Connect with us

DRUŠTVO

ODLUKA SUDSKOG SAVJETA

Sudije neće u penziju, ali hoće funkcionerske naknade iznad 2.000 eura

Nakon odluka o konstatovanju prestanka funkcije, Sudski savjet odobrio da 20 sudija prima mjesečnu naknadu u visini njihove mjesečne plate, uglavnom preko 2.000 eura

Sudije Vrhovnog suda tokom jedne od ranijih posjeta Forenzičkom centru u Danilovgradu, Foto: Vrhovni sud

Sudski savjet odobrio je jednogodišnje naknade za 20 sudija kojima je ranije konstatovao prestanak funkcije zbog sticanja prava na penziju, a one će iznositi kao njihova posljednja plata – uglavnom preko 2.000 eura.

Odluka o tome objavljena je na sajtu Savjeta, nakon sjednice održane prije dva dana.

Svetlana Vujanović, Foto: Savo Prelević

“Razmatrajući zahtjeve za utvrđivanje naknade zarade ranijih sudija Stanke Vučinić, Svetlane Vujanović, Lidije Ivanović, Miljane Pavlićević, te dosadašnjih sudija Vesne Begović, Branke Lakočević, Mirjane Milić, Svetlane Budisavljević, Vesne Jovetić, Vesne Šćepanović, Dragice Kovačević, Dragice Stojanović, Petra Stojanovića, Dragice Vuković, Milovana Jovkovića, Senade Hasanagić, Nataše Sekulić, Milanke Kaluđerović, Vesne Pavišić, i Koviljke Đačić, Savjet je u skladu sa članom 36 stav 2 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru utvrdio naknadu u visini zarade ostvarene u zadnjem mjesecu u kom su vršili funkciju”, piše u saopštenju.

Branka Lakočević, Foto: Savo Prelević

Po tom zakonu navodi se da se jednogodišnja naknada po prestanku funkcije stiče na lični zahtjev, kao i da prestaje prije utvrđenog roka ako se ostvari pravo na penziju. Zbog toga je nejasno po kom osnovu je Savjet dao saglasnost na “funkcionersku naknadu” sudijama za koje je prethodno utvrdio da im prestaje funkcija jer su stekli osnov za penziju.

Da bi stekli to pravo sudije treba da podnesu zahtjev Fondu PIO. Nezvanično je rečeno da oni to neće učiniti, već će godinu dana primati naknade.

Petar Stojanović, Foto: Vesko Belojević

Iz Sudskog savjeta juče niko nije odgovarao na pozive “Vijesti” i molbu da objasne ovaj pravni osnov.

“Vijesti” su ranije pitale SS koliko je sudija tražilo naknade nakon što je bivša sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Vujanović početkom mjeseca objavila da je odluka SS “o sticanju uslova za penziju po osnovu navršenih 64 godine života, a na temelju očigledno neustavnog zakona” diskriminirajuća i nezakonita. Iz SS je tada rečeno da ne mogu da odgovore jer su na odmoru.

Mirjana Milić, Foto: Savo Prelević

Vujanović je 6. avgusta saopštila da je Savjetu već podnijela zahtjev za jednogodišnju naknadu koja joj, kako tvrdi, po zakonu pripada… “jer se neću penzionisati do 67. godine života, do kada svaki crnogorski građanin, pa valjda i ja, kao raniji sudija, imam pravo na rad. Naravno, očekujem da se ovaj moj zahtjev odbije jer će to biti način da se kao žena sudija prinudim da podnesem zahtjev za penziju što ja, ponavljam, neću učiniti. Protiv ovakvih arbitrarnih odluka boriću se pravnim sredstvima jer, iako su mi pravnim nasiljem oduzeli sudijsku funkciju – čast, dostojanstvo, ugled i poznavanje prava ne mogu mi oduzeti”, navela je sutkinja u saopštenju od 6. avgusta ove godine.

Sudski savjet prije dva dana konstatovao je prestanak funkcija Vesni Begović, sudiji Vrhovnog suda, Branki Lakočević, predsjednici Upravnog suda, Mirjani Milić i Svetlani Budisavljević, sudijama Upravnog suda i Vesni Jovetić, sudiji Višeg suda u Podgorici.

Ostalim sudijama kojima je juče odobrio naknade, prestanak funkcije je ranije potvrđen.

Skupštinski Administrativni odbor ranije je odbio zahtjev odlazećeg VDT-a Ivice Stankovića koji je pred odlazak u starosnu penziju takođe tražio jednogodišnju funkcionersku naknadu. I Stanković je mjesečno zarađivao preko 2.000 eura.

Dio sudija juče je dobio i odobrenje za naknade za neiskorišćeni godišnji odmor, a neke sudije i otpremnine.

”Razmatrajući zahtjeve za utvrđivanje naknade za neiskorišćeni godišnji odmor ranijih sudija: Stanke Vučinić, Svetlane Vujanović, Vesne Begović, Lidije Ivanović, Miljane Pavlićević, Dragice Stojanović, Petra Stojanovića, Koviljke Đačić, Dragice Vuković, Lidije Ivanović, Mirjane Milić, Milovana Jovkovića, Senade Hasanagić, Nataše Sekulić, Gordane Pot, Milutina Božovića, Savjet je utvrdio pravo na naknadu srazmjerno vremenu provedenom na radu do konstatovanja prestanka funkcije”, piše u saopštenju.

Dodaje se i da je utvrđeno pravo na otpremninu sudijama Gordani Pot i Milosavu Zekiću. Gordana Pot je bila zamjenica predsjednice u Upravnom sudu i trebalo je da privremeno rukovodi njime do izbora predsjednika, a nakon konstatovanja prestanka funkcije Branki Lakočević.

U saopštenju se ne navodi da li je sudija Zekić bivši sudija rožajskog Osnovnog suda, kome je prošle godine konstatovan prestanak funkcije jer je bio osuđen za ugrožavanje sigurnosti i nanošenje lake tjelesne povrede. ”Sudski savjet je konstatovao prestanak sudijske funkcije Ranki Vuković na lični zahtjev, sudiji Vrhovnog suda Crne Gore i članu Sudskog savjeta Crne Gore”, navodi se takođe u informaciji objavljenoj na sajtu. Sutkinji Vuković ranije je zamjereno da je izabrana u Sudski savjet iako je već tada sticala uslov za odlazak u penziju.

Na narednoj sjednici odluka ko će privremeno rukovoditi Vrhovnim sudom

Sudski savjet će na narednoj sjednici, kako su objavili, donijeti odluku o postavljenju sudije koji će rukovoditi tim sudom do izbora novog predsjednika. To je donedavno bila sutkinja Stanka Vučinić, koja je privremeno rukvodila nakon odlaska Vesne Medenice krajem prošle godine.

”Donijeta je odluka da se raspišu oglasi za šest sudija Vrhovnog suda Crne Gore, predsjednike Upravnog suda Crne Gore, Osnovnog suda u Rožajama i Suda za prekršaje u Budvi, zatim dva sudijska mjesta u Upravnom sudu Crne Gore, jedno sudijsko mjesto u Apelacionom sudu Crne Gore, sedam sudijskih mjesta u višim sudovima, dva sudijska mjesta u Privrednom sudu Crne Gore, tri sudijska mjesta u Višem sudu za prekršaje Crne Gore. Istovremeno, Sudski savjet je donio odluku o raspisivanju internih oglasa za popunu po jednog sudijskog mjesta u osnovnim sudovima na Cetinju, Žabljaku i Beranama”, navodi se.

Sudski savjet je usvojio izmjene i dopune Plana slobodnih sudijskih mjesta za 2020/2021.

DRUŠTVO

Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima

„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa“

Ilustracija

U srijedu, u banjskom selu Smrduša, koje pripada Mjesnoj zajednici Trubjela, domaćinu Novaku Krivokapiću medvjed je ubio vola teškog 700 kilograma.

Kako je za „Dan“ ispričao Momčilo – Mošo Kilibarda, stanovnik sela Smrduša i Krivokapićev komšija, sve se dešavalo u cik zore.

„Probudila me je rika govedi. Izašao sam ispred kuće i počeo dozivati psa koga nigdje nije bilo. U prvi momenat pomislio sam da su se Novakovi volovi poboli, ali toliko su goveda rikali da sam odmah otišao u dolinu blizu kuća gdje su zamrkla. Kada sam prišao imao sam šta vidjeti. Vo je ležao mrtav, a ostala goveda bila su uskomešana. Medvjeda nije bilo. Vjerovatno se prepao od mene kada sam dozivao psa. Tu su bila i moja goveda, ali je medvjed odabrao i napao najačeg vola teškog oko 700 kilograma. Odmah sam telefonom pozvao Novaka i ispričao mu šta se desilo ispred moje kuće, na udaljenosti ne većoj od 100 metara. Pozvao sam i Vetrinarsku stanicu iz koje su mi rekli da se šteta ne može nadoknaditi jer su goveda bila na otvorenom“, priča Kilibarda i dodaje da je Krivokapić pričao da ovom volu nikakva zvjerka ne bi mogla naštetiti ali evo ipak može.

Kilibarda kaže i da je među mještanima zavladao strah jer ne prođe ni dan da medvjeda ne vide u blizini kuća.

„Ne znam šta se više čeka. Medvjeda pod hitno treba osuditi i odmah ustrijeliti, dok neko od Banjana ili Rudinjana nije glavom platio. Više kroz selo ne smijemo ići pješke, čak ni u po bijela dana već samo sa automobilima. Ja sam trenutno bez auta jer mi se pokvarilo, tako da iz dvorišta ne smijem mrdnuti. Prije dvadesetak dana jednom Delibašiću iz susjednog sela Kamensko, medvjed je ubio dvije krave, a jedna je nestala. Ovih dana po ovim našim selima po čitavu noć vukovi zavijaju, a medvjedi krstare“, navodi Kilibarda.

On smatra da je poslednji čas da se u čitavu priču uključi Lovačko društvo „Dr Zoran Kesler“ iz Nikšića.

Podsjećamo, prije petnaestak dana poljoprivredniku Radoici Mićunoviću, takođe stanovniku sela Smrduša, medvjed je usmrtio jednu i ranio drugu kravu. I tada se napad medvjeda desio u ranu zoru i to na 200 metara od kuće Mićunovića.

Mještani traže da ih država zaštitiMještani sela Smrduša i okolnih sela, udaljenih 34 kilometra od Nikšića kažu da žive u stalnom strahu od krvoločnih zvijeri koje su se izgleda namnožila na ovom području.

„Bukvalno smo na stalnom udaru medvjeda koje nam gotovo redovno napadaju stoku, uništavaju košnice i lome voćnjake. Za kratko vrijeme medvjedi su u ovim selima zaklali desetine grla sitne i krupne stoke. Počeli smo da se plašimo i za svoje živote“, ističu mještani sela Smrduša i zahtijevaju da ih država zaštiti.

„Država pod hitno treba da reaguje, da se nebi ponovio slučaj iz Pive kada je medvjed napao i teško ranio iskusnog lovca“, poručuju mještani sela Smrduša.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije