Connect with us

EKONOMIJA

U BUDUĆNOSTI

U planu izgradnja željezničke pruge ka Beranama

Takođe je u planu i izgradnja nove pruge Pljevlja–Bijelo Polje (Ravna Rijeka), kao i pruge ka Bileći i Kosovu

Berane, Foto: Vladimir Obradović

Na osnovu urađenih idejnih rješenja sa studijom predizvodljivosti u budućnosti je moguće očekivati proširenje željezničke mreže Crne Gore, navodi se u Nacionalnom programu željezničke infrastrukture 2021-2023. godine.

U dokumentu koji je objavila Vlada Crne Gore ističe se da bi proširenje željezničke mreže podrazumijevalo izgradnju kraka pruge Nikšić–Podgorica ka Bileći (Bosna i Hercegovina).

Takođe je u planu i izgradnju nove pruge Pljevlja–Bijelo Polje (Ravna Rijeka) i dalje ka Beranama i granici sa Kosovom.

„Navedena dva željeznička pravca predstavljaju dio željezničkih pruga prema Čapljini (BiH) i Peći (Kosovo)“, piše u Nacionalnom programu.

U dokumentu se ističe kako ukupna dužina željezničke mreže u Crnoj Gori iznosi 327,72 km (250,51 km otvorene pruge i 77,21 km staničnih kolosjeka u 13 stanica i 10 ukrsnica).

Ukupna dužina željezničke mreže u Crnoj Gori iznosi 327,72 km (Ilustracija/Pixabay)

„Gustina željezničke mreže u Crnoj Gori je 18,4 m pruge/km2, odnosno 0,40 km/1000 stanovnika. Ako se uzme u obzir odnos ukupne površine Crne Gore prema dužini željezničke mreže onda se može reći da je saobraćajna mreža željezničkih pruga u Crnoj Gori nezadovoljavajuća“, piše u dokumentu.

Tri pravca željezničke mreže

Ionako malu saobraćajnu mrežu pruga, kako se navodi, zbog reljefa nepovoljnijom čine tehničko eksploatacione karakteristike pruga koje utiču na investicione troškove izgradnje i rekonstrukcije i troškove održavanja.

Željeznička mreža je, kako se ističe, podijeljena u tri pravca – pruga Državna granica sa Srbijom-Bar (otvorena pruga – 169,21 km). U potpunosti je elektrificirana, puštena je u saobraćaj 1976. godine, a od ukupne dužine pruge, 40% čine objekti (108 mostova, 106 tunela, 372 propusta ispod pruge).

U Crnoj Gori je elektrificirano 90,14% ukupne dužine mreže otvorenih pruga (dužina pruge bez staničnih kolosjeka). Osim željezničke pruge Podgorica–Državna granica sa Albanijom i dijela radioničkih kolosjeka u Podgorici, Baru i Nikšiću, pruge Državna granica sa Srbijom – Bar i Podgorica – Nikšić sa svojim staničnim kolosjecima su elektrificirane

Na dijelu pruge od državne granice sa Srbijom do stanice Trebešica u periodu od 2006. do 2019. godine izvršen je remont gornjeg stroja i brzina saobraćanja vozova sa 50 km/h povećana je na 80 km/h, što predstavlja maksimalnu moguću brzinu za ovaj dio pruge“, kazali su u dokumentu.

Pruga Nikšić-Podgorica (otvorena pruga – 56,60 km), kako se podsjeća, 1948. godine puštena je u saobraćaj kao pruga uzanog kolosjeka, a remontovana 1965. godine u prugu normalnog kolosjeka.

„Nakon remonta koji je počeo 2006. godine i obuhvatao je kompletnu zamjenu gornjeg stroja pruge na cijeloj dužini pruge, sa sanacijom trupa pruge na pojedinim dionicama, rekonstrukciju i sanaciju 12 tunela, elektrifikaciju i ugradnju savremenih signalno-sigurnosnih uređaja i adaptaciju staničnih zgrada, pruga je puštena u saobraćaj u oktobru 2012. godine. Na pruzi ima 9 mostova, 12 tunela i 45 propusta sa znatnim brojem krivina najmanjeg dozvoljenog radijusa“, piše u dokumentu, uz napomenu da geometrijski parametri pruge dozvoljavaju projektovane maksimalne brzine saobraćanja vozova od 75 do 100 km/h.

Pruga prema Albaniji

„Na ovoj pruzi trenutna maksimalna brzina je 75 km/h od Nikšića do Danilovgrada i 60 km/h na dionici od Danilovgrada do Podgorice“, piše u dokumentu.

Pruga Podgorica-Državna granica sa Albanijom (otvorena pruga – 24,70 km), dio je međunarodne pruge Podgorica–Skadar, nije elektrificirana i puštena je u saobraćaj 1986. godine.

„Na pruzi ima 5 mostova, 3 tunela i 24 propusta. Na pruzi postoji jedna stanica. U periodu od 1992. -2002. godine, pruga je bila zatvorena za saobraćaj, a nakon toga saobraćaju samo teretni vozovi. Pruga je projektovana za brzinu od 80 km/h, a trenutna maksimalna brzina iznosi 70 km/h do stanice Tuzi, a 50 km/h od stanice Tuzi do Državne granice sa Albanijom“, piše u dokumentu.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine

Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora

Alabar u Kolašinu, Foto: Privatna arhiva

Muhamed Alabar, investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, stigao je u subotu u Kolašin, gdje je boravio do danas oko 15 sati. Sa njim su gradom prošetali predsjednik i potpredsjednik Opštine – Petko Bakić (Demokrate) i Vasilije Ivanović (Pokret Evropa sad).

Alabar je došao u Kolašin nakon što je u četvrtak, tokom RE:D konferencije u Podgorici, dobio poziv od čelnika lokalne izvršne vlasti “da dođe i upozna se sa potencijalima koje Kolašin nudi”.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, za dolazak Alabara u Kolašin najzaslužniji je Ivanović, kojem se investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i najavio.

Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora.

Ivanović nije želio da da izjavu za Vijesti povodom posjete Alabara, ali nije ni demantovao nezvanične informacije da investitor za nekoliko dana ponovo dolazi u Kolašin.

Bakić i Ivanović su u četvrtak investitoru iz UAE, kako je zvanično saopšteno, predstavili “dva ključna razvojna projekta koji se odnose na područja Sinjajevine i Bjelasice”. Kolašinci su predstavili projekte iz oblasti turizma, poljoprivrede i energetike, sa posebnim akcentom na održivi razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala naše opštine.

Navodno, riječ je o ideji projekta radnog naziva Bjelasica 365, kao i sličnom vezanom za Sinjajevinu. Međutim, sa idejama koje su prezentovane Alabaru nijesu upoznati svi predstavnici kolašinske vlasti, ali ni građani, jer te ideje nikada nijesu zvanično prezentovane u Kolašinu.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Berane: Poslije pet godina kapije autobuske stanice uskoro se otvaraju

„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije autobuske stanice“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac

Foto: Berane online

Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac.

Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju. U početku će funkcionisati kao uslužna stanica, kako bi se prevoznici i putnici sklonili sa ulice improvizovanog stajališta.

„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije, a što se tiče odluke kako će autobuska stanica dalje funkcionisati, njih ćemo donijeti sada početkom maja“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac.

Na stolu su dvije opcije, javno-privatno partnerstvo ili davanje u zakup.To je, navodi Lutovac, sugerisano tokom razgovora sa predstavnicima državnih institucija.

„Trenutno smo u pregovorima sa dva zainteresovana pravna lica. Vidjećemo šta će nam se više isplatiti. Da li da je damo u zakup ili da uđemo u javno-privatno partnerstvo“, istakao je Lutovac.

I bliži su odluci da se uđe u javno-privatno partnerstvo.

„Dati nekom ko odlično zna da radi taj posao i ko se već dokazao u tom poslu da radi opština, naravno da ubira prihode od toga“, rekao je gradonačenik Berana.

Od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom, odustalo se. Ne zbog toga što ne bi bilo isplativo i održivo, već zbog straha, kako kaže čelnik grada, od partijskog zapošljavanja.

Dok se čeka tačan datum za otvaranje i odluka o poslovanju autobuske stanice, bezbjednost objekta ispituje posebno formirana komisija.

„I nadstrašnice i samog objekta unutra. Kako bi mogli da otvorimo kapije, da u autobusi počnemo polako da ulaze, da to bude jedna uvertira pred zvaničnim otvaranjem autobuske stanice“, rekao je Lutovac.

Autobusku stanicu autoprevoznog preduzeća u stečaju, Simon Vojaž, opština je kupila krajem marta za nešto više od 970.000 eura.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Lutovac: Vjerujem da će Alabar investirati na Jelovici

„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici“, kazao je predsjednik Opštine Berane

Nakon konsultacija premijera Milojka Spajića s predsjednicima opština u vezi investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Opština Berane je kao lokaciju u koju bi trebalo investirati predložila Jelovicu.

Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, prvi čovjek Opštine, Đole Lutovac naveo je i zbog čega je baš ta lokacija odabrana.

„Mi smo u jednom vrlo kratkom roku kao projektnu ideju dali lokalitet Jelovice i za razlog što taj lokalitet spada u prostorni plan posebne namjene Bjelasica-Komovi u okviru koje postoji detaljni urbanistički plan Jelovice, gdje je razrađeno jedno kompletno turističko naselje, planski naravno sa tipskom gradnjom i iz tog razloga smo smatrali da je taj lokalitet idealan s obzirom da već postoje planska dokumenta koja su osnov i polazna tačka da bi nešto mogli realizovati. Pritom tu postoji sistem staza, sistem žičara, gondola, u što bi se sve moglo investirati, upravo iz tog razloga smo ponudili navedeni lokalitet“, rekao je Lutovac.

On je kazao i da će se uskoro znati sudbina njihovog predloga.

„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici. Vjerujem da ćemo i u narednih 10-15 dana imati konkretne odgovore i da li će se investirati u sjever Crne Gore, odnosno konkretno na Jelovici. Mi verujemo da će to biti“, istakao je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije