EKONOMIJA
NOVA.RS:
Srbija kupuje Prvu banku
Kako saznaje ovaj medij, zainteresovani su i za akcije koje ima EPCG

Srbija bi uskoro, preko jedne od svojih banaka, mogla da postane vlasnik Prve banke Crne Gore, čiji je trenutni većinski vlasnik brat doskorašnjeg predsjednika Mila Đukanovića, prenosi Nova.rs.
Prema informacijama tog portala, u toku su intenzivni pregovori o akviziciji. Mjesecima unazad spekuliše se o tome da će banku koja ima milionske gubitke da kupi neko iz regiona ili Evrope, a ukoliko pregovori budu tekli po planu, to bi mogla da postane upravo Srbija, i to preko neke od banaka u kojima ima većinski vlasnički udio.
Kako saznaje Nova.rs, već nekoliko mjeseci vode se pregovori o kupovini Prve banke, odnosno većinskog dijela akcija.
Tako je izvršni direktor Prve banke Tarik Telaćević u utorak, 4. juna, boravio u Beogradu, gdje je predstavio poslovne bilanse i ostale važne informacije o banci.

Prva banka Crne Gore, Foto: Luka Zeković
Inače, Prva banka je akcionarsko društvo, a 41,46 odsto akcija posjeduje Aco Đukanović, brat doskorašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.
Zašto Srbija želi crnogorsku banku?
Glavni razlog za kupovinu Prve banke je uspostavljanje direktnog platnog prometa između Srbije i Crne Gore.
Takođe, Srbija je zainteresovana i za kupovinu akcija koje u ovoj banci ima Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), a u pitanju je 19,75 odsto vlasničkog udjela.
Pored toga, Prva banka ima razvijenu infrastrukturu koja bi bila podrška platnom prometu Srbije i Crne Gore.
Takođe, godišnja razmjena dobara i usluga između Srbije i Crne Gore je oko milijardu eura, a plaćanja po trenutnom sistemu se vrše preko korespodentskih banaka, što, naravno, povećava troškove tih transakcija.
Koji su sledeći koraci?
U narednom periodu očekuje se dobijanje saglasnosti regulatornih organa. Nakon toga, trebalo bi da se uđe u sam proces realizacije. Tada bi Srbija postala vlasnik Prve banke.
Ovaj posao značio bi prvi ozbiljniji ulazak Srbije na tržište Crne Gore, a samim tim i označio početak nove ere u međusobnim odnosima, tako da je jasno da je ova transakcija prožeta i političkim, a ne samo ekonomskim, motivima.
Propast Prve banke
Još u finansijskom izvještaju koji je na sajtu crnogorske berze objavljen u maju, revizor je naveo da postoji interesovanje za kupovinu većinskog paketa akcija banke od strane „strateških investitora iz Evrope i regiona“.
Revizor je utvrdio da više stavki u iskazima Prve banke nije tačno i da im je potrebna ispravka, kao i da prema tim parametrima banka sada ima koeficijent adekvatnosti ukupnog kapitala 13,39 odsto (dok je propisani limit 10,63 odsto), ukupnog osnovnog kapitala 9,77 odsto (propisani limit 8,63 odsto) i redovnog kapitala 9,77 odsto (propisani limit 4,5 odsto).
On je takođe naveo da, prema mišljenju rukovodstva banke, “u kratkom roku može doći do realizacije neke od ponuda” za njenu prodaju, čime bi se “stvorili neophodni uslovi za opstanak i dalji razvoj banke”.
Prva banka je na kraju prošle godine imala akumulirani gubitak od čak 32 miliona eura.
Revizor je takođe naveo da je iznos stečene imovina u iskazima potcijenjen za 1,35 miliona, kao i da je rezultat u 2022. time precijenjen za 541 hiljadu eura.
Ko je trenutni vlasnik Prve banke?
Većinski vlasnik akcionarskog društva Prva banka Crne Gore je brat doskorašnjeg predsjednika Mila Đukanovića, Aco.
Njih dvojica su više puta dovođena u vezu sa italijanskom mafijom, a u sjedištu skandala iz 2021. godine, nalazila se upravo Prva banka. Đukanovići se dovode u vezu sa albanskim naftnim tajkunom Rezartom Tačijem, koji je pronevijerio milione za potrebe mafijaške organizacije Koza nostra, a svjedok u ovom slučaju je podijelio sa sudom svoj razgovor sa Milom Đukanovićem, u kom se spominju planovi o ulaganju u Prvu banku Crne Gore.
Razgovori koji su snimljeni u junu 2021. godine dokazuju da je Tači bio u kontaktu sa braćom Đukanović. U jednom od njih, od nepoznatoj osobi govori da će im se isplatiti ukoliko otvore račun u „predsjednikovoj banci“, misleći na Prvu banku.
Milo Đukanović je ove navode demantovao, a Aco se nije oglašavao.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA21 сат ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje

















