Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica smatra da opozicija ima tri politička cilja koja „mogu biti vrlo opasna za društvo“.

On je to kazao u emisiji „Nedjeljom u retrovizoru“ na TV Vijesti, komentarišući dešavanja u Skupštini u vezi sa Ustavnim sudom. Parlamenterni Ustavni odbor je ove sedmice konstatovao da su se stekli uslovi za penzionisanje troje od šest sudija Ustavnog suda i donio odluku o raspisivanju oglasa za izbor novih. Skupština je, na osnovu te odluke, istog dana konstatovala prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Opozicija smatra da su poslanici vlasti preuzeli ovlašćenja Ustavnog suda i da je došlo do „ustavnog puča“.

„Rekao bih da su osnovni politički ciljevi opozicije, osim da šalju neku poruku nestabilnosti, tri stvari koje mogu biti vrlo opasne za društvo. Prvo je da se vraćaju sudije i tužioci iz starog sistema, kojima je legalno prestala funkcija, a koji su podnosili tužbe i zahtjeve za ispitivanje sudskih odluka, i odbili su im ih i Upravni i Vrhovni sud. To je jedan motiv. I onda kroz ustavne žalbe, sad su se obratili Ustavnom sudu, i Ustavni sud, u kojem žele, pored ostalog, određena lica kojima je po sili Ustava prestala funkcija, treba da odluče o njima, a nalaze se u istoj situaciji, i od razrješenja tog pitanja zavisi dužina trajanja njihove funkcije, što je konflikt interesa“, rekao je Koprivica.

Drugi cilj je, kako tvrdi, da se preko Ustavnog suda blokiraju izborni procesi, „kao što je to slučaj u Kotoru, gdje iste sudije od 2018. do ove godine u istoj stvari donose jednu odluku, a u vezi Kotora sasvim drugačije postupaju“.

„Treće, spasavanje određenih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa od mjera koje im određuju organi pravne države. Mislim tu prije svega na dosta tih primjera, kroz ustavne žalbe da se ukidaju pritvori. Ustavni sud ima pravo da ukine pritvor. Ali je simptomatično ako u slučaju Petra Lazovića u oktobru 2022. i junu 2023. Ustavni sud odbije ustavnu žalbu, a u istoj stvari 27. marta 2024. ukine pritvor. Pri tome, ne obrazloži zašto je odstupio od ranijeg stava i ono čega se držao u prethodne dvije odluke, a to su navodi tužioca da visina kazne može biti motiv za bjekstvo, sad to ocjenjuju u svojoj trećoj odluci, u istoj stvari, istog podnosioca, kao površno i stereotipno. To su ozbiljne i simptomatične stvari i to se dešava često. I u donošenju tih odluka je učestvovalo i ovo troje sudija kojima po sili Ustava prestaje funkcija, ali i bivši sudija Milorad Gogić. To je bila većina za ukidanje pritvora“, kaže potpredsjednik Vlade.

Urednica i voditeljka emisije Tatjana Ašanin pitala je Koprivicu da li su skupštinski događaji vođeni političkim, odnosno partijskim interesima vlasti i opozicije, ili su se akteri vodili državnim i pravnim interesima.

„Da je državni interes svima bio na prvom mjestu na vrijeme, ne bismo došli do ovoga. Ne bi bilo dobro da se bavimo samo posljedicom samo, već da se bavimo i uzrokom… Godinama je Ustav u blokadi, zato što jedan broj ljudi, a to je evo eskaliralo i na sjednici Ustavnog suda 27. juna ove godine, jedan broj sudija je uzeo sebi za pravo da u ime države odlučuje o sebi samima“, kazao je on.

„Sudije bile u konfliktu interesa, Ustavni sud pokušao blokirati Skupštinu“

Koprivica je ocijenio da Skupština i Ustavni odbor nisu prekršili Ustav ni pravila pravnog poretka.

„Tu su dva ključna pitanja – da li je Skupština nadležna za konstataciju prestanka funkcije sudijama Ustavnog suda i da li je odluka Skupštine zasnovana na činjenici da je gospođa Dragana Đuranović stekla uslov za starosnu penziju. Na oba pitanja odgovor je potvrdan. Skupština je nadležna za konstatovanje prestanka funkcije sudijama Ustavnog suda, po članu 82 Ustava Crne Gore. I drugo, evidentno je i jasno da je gospođa Dragana Đuranović stekla uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju“.

Kaže da je Ustavni sud pokušao da blokira Skupštinu u vršenju njene nadležnosti, zbog sjednice 27. juna.

„Skupština bira sudije Ustavnog suda. Da bi ona otpočela postupak izbora, potrebno je da Ustavni sud obavijesti Skupštinu, pola godine prije, da se stiču uslovi, i predsjednika kao predlagača. Sjednica Ustavnog suda o kojoj se ne govori je održana 27. juna. Govori o njoj Akcija za ljudska prava, Vijesti… ali se mnogi drugi to preskaču, uz dužno poštovanje“.

Rekao je da se na toj sjednici „desio poraz prava, morala i ustavnosti“.

„Desilo se da su, u ime države, o samima sebi odlučivale određene sudije, uključujući i gospođu Đuranović. Ko ima privilegiju da u ime države odlučuje o samom sebi? Ta sjednica je čist konflikt interesa, i po Zakonu o Ustavnom sudu i po Zakonu o sprečavanju korupcije“.

Urednica emisije Tatjana Ašanin je ukazala da u članu 154 Ustava, stavu 4, piše da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu. Podsjetila je i da predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko lične podatke sudija dostavila predsjednici Ustavnog odbora Jeleni Božović, koja je to tražila, te da nije održana sjednica Ustavnog suda na kojoj bi o tome trebalo prethodno da bude odlučeno.

Koprivica kaže da jeste održana sjednica, misleći na junsku. Urednica emisije je ukazala da predsjednica suda, kao razlog zašto je to uradila, ne pominje junsku sjednicu, već da je to dostavila uz znanje sudija i da je to učinila isto kao što je prije nje učinio sudija Budimir Šćepanović.

„Ta sjednica se održala 27. juna. Sudija u vezi koje je donijeta odluka je učestvovala u donošenju te odluke i tako je blokiran Ustavni sud. I gospođa Lopičić i gospodin Ščepanović, a od razrješenja ovog pitanja zavisi dužina ostanka na toj funkciji. Dakle, imaju najdirektniji sopstveni interes, koji dovodi u pitanje njihovu nepristrasnost“, kazao je Koprivica.

Rekao je da se desila zloupotreba prava i ovlašćenja, te „negiranje principa nepristrasnosti, profesionalnih standarda, etičkog integriteta i morala,“ kao i kršenje zakletve koju po Zakonu o Ustavnom sudu polažu.

„U zakletvi se kaže da će vršiti časno, savjesno, pravedno, nepristrasno, po Ustavu i zakonu. Da li može neko, odlučujući o samom sebi u ime države, da bude nepristrasan“, pitao je Koprivica.

U emisiji je pokazao odluku Vrhovnog suda, po zahtjevu za ispitivanje sudske odluke koji je pokrenuo bivši sudija tog suda Miraš Radović, kao i odluku u postupku koji je pokrenula Hasnija Simonović.

„Šta se konstatuje u odlukama Vrhovnog suda, pošto je i tada, kad je Sudski savjet donio odluku o prestanku funkcije sudijama, zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju, a prethodno predsjednici sudova isto kao sad Ustavni sud nisu željeli da obavijeste Sudski savjet, a onda je Sudski savjet uprkos izostanku formalnog obavještenja donio odluku o prestanku funkcija, na nespornim činjenicama da im je nastupio uslov za starosnu penziju… Citiram odluku najvišeg suda u Crnoj Gori: ‘Izostanak formalnog obavještenja u konkretnom slučaju, v.d. predsjednika Vrhovnog suda, o postajanju uslova za prestanak sudijske funkcije u odnosu na Tužioca ne sprečava Sudski savjet da donese osporenu odluku, budući da je u isključivoj nadležnosti Tuženog, u skladu sa ustavnim ovlašćenjima, a u skladu sa čl. 105 da donosi odluku o prestanku sudijske funkcije’. Ovo je odluka iz 2023. godine. I još se kaže da navedeno obavještenje nema prirodu inicijalnog akta. Prema tome, svi u našem pravnom sistemu, uključujući Sudski i Tužilački savjet, Upravni i Vrhovni sud nemaju nikakve dileme da li je mjerodavan Zakon o PIO ili Zakon o radu, jer se uslovi za penziju definišu Zakonom o PIO. Samo imaju dilemu oni o čijoj funkciji se u ovom slučaju radi“, rekao je potpredsjednik Vlade.

„Bili sinhronizovani kad su ukidali pritvor kriminalcima“

Koprivica je rekao da su sudije kojima po sili Ustava nastupa prestanak funkcije „savršeno sinhronizovani bili posljednjih godina kad su ukidali pritvor pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa, a vidite da ih se povezuje sa različitim političkim strukturama“.

„Sud zna pravo, dužni su da znaju i znali su ono što su njihovi pravni propisi – i oko izuzeća i oko konflikta interesa. Tako da nema nehata, nema opravdavanja, bilo stvarnom bilo pravnom zabludom. Postoji direktna odgovornost za kršenje propisa za ono što su radili“.

Tvrdnje opozicije „besmislice“

Učesnici emisije, u kojoj su osim Koprivice gostovali advokati Dragan Šoć, Veselin Radulović i Miloš Vukčević, saglasni su da je troje sudija u skladu sa Zakonom o PIO steklo uslov za starosnu penziju.

Koprivica kaže da Skupštine nikom nije preuzela nadležnost.

„Besmislicama“ je nazvao tvrdnje opozicije da je namjera skupštinske većine da vladaju bez izbora i da se eventualno izvrše izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu.

„Nezakonit sastav suda, u kojem sjede sudije koje nemaju osnov da tu budu, može biti i ozbiljno kršenje propisa, zbog kojeg se mogu podnositi i tužbe protiv države“, napomenuo je potpredsjednik Vlade.

Kaže da je pobornik dijaloga, „iako su stvari potpuno jasne“.

Vlada nije zvanično razmatrala informacije sa sastanka Spajića i Milatovića

Koprivica je rekao da nema cjelovitu informaciju o čemu su na sastanku u petak uveče razgovarali predsjednici Vlade i države Milojko Spajić i Jakov Milatović.

„Mislim da je nezavisno od njihovih nekih političkih ili ličnih odnosa dobro da predsjednik države i predsjednik Vlade imaju dobru saradnju“.

Rekao je i da je potrebno da se uspostavi funkcionalan odnos.Na pitanje da li je u saznanju da se došlo do toga da se makar razgovara, odgovorio je: „To da, ali o sadržaju i pravcima nemam cjelovitu informaciju“.

Smatra da nije korektno da iznosi u javnost sadržaj razgovora drugih zvaničnika, ali je pojasnio da nisu na Vladi razmatrali te informacije u bilo kojoj zvaničnoj formi.

„Vjerujem da društvu nije cilj da sazna šta se dešavalo na jednom razgovoru i kako je tekao, nego da vidimo gdje će to da dođe“.