne penzije, penzioneri pohrlili da podignu kredit

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore

Foto: Screenshot

Loš standard penzionera u Crnoj Gori u jednoj mjeri je poboljšan početkom ove godine kada je minimalna penzija povećana na 450 eura. To povećanje mnogi su iskoristili da podignu kredit ili se dodatno zaduže.

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je za Portal RTCG jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore.

Iz tog najstarijeg i najbrojnijeg udruženja kazali su da je prema njihovim nezvaničnim informacijama porastao broj penzionera zainteresovanih za kredite.

„Poznato nam je da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju koji se mogu odnositi na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, zimnice koji je obezbijeđen kroz socijalni program na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera na rate i slično“, kazao je Branko Vešović, predsjednik Saveza penzionera.

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) saopštili su da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju.

„Obustave se mogu odnositi kako na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, plaćanje zimnice obezbijeđene kroz socijalni program – na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera – na rate, i slično“, kazao je direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić.

Podatak koliko penzionera je kreditno zaduženo nemaju ni Fond ni bankarski sektor. Iz Fonda PIO napominju da po zakonu nijesu dužni da vode statistiku o zaduženjima korisnika prava. U Centralnoj banci i u Udruženju banaka su nam takođe kazali da ne raspolažu takvim podacima.

„Kreditni registar ne raspolaže podacima koji se odnose na odobravanje kredita penzionerima, jer oni nijesu izvještajna kategorija u podacima koji se dostavljaju“, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Kako su penzioneri nakon povećanja minimalne penzije pohrlili da se zaduže u Fondu su zbog gužvi posebno organizovali rad kako bi izašli u susret svim zainteresivanima.

„Kako je nakon povećanja iznosa najniže penzije na 450 eura došlo do značajnog povećanja zahtjeva penzionera za ovjeru zabrane na penziju, Fond je organizovao rad na način da izađe u susret svim zahtjevima stranaka“, kazali su iz Fonda PIO.

Prema podacima Fonda PIO minimalnu penziju prima skoro 72 hiljade penzionera.

„Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na penziju za februar 2024. godine, isplaćenu u martu tekuće godine, najnižu penziju u iznosu od 450 eura isplaćujemo za 44.078 korisnika ovog prava po rješenju i 27.739 penzionera koji taj iznos primaju kroz razliku penzije, što ukupno čini 71.817 penzionera u Crnoj Gori“, kazao je Aligrudić.

Rast zaduženja nakon rasta primanja nije iznenađenje za bankare već svim zainteresovanima nude sve bolje uslove zaduženja.

„Povećanje primanja generalno omogućava solidniju osnovu za apliciranje kod kreditnog zaduženja. Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore je istakao da su sve banke podržale inicijativu CBCG, želeći da osnaže povjerenje svojih klijenata i potvrde svoju društvenu odgovornost, to znači povoljnije kamatne stope za nove kredite za građane“, kazao je Pejaković.

Najavljuje da će kamatne stope za novoodobrene kredite građanima biti niže od 1 do 2% u odnosu na postojeće.

„Više banaka ne insistira na prenošenje primanja i otvaranje novog računa. Rokovi otplate su vrlo konkuretni ako kažemo da su do 10 godina, a iznosi preko 10.000 eura. Godina starosti se pomjerila pa ima banaka koje daju kredite do 78 godine starosti, što u ranijem periodu nije bilo moguće. Naknada za obradu kredita za online zahtjeve iznosi 0%, a ima banaka gdje ne insistiraju na zdrastvenom kartonu“, kazao je Pejaković.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Građani nezadovoljni, cijene snižene samo nekoliko centi

„Ako je za njih ovo akcija, bolje da je nisu ni pokrenuli. Koliko će ovo građanima značiti mislim da najbolje pokazuju kese koje iznosimo iz marketa. Svakim danom sve manje može da se kupi, a sve je skuplje“, kazala je Vera Milić iz Podgorice

(Foto Kim)

Dugo najavljivana akcija snižavanja cijena u prodavnicama, odnosno ograničavanja marži na grupu proizvoda od osnovnog značaja za život građana, u okviru koje će cijene biti ograničene za oko 500 proizvoda, zvanično je počela juče.

Iako su iz Vlade istakli da će akcija biti usmjerena na poboljšanje životnog standarda, te da će znatno sniziti cijene proizvoda, građani koje je Dan anketirao nisu zadovoljni akcijom. Smatraju da neće značajnije poboljšati standard.

Akcijom je predviđeno da se na određene artikle marže ograniče na pet, deset i 15 odsto.

Cilj ove akcije bio olakšanje tereta visokih troškova života, međutim, građani izražavaju duboko nezadovoljstvo. Mnogi smatraju da će ova akcija imati ograničen uticaj na inflaciju i da neće znatno doprinijeti poboljšanju životnog standarda.

Ono što je ekipa Dana na terenu uspjela da primijeti, jeste da cijene nisu znatno niže u odnosu na prethodne dane, odnosno za dobar dio proizvoda su ostale kao i ranije. „Dan“ je prethodne sedmice pisao da cijene neće biti mnogo niže, odnosno svega pet do sedam odsto, kako nam je tada potvrđeno iz izvora bliskih trgovačkim lancima.

Kada je riječ o samim cijenama, brašno se prije akcije moglo kupiti u rasponu od oko 50 centi do euro, zavisno od proizvođača, ali i lanca marketa. Početkom akcije, cijena je i dalje u istom rasponu. Konzervirana riba, odnosno tunjevina i sardine, jeftinije su nekih desetak centi. Tunjevinu je sada moguće kupiti za oko euro i po, umjesto dosadašnjih 1,6 eura, a konzerva sardine je sada dostupna i za oko 60 centi, sa pređašnjih 70 centi.

Kada je riječ o polutvrdim sirevima, primjetno je da je jeftiniji samo biljni. Snižene su i cijene mlijeka, koje se može kupiti za oko 85 centi, a litar jogurta je snižen na oko 1,20 eura. Tjestenina je jeftinija za nekoliko centi, pa se može kupiti i za nepunih 50 centi. Suhomesnati proizvodi zanemarljivo su jeftiniji.

Prema navodima jedne Podgoričanke, koja nije bila zadovoljna akcijom, cijene su gotovo ostale iste.

„Nikakvog značajnijeg pojeftinjenja nema. Cijene brašna, ulja i tih osnovnih proizvoda praktično su iste, dok je suhomesnato niže za po nekoliko centi, što neće doprinijeti boljem standardu građana“, kazala je ova Podgoričanka.

Ni ostali građani sa kojima su razgovarali iz Dana nisu bili zadovoljni akcijom.

Milka Stanić iz Podgorice istakla je da ne vidi da su cijene niže, uprkos posebno istaknutim naljepnicama koje ukazuju da su proizvodi jeftiniji.

„Cijene su iste, pojeftinjenje od nekoliko centi ne znači ništa. Kada se pogleda realno, većina marketa nedjeljno nudi akcije u okviru kojih snize cijene. Naročito ako pogledamo cijene hemije, odnosno proizvoda za čišćenje i za higijenu, tu gotovo da nije ništa pojeftinilo“, istakla je Stanić.

Akcijom nije zadovoljna ni njena sugrađanka Vera Milić. Prema njenim navodima, akcije kao i da nema.

„Ako je za njih ovo akcija, bolje da je nisu ni pokrenuli. Koliko će ovo građanima značiti mislim da najbolje pokazuju kese koje iznosimo iz marketa. Svakim danom sve manje može da se kupi, a sve je skuplje“, kazala je ona.

Akcija je oročena do 31. maja, a Ministarstvo ekonomskog razvoja će nakon analiza odlučiti da li će biti produžena.

Đeljošaj: Akcija bolja od „Stop inflaciji“

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj istakao je da će, prema njegovoj projekciji, cijene biti niže za oko 10 do 15 odsto, a da će o njenom eventualnom nastavku nakon 31. maja odlučiti nakon dodatnih analiza.

„Mislimo da će ove mjere biti dobre. Analizirali smo ih da budu najbolje, ali ne želimo da kažemo ovo je najbolje, stanemo iza toga i nakon analiza možda dobijemo da nisu bile dobre. Analiziraćemo efekte ovih mjera i nakon toga naći neku mjeru na koji način ćemo nastaviti sa onim što je podrška boljem standardu građana“, poručio je Đeljošaj na TV „Vijesti“.

On je takođe naveo i da je akcija sveobuhvatnija u odnosu na akcije „Stop inflaciji“ koje je sprovodila prethodna Vlada. Đeljošaj je poručio da će Tržišna inspekcija kazniti od 5.000 do 10.000 eura svaku trgovinu koja je obuhvaćena akcijom, a koja ne bude poštovala odluku Vlade.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Počela akcija smanjenja marži: Cijene ovih proizvoda su od danas ograničene

U trgovinama ograničena cijena za više od 500 artikala

Foto: Freepik.com

U Crnoj Gori počinje akcija smanjenja marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, pa se danas u velikim marketima može pronaći više od 500 artikala sa crvenom oznakom “limitirana cijena”. Ova akcija traje do 31. maja.

U trgovinama na malo, marže su ograničene do pet odsto, a u trgovinama na veliko do sedam odsto na pšenično brašno tip 500, pšenično brašno tip 400, šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so.

Iz Vlade su saopštili da su marže u trgovinama na veliko i malo ograničene do 10 odsto na: domaći bijeli sir, jogurt domaće proizvodnje, krompir svježi, mlijeko sa 2,8 odsto mlječne masti bez čepa, cijelo pile, svinjski vrat bez kosti, bijelu rižu dugo zrno u kesi, tjesteninu od bijelog brašna, smrznuti grašak i margarin stoni.

Na spisku je i čajna kobasica domaće proizvodnje, stiješnjena šunka domaće proizvodnje, sudžuk domaće proizvodnje, goveđa čajna, pileće viršle, suva svinjska slanina…

Do 10 odsto marža je ograničena i na tunjevinu u komadićima bez dodataka u ulju, paštete, džem od šljivam, marmeladu…

Na spisku je i goveđi gulaš, kečap blagi, pastrmka svježa, sardine u biljnom ulju, sok sirup na razblaživanje, polutvrdi sir i sl…

U trgovinama na veliko do 10 odsto a u trgovinama na malo do 15 odsto marže su ograničene na: dječiji sapun čvrsti, dječije pelene, šampon za bebe, voćne kašice za bebe u teglicama, šampon za odrasle.

Na spisku su i: kupka za odrasle, toalet papir troslojni, deterdžent za pranje veša i higijenski ulošci.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije