DRUŠTVO
U Murinu više zatvorenih kuća nego onih u kojima neko živi
Podaci ukazuju da na ovom području postoji znatno manje kuća u kojima tokom čitave godine neko živi od onih koje su zatvorene ili se otvaraju samo povremeno

Među mjestima na sjeveru Crne Gore koja se iz godine u godinu suočavaju sa drastičnim odlivom lokalnog stanovništva i sve većim brojem zatvorenih kuća, ubraja se i varošica Murino koja, sa selima Gornja Ržanica, Mašnica i Pepiće, ima status mjesne zajednice u opštini Plav.
Podaci ukazuju da na ovom području postoji znatno manje kuća u kojima tokom čitave godine neko živi od onih koje su zatvorene ili se otvaraju samo povremeno.
To potvrđuju i sami mještani koji tvrde da je i poslednji popis pokazao da je broj aktivnih domaćinstava na prostoru Murina, koje se nalazi na oko desetak kilometara od Plava, desetkovan u odnosu na neka minula vremena.
„Zbog brojnih negativnih faktora koji su prisutni na sjeveru države, na čitavom području Murina trenutno ima ispod 500 stanovnika. Uz to, na svakom koraku duž Gornjeg Polimlja imamo mnoštvo zatvorenih kuća u kojima niko ne živi, ili se one otvaraju samo povremeno kad njihovi vlasnici dođu sa strane da tu provedu odmor. Ostala su da žive uglavnom staračka domaćinstva, dok se mladi sele u neke naprednije sredine. To je sumorna slika pred kojom niko ko imalo misli dobro ovim krajevima ne može ostati ravnodušan“, ističe profesor i mještanin Zoran Jokić.
Podaci ukazuju da je prije pet decenija škola u Murinu upisivala preko sto prvaka, dok ih je prošle godine, zajedno sa područnim odjeljenjima u Velici i Gornjoj Ržanici, bilo svega 12. Jokić navodi da je to potvrda da se ovim krajevima ne piše dobro.
Sedamdesetih godina prošlog vijeka murinska osnovna škola brojala je preko hiljadu učenika.
„Taj broj se iz godine u godinu smanjivao, tako da danas ovdje u školskim klupama ima manje od sto đaka. Šta reći poslije svega bez da nije dobro i da nam se, ako se ovako nastavi, ne piše dobro. A ako se ovako nastavi, ovdje više neće imati ko kome da nazove dobro jutro, niti će imati ko koga da sahrani“, zaključuje Jokić.
A da Murino zaista bilježi negativne bilanse u svim sferama života, uvjeravaju zatvoreni lokali u centru varošice. O tome svjedoče i privredni kolektivi koji su nekada upošljavali znatan broj radnika.
„Ovdje je nekada uspješno radio pogon fabrike “Titeks” upošljavajući u dvije smjene preko 350 radnika. Imali su Murinjani i brojne prodavnice, hotel, pekaru, mesaru, otkupni centar i štošta drugo. Sad od toga nema ništa, sem jedne prodavnice i nekoliko malih kafana. Uz to, u ovim zimskim danima mogu se vidjeti samo rijetki prolaznici, što sve zajedno ukazuje da ovdje život polako zamire. Tačno je da pojedinci pokušavaju da osmisle da rade nešto od čega bi mogli da žive, ali čim nema naroda, svi su pokušaji osuđeni na propast. To je prava šteta kad se zna da je centar Murina nekada vrvio od naroda i da smo imali vrijedne domaćine sa jakim gazdinstvima“, konstatuju mještani.
Dodali su da razvojnoj stagnaciji Murina i iseljavanju stanovništva u velikoj mjeri doprinosi i to što je za saobraćaj dugi niz godina zatvoren put koji preko Čakora vodi prema Peći. Tvrde da bi ponovnim otvaranjem ove saobraćajnice za kompletno ovo područje došli bolji dani.
Pepiće svedeno na 20 domaćinstava
Zbog konfiguracije terena i drugih prirodnih i geografskih odlika, Pepiće, koje se, u sastavu Mjesne zajednice Murino, prostire duž magistralnog puta Plav – Andrijevica, važi za jedno od najljepših sela na sjeveru Crne Gore.
Međutim, i poret tih prednosti, u Pepiću trenutno ima svega 20 aktivnih domaćinstava sa oko pedesetak žitelja.
„Pepiće bije glas da je najljepše selo u čitavoj okolini, i to sa potpunim pravom. Međutim, ovdje je svaka druga kuća zatvorena. Jednostavno narod odlazi, jer mu država nije omogućila da na svojim vjekovnim ognjištima živi pristojnim životom. Nije mu dala mogućnost da radi, zaradi i živi od svoga rada. Našem čovjeku je ostavljala da se sam bori za golu egzistenciju, bez ikakvih čvrstih garancija za bolje sjutra“, navode mještani.
(Dan)
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA1 дан ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić