Na osnovu urađenih idejnih rješenja sa studijom predizvodljivosti u budućnosti je moguće očekivati proširenje željezničke mreže Crne Gore, navodi se u Nacionalnom programu željezničke infrastrukture 2021-2023. godine.

U dokumentu koji je objavila Vlada Crne Gore ističe se da bi proširenje željezničke mreže podrazumijevalo izgradnju kraka pruge Nikšić–Podgorica ka Bileći (Bosna i Hercegovina).

Takođe je u planu i izgradnju nove pruge Pljevlja–Bijelo Polje (Ravna Rijeka) i dalje ka Beranama i granici sa Kosovom.

„Navedena dva željeznička pravca predstavljaju dio željezničkih pruga prema Čapljini (BiH) i Peći (Kosovo)“, piše u Nacionalnom programu.

U dokumentu se ističe kako ukupna dužina željezničke mreže u Crnoj Gori iznosi 327,72 km (250,51 km otvorene pruge i 77,21 km staničnih kolosjeka u 13 stanica i 10 ukrsnica).

Ukupna dužina željezničke mreže u Crnoj Gori iznosi 327,72 km (Ilustracija/Pixabay)

„Gustina željezničke mreže u Crnoj Gori je 18,4 m pruge/km2, odnosno 0,40 km/1000 stanovnika. Ako se uzme u obzir odnos ukupne površine Crne Gore prema dužini željezničke mreže onda se može reći da je saobraćajna mreža željezničkih pruga u Crnoj Gori nezadovoljavajuća“, piše u dokumentu.

Tri pravca željezničke mreže

Ionako malu saobraćajnu mrežu pruga, kako se navodi, zbog reljefa nepovoljnijom čine tehničko eksploatacione karakteristike pruga koje utiču na investicione troškove izgradnje i rekonstrukcije i troškove održavanja.

Željeznička mreža je, kako se ističe, podijeljena u tri pravca – pruga Državna granica sa Srbijom-Bar (otvorena pruga – 169,21 km). U potpunosti je elektrificirana, puštena je u saobraćaj 1976. godine, a od ukupne dužine pruge, 40% čine objekti (108 mostova, 106 tunela, 372 propusta ispod pruge).

U Crnoj Gori je elektrificirano 90,14% ukupne dužine mreže otvorenih pruga (dužina pruge bez staničnih kolosjeka). Osim željezničke pruge Podgorica–Državna granica sa Albanijom i dijela radioničkih kolosjeka u Podgorici, Baru i Nikšiću, pruge Državna granica sa Srbijom – Bar i Podgorica – Nikšić sa svojim staničnim kolosjecima su elektrificirane

Na dijelu pruge od državne granice sa Srbijom do stanice Trebešica u periodu od 2006. do 2019. godine izvršen je remont gornjeg stroja i brzina saobraćanja vozova sa 50 km/h povećana je na 80 km/h, što predstavlja maksimalnu moguću brzinu za ovaj dio pruge“, kazali su u dokumentu.

Pruga Nikšić-Podgorica (otvorena pruga – 56,60 km), kako se podsjeća, 1948. godine puštena je u saobraćaj kao pruga uzanog kolosjeka, a remontovana 1965. godine u prugu normalnog kolosjeka.

„Nakon remonta koji je počeo 2006. godine i obuhvatao je kompletnu zamjenu gornjeg stroja pruge na cijeloj dužini pruge, sa sanacijom trupa pruge na pojedinim dionicama, rekonstrukciju i sanaciju 12 tunela, elektrifikaciju i ugradnju savremenih signalno-sigurnosnih uređaja i adaptaciju staničnih zgrada, pruga je puštena u saobraćaj u oktobru 2012. godine. Na pruzi ima 9 mostova, 12 tunela i 45 propusta sa znatnim brojem krivina najmanjeg dozvoljenog radijusa“, piše u dokumentu, uz napomenu da geometrijski parametri pruge dozvoljavaju projektovane maksimalne brzine saobraćanja vozova od 75 do 100 km/h.

Pruga prema Albaniji

„Na ovoj pruzi trenutna maksimalna brzina je 75 km/h od Nikšića do Danilovgrada i 60 km/h na dionici od Danilovgrada do Podgorice“, piše u dokumentu.

Pruga Podgorica-Državna granica sa Albanijom (otvorena pruga – 24,70 km), dio je međunarodne pruge Podgorica–Skadar, nije elektrificirana i puštena je u saobraćaj 1986. godine.

„Na pruzi ima 5 mostova, 3 tunela i 24 propusta. Na pruzi postoji jedna stanica. U periodu od 1992. -2002. godine, pruga je bila zatvorena za saobraćaj, a nakon toga saobraćaju samo teretni vozovi. Pruga je projektovana za brzinu od 80 km/h, a trenutna maksimalna brzina iznosi 70 km/h do stanice Tuzi, a 50 km/h od stanice Tuzi do Državne granice sa Albanijom“, piše u dokumentu.