Connect with us

EKONOMIJA

NOVA.RS:

Srbija kupuje Prvu banku

Kako saznaje ovaj medij, zainteresovani su i za akcije koje ima EPCG

Braća Đukanović, foto: Luka Zeković

Srbija bi uskoro, preko jedne od svojih banaka, mogla da postane vlasnik Prve banke Crne Gore, čiji je trenutni većinski vlasnik brat doskorašnjeg predsjednika Mila Đukanovića, prenosi Nova.rs.

Prema informacijama tog portala, u toku su intenzivni pregovori o akviziciji. Mjesecima unazad spekuliše se o tome da će banku koja ima milionske gubitke da kupi neko iz regiona ili Evrope, a ukoliko pregovori budu tekli po planu, to bi mogla da postane upravo Srbija, i to preko neke od banaka u kojima ima većinski vlasnički udio.

Kako saznaje Nova.rs, već nekoliko mjeseci vode se pregovori o kupovini Prve banke, odnosno većinskog dijela akcija.

Tako je izvršni direktor Prve banke Tarik Telaćević u utorak, 4. juna, boravio u Beogradu, gdje je predstavio poslovne bilanse i ostale važne informacije o banci.

Prva banka Crne Gore, Foto: Luka Zeković

Inače, Prva banka je akcionarsko društvo, a 41,46 odsto akcija posjeduje Aco Đukanović, brat doskorašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.

Zašto Srbija želi crnogorsku banku?

Glavni razlog za kupovinu Prve banke je uspostavljanje direktnog platnog prometa između Srbije i Crne Gore.

Takođe, Srbija je zainteresovana i za kupovinu akcija koje u ovoj banci ima Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), a u pitanju je 19,75 odsto vlasničkog udjela.

Pored toga, Prva banka ima razvijenu infrastrukturu koja bi bila podrška platnom prometu Srbije i Crne Gore.

Takođe, godišnja razmjena dobara i usluga između Srbije i Crne Gore je oko milijardu eura, a plaćanja po trenutnom sistemu se vrše preko korespodentskih banaka, što, naravno, povećava troškove tih transakcija.

Koji su sledeći koraci?

U narednom periodu očekuje se dobijanje saglasnosti regulatornih organa. Nakon toga, trebalo bi da se uđe u sam proces realizacije. Tada bi Srbija postala vlasnik Prve banke.

Ovaj posao značio bi prvi ozbiljniji ulazak Srbije na tržište Crne Gore, a samim tim i označio početak nove ere u međusobnim odnosima, tako da je jasno da je ova transakcija prožeta i političkim, a ne samo ekonomskim, motivima.

Propast Prve banke

Još u finansijskom izvještaju koji je na sajtu crnogorske berze objavljen u maju, revizor je naveo da postoji interesovanje za kupovinu većinskog paketa akcija banke od strane „strateških investitora iz Evrope i regiona“.

Revizor je utvrdio da više stavki u iskazima Prve banke nije tačno i da im je potrebna ispravka, kao i da prema tim parametrima banka sada ima koeficijent adekvatnosti ukupnog kapitala 13,39 odsto (dok je propisani limit 10,63 odsto), ukupnog osnovnog kapitala 9,77 odsto (propisani limit 8,63 odsto) i redovnog kapitala 9,77 odsto (propisani limit 4,5 odsto).

On je takođe naveo da, prema mišljenju rukovodstva banke, “u kratkom roku može doći do realizacije neke od ponuda” za njenu prodaju, čime bi se “stvorili neophodni uslovi za opstanak i dalji razvoj banke”.

Prva banka je na kraju prošle godine imala akumulirani gubitak od čak 32 miliona eura.

Revizor je takođe naveo da je iznos stečene imovina u iskazima potcijenjen za 1,35 miliona, kao i da je rezultat u 2022. time precijenjen za 541 hiljadu eura.

Ko je trenutni vlasnik Prve banke?

Većinski vlasnik akcionarskog društva Prva banka Crne Gore je brat doskorašnjeg predsjednika Mila Đukanovića, Aco.

Njih dvojica su više puta dovođena u vezu sa italijanskom mafijom, a u sjedištu skandala iz 2021. godine, nalazila se upravo Prva banka. Đukanovići se dovode u vezu sa albanskim naftnim tajkunom Rezartom Tačijem, koji je pronevijerio milione za potrebe mafijaške organizacije Koza nostra, a svjedok u ovom slučaju je podijelio sa sudom svoj razgovor sa Milom Đukanovićem, u kom se spominju planovi o ulaganju u Prvu banku Crne Gore.

Razgovori koji su snimljeni u junu 2021. godine dokazuju da je Tači bio u kontaktu sa braćom Đukanović. U jednom od njih, od nepoznatoj osobi govori da će im se isplatiti ukoliko otvore račun u „predsjednikovoj banci“, misleći na Prvu banku.

Milo Đukanović je ove navode demantovao, a Aco se nije oglašavao.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije