Majka djevojčice koja je bila žrtva seksualnog zlostavljanja počela je protest ispred suda u Bijelom Polju, zahtijevajući da pravosnažno osuđeni bude upućen na izdržavanje zatvorske kazne. Kako je kazala, njena kćerka prošla je kroz četvorogodišnju agoniju, a uprkos pravosnažnoj presudi, osuđeni se i dalje nalazi na slobodi. Iz Osnovnog suda u Bijelom Polju pojasnili su za RTCG da je 31. avgusta sin osuđenog podnio molbu za odlaganje izvršenja kazne zatvora u trajanju od pet godina, na koju je osuđen njegov otac.

Majka je danas ispred suda navela da je njena kćerka tokom postupka saslušavana šest puta, te da je imala sedam godina kada je, kako tvrdi, sudija Dragan Mrdak tražio da svjedoči pred sudom.

„Moja kćerka je preživjela ono najgore. Prošle smo kroz agoniju koja je trajala četiri godine, da bismo dočekale pravdu – pravosnažnu presudu. I šta smo dočekale? Da čovjek koji je pravosnažno osuđen na pet godina zatvora zbog nedozvoljenih polnih radnji nad mojim djetetom i dalje slobodno šeta“, kazala je majka.

Ona tvrdi da osuđeni i njegova porodica koriste pravne prečice, poštu, žalbe i odlaganja kako bi se izvršenje kazne odgodilo.

„Dok moja kćerka nosi traume za cijeli život, monstrum i njegova porodica koriste pravne prečice, poštu, žalbe i odlaganja kako bi izbjegli kaznu“, rekla je majka.

Kako je navela, jutros je na pisarnici suda predala urgenciju, zahtijevajući da se, kako kaže, prestane sa tolerisanjem opstrukcija.

„Jutros u devet sati sam lično na pisarnici ovog suda predala urgenciju. Zahtijevam da sud prestane da toleriše ove opstrukcije. Pitam danas sud u Bijelom Polju, pitam cjelokupno pravosuđe i državu: Čija prava vi ovdje štitite? Pravosnažno osuđenog monstruma ili moje djevojčice?“, upitala je ona.

Kako se navodi u urgenciji predatoj Osnovnom sudu u Bijelom Polju, rješenjem tog suda od 31. avgusta odbijena je molba za odlaganje izvršenja kazne.

U urgenciji se takođe tvrdi da osuđeni izbjegava prijem sudskih pismena kako bi ostao na slobodi, zbog čega roditelji traže hitno izdavanje naredbe policiji za njegovo privođenje i upućivanje na izdržavanje kazne.

Najavila je da će ostati ispred zgrade suda i protestovati sve dok osuđeni ne bude upućen na izdržavanje kazne.

„Tražim samo jedno, odmah i bez odlaganja – hapšenje i izvršenje presude. Neću dozvoliti da sistem ponovo povrijedi moje dijete svojom tromošću i neradom“, kazala je ona.

Pozvala je i Ministarstvo pravde i Sudski savjet da se uključe u slučaj.

Roditelji su u urgenciji zatražili i prekid, kako navode, svih daljih birokratskih odlaganja, tvrdeći da osuđeni zloupotrebljava sistem dok njihovo dijete i dalje trpi posljedice preživljene traume.

Odbijena molba za odlaganje kazne, čeka se uručenje rješenja

Iz Osnovnog suda u Bijelom Polju pojasnili su za RTCG da je 31. avgusta sin osuđenog podnio molbu za odlaganje izvršenja kazne zatvora u trajanju od pet godina, na koju je osuđen njegov otac.

„Istog dana ovaj sud je donio rješenje kojim se zahtjev odbija kao neosnovan. Na navedeno rješenje osuđeni ima pravo žalbe u roku od tri dana od dana prijema presude, i to Višem sudu u Bijelom Polju“, kazao je savjetnik u Osnovnom sudu Miodrag Jelić.

Kako je naveo, rješenje je otpremljeno istog dana, ali sud još nije dobio povratnicu da ga je osuđeni primio.

„Naglašavam da, kako osuđeni živi u drugom gradu, dostava ide preko Pošte Crne Gore“, rekao je Jelić.

On je pojasnio da osuđeni još nije upućen na izdržavanje kazne jer je podnijeta molba za odlaganje izvršenja kazne.

„Osuđeni nije upućen na izdržavanje kazne iz razloga što je podnio molbu za odlaganje izvršenja kazne, koja odlaže izvršenje do pravosnažnosti odluke, a sve shodno članu 19 stav 7 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti“, naveo je Jelić.

Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojim se, između ostalog, uvodi krivično djelo nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera, za koje je predviđena kazna do osam godina zatvora.

Predlog donosi i strože odredbe u vezi sa rodno motivisanim ubistvom, a krivična djela u vezi sa seksualnim deliktima nad djecom više ne bi zastarijevala. Uvodi se i krivično djelo teškog govora mržnje, a krivičnim djelom nedozvoljene proizvodnje oružja biće obuhvaćeno i 3D štampanje vatrenog oružja ili njegovih djelova.

Vlada je 28. avgusta, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore.

Izmjenama se uvodi se krivično djelo nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera. Javni funkcioner koji tokom obavljanja funkcije stekne, prenese ili prikrije imovinu koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa zakonitim prihodima zatvorom do osam godina.

„Ko za vrijeme vršenja javne funkcije, odnosno za vrijeme trajanja obaveza u vezi sa vršenjem javne funkcije stiče, prenosi ili prikriva imovinu koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima i čija vrijednost prelazi iznos od pedeset hiljada eura,kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Ako vrijednost imovine iz stava 1 ovog člana prelazi iznos od sto hiljada eura,učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina“, piše u Predlogu.

Ako je imovina iz prenesena ili je njom raspolagano preko lica povezanih sa javnim funkcionerom, smatraće se da je stečena u njegovu korist, osim ako se dokaže suprotno. Takva imovina bi se oduzimala.

Podsjećamo, u izvještaju o napretku ka Evropskoj uniji još 2014. godine našla se preporuka po kojoj se Crnoj Gori sugeriše kriminalizovanje bogatstva spornog porijekla.

Kazne za seksualne delikte nad djecom neće zastarijevati

Izmjene podrazumijevaju i to da krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijevaju za krivična djela za seksualno zlostavljanje djeteta, a rodno motivisano ubistvo ulazi u najteži oblik ubistva.

„Za krivično djelo iz člana 144 predlog istovremeno isključuje mogućnost ublažavanja kazne“, piše u Predlogu izmjena i dopuna.

Uvodi se krivično djelo teškog govora mržnje

Predlogom se u Krivični zakonik uvodi i krivično djelo „teški govor mržnje“.

„Ko javno ispoljava mržnju prema grupi ili članu grupe po osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, rase, vjeroispovijesti, državljanstva, političkog ili drugog ubjeđenja, pola, jezika, boje kože, društvenog položaja, profesionalne orijentacije, porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, invaliditeta ili drugog ličnog svojstva, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju, mogao bi biti kažnjen zatvorom od tri mjeseca do tri godine“, navodi se u dokumentu.

Ako je takvo djelo učinjeno prema licu koje obavlja posao od javnog značaja, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Obavezni psihosocijalni tretman za nasilničko ponašanje

Sud bi tu mjeru izricao učiniocu krivičnog djela sa elementima nasilja radi otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja, odnosno smanjenja ili uklanjanja opasnosti da ponovo počini krivično djelo sa elementima nasilja.

Tretman bi se sprovodio u zatvoru, zdravstvenoj ili drugoj odgovarajućoj ustanovi i mogao bi trajati najduže dvije godine. U određenim slučajevima mogao bi se izvršavati i na slobodi, dok bi sud mogao naložiti prinudno izvršenje mjere ako se učinilac bez opravdanog razloga ne podvrgne tretmanu.

Veća zaštita novinara, ljekara i prosvjetnih radnika

Izmjenama se proširuje i pojam poslova od javnog značaja. Njime bi bili obuhvaćeni poslovi u javnoj službi, pravosuđu, javnom informisanju, zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj i dječjoj zaštiti, kao i pružanje pravne pomoći pred sudovima i drugim državnim organima.

Za nanošenje lake tjelesne povrede licu koje obavlja posao od javnog značaja pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem tog posla predviđene su strože kazne. U zavisnosti od načina izvršenja, kazna bi mogla iznositi do četiri godine zatvora.

Posebno se uređuje napad na ljekara, zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika pri pružanju medicinske pomoći. Za napad ili prijetnju napadom predviđena je kazna zatvora do tri godine, dok bi u slučaju lake tjelesne povrede, prijetnje oružjem ili napada u grupi kazna bila od tri mjeseca do pet godina.

Strože kazne za oružje, obuhvaćena i 3D štampa

Izmjenama se pooštrava kaznena politika i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja.

Predlogom je, između ostalog, propisano da za određeni teži oblik nedozvoljenog nošenja oružja neće biti moguće ublažavanje kazne.

Krivičnim djelom nedozvoljene proizvodnje oružja bilo bi obuhvaćeno i 3D štampanje vatrenog oružja ili njegovih djelova, dok je predviđeno da se 3D nacrti oduzimaju i trajno brišu.

Za nelegalnu gradnju do pet godina zatvora

Predlog donosi i izmjene u oblasti nelegalne gradnje.

„Ko protivno propisima započne gradnju ili gradi objekat bez potrebne dokumentacije ili suprotno odluci nadležnog organa o zabrani građenja, mogao bi biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina“, piše u dokumentu.

Za priključenje na infrastrukturu objekta izgrađenog bez potrebne dokumentacije ili suprotno izdatoj dokumentaciji predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Novo krivično djelo prinudnog nestankaKrivični zakonik trebalo bi da dobije i novo krivično djelo – prinudni nestanak.

Službeno lice koje nekoga pritvori, zatvori, otme ili na drugi način liši slobode, a zatim odbija da to prizna ili prikriva mjesto gdje se ta osoba nalazi, čime joj onemogućava pravnu zaštitu, moglo bi biti kažnjeno zatvorom od najmanje pet godina.

Za teže oblike djela predviđeno je najmanje osam godina zatvora, dok se u slučaju smrti prinudno nestalog lica ili organizovanog izvršenja može izreći najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Predlog zakona sadrži ukupno 49 članova, a predviđeno je da zakon stupi na snagu narednog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.

Predškolske ustanove u Crnoj Gori neće primiti na boravak djecu koja nijesu vakcinisana MMR vakcinom protiv malih boginja, rubeole i zauški, a izuzetak će biti mališani koji imaju potvrdu o postojanju medicinski opravdanih kontraindikacija koje utvrđuje izabrani pedijatar.

Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, djeca koja nisu uredno vakcinisana u skladu sa obaveznim kalendarom imunizacije ne mogu boraviti u predškolskim ustanovama, a nova pravila izazvala su revolt velikog broja roditelja.

– U javne predškolske ustanove za predstojeću godinu upisano je preko 24.000 djece predškolskog i jaslenog uzrasta. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ne raspolaže zdravstvenim kartonima i pojedinačnim statusima imunizacije djece, s obzirom na to da su ti podaci u nadležnosti zdravstvenih ustanova, odnosno Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje. Sva uputstva i preporuke koje donose zdravstvene vlasti blagovremeno se prosljeđuju upravama vrtića radi osiguranja bezbjednog i nesmetanog boravka djece – saopšteno je juče „Danu“ u tom resoru.

U IJZ su zadovoljni odzivom na vakcinaciju tokom avgusta, ali ističu da to i dalje nije dovoljno za zaštitu zajednice od epidemije. Prema još uvijek nepotpunim podacima, radi se o više od 15.000 nevakcinisane djece predškolskog uzrasta. Podacima iz avgusta 2026. pokazuju da je svega 23 odsto djece rođene 2024. godine primilo prvu dozu MMR vakcine. Do avgusta, više od 18.000 djece predškolskog uzrasta nije primilo nijednu dozu MMR vakcine, odnosno samo 13 odsto bilo je vakcinisano MMR vakcinom.

– Tokom avgusta 2026. godine, zaključno sa 30. avgustom 2026. godine, aplikovano je ukupno 2.419 doza MMR vakcine, od čega 2.136 prvih doza (MMR1) i 283 drugih doza (MMR2). Posebno dobar odziv zabilježen je tokom prethodnog vikenda, sa više od 300 datih doza MMR vakcine. Takođe, tokom proteklog vikenda dato je i oko 200 doza ostalih vakcina iz Kalendara obavezne vakcinacije. IJZCG zahvaljuje roditeljima na povjerenju i odgovornom odnosu prema zdravlju svoje djece. Još jednom koristimo priliku da pozovemo roditelje koji do sada nijesu vakcinisali svoju djecu, da to učine u narednim danima – saopštili su iz IJZCG.

Oni ističu da pravovremena vakcinacija predstavlja najefikasniji način zaštite djece od morbila i sprečavanja širenja bolesti u zajednici.

– Imajući u vidu epidemijsko javljanje morbila u Bugarskoj i na Kosovu, kao i nedavno potvrđeni slučaj u Srbiji, pravovremena vakcinacija djece i nadoknađivanje propuštenih doza dobijaju dodatni značaj. Institut za javno zdravlje Crne Gore stoji građanima na raspolaganju za sva pitanja, nedoumice i stručne informacije u vezi sa vakcinacijom. Nastavimo zajedno da čuvamo zdravlje naše djece – poručuju iz IJZCG.

Do avgusta u Crnoj Gori obaveznu MMR vakcinu protiv tri zarazne bolesti (male boginje, rubeola i zauške) nije primilo 31.409 djece od jedne do 18 godina, dok je svako drugo dijete u predškolskim ustanovama bilo nevakcinisano.

Iz UNICEF-a pozivaju Vladu Crne Gore da primijeni niz mjera zasnovanih na naučnim dokazima i usmjerenih na potrebe djece, kako bi se povećao broj djece koja se vakcinišu na vrijeme. Te mjere treba da obuhvate komunikaciju zasnovanu na dokazima, kvalitetan dijalog sa zdravstvenim radnicima i lako dostupne usluge imunizacije.– Rutinske vakcine za djecu su bezbjedne i efikasne i podliježu strogim zahtjevima kvaliteta i bezbjednosti, kao i kontinuiranom praćenju. One štite djecu od ozbiljnih bolesti koje mogu dovesti do dugoročnih zdravstvenih posljedica, invaliditeta i smrti. Naučni dokazi su jasni: pravovremena vakcinacija štiti djecu od ozbiljnih bolesti i spasava živote. Prema izvještaju UNICEF-a objavljenom 2024. godine, vakcine su od 1974. godine spasile najmanje 154 miliona života širom svijeta, od čega gotovo 94 miliona zahvaljujući samo vakcinaciji protiv malih boginja – kazao je Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

Iz UNICEF-a ističu da to što trenutno nema epidemije ne znači da rizik ne postoji. Kada je obuhvat imunizacijama nizak i veliki broj osoba nije zaštićen, uzročnik bolesti, na primjer virus morbila, koji dospije u zajednicu može se brzo proširiti i izazvati epidemiju.

– Male boginje mogu izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući upalu pluća i encefalitis, kao i druge dugoročne posljedice po zdravlje. Dijete koje nije vakcinisano nema zaštitu koju vakcinacija pruža i izloženo je većem riziku od obolijevanja i ozbiljnih komplikacija – ukazali su iz UNICEF-a.

Dr Senad Begić, koordinator UNICEF-a, naglasio je da je vakcinacija jedan od najbezbjednijih i najefikasnijih načina da zaštitimo život i zdravlje djece.

– Zabrinjavajuće nizak obuhvat rutinskom imunizacijom znači da su djeca u Crnoj Gori i dalje izložena bolestima koje se mogu spriječiti. Pozivamo roditelje koji imaju pitanja ili nedoumice da razgovaraju sa svojim pedijatrom i vakcinišu djecu na vrijeme, u skladu sa nacionalnim kalendarom imunizacije – apelovao je Begić.

U školskim klupama 95.000 učenika, angažovano 205 zaštitara

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija „Danu“ je saopšteno da će se u školskim klupama širom Crne Gore od danas naći oko 95.000 učenika, od čega preko 69.000 u osnovnim i oko 26.000 u srednjim. MPNI će preciznije podatke imati krajem ovog mjeseca.

Vlada je na predlog tog resora usvojila Informaciju o potrebi uspostavljanja fizičkog obezbjeđenja lica, objekata i imovine u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori.

– Vlada je dala saglasnost da se angažuje ukupno 205 zaštitara u 68 osnovnih škola, 44 srednje škole i jednom domu učenika i studenata, u periodu od 1. septembra do 31. decembra 2026. godine. Ova mjera, iako privremena, pokazala se kao djelotvorna tokom prethodne školske godine i predstavlja prelazno rješenje do uspostavljanja trajnog sistema zaštite kroz angažovanje školskih policajaca ili drugih vidova obezbjeđenja u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova – saopštili su iz MPNI.

Na naše pitanje da li će u nekim ustanovama, kao prethodnih godina, doći do odlaganja početka nastave zbog radova na objektima, iz MPNI su odgovorili da je u ustanovama u kojima su u toku radovi na adaptaciji ili energetskoj efikasnosti nastava organizovana tako da se odvija nesmetano i bezbjedno, odnosno bez odlaganja početka školske godine za učenike.

Za sve učenike osnovnih škola u Crnoj Gori i ove godine su obezbijeđeni besplatni udžbenici, čija je distribucija po školama uspješno završena prije početka nastave.

– Prvo polugodište počinje 1. septembra i završava se 31. decembra 2026. godine. Zimski raspust trajaće od 1. do 31. januara 2027. godine, čime je obezbijeđeno ravnomjerno opterećenje učenika tokom dva klasifikaciona perioda – naveli su iz MPNI.

Povodom početka nove školske godine, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović dao je nalog policijskim službenicima za preduzimanje pojačanih mjera i radnji u blizini školskih objekata, sa posebnim akcentom na bezbjednost djece i svih učesnika u saobraćaju, kao i na očuvanje stabilnog javnog reda i mira u zonama škola.

Kako je saopšteno, UP će tokom septembra i oktobra, u saradnji sa MPNI, realizovati niz preventivno-edukativnih aktivnosti namijenjenih učenicima, kroz organizovanje panela, radionica i drugih edukativnih sadržaja, sa posebnim fokusom na prevenciju vršnjačkog nasilja, sajber nasilja i drugih rizika sa kojima se djeca mogu suočiti.