Poštar iz Višića kod Čapljine Stipo Jukić, čiji je nestanak prijavljen prije nekoliko dana, uhapšen je jučer u popodnevnim satima na međunarodnom graničnom prelazu Bijača.
Jukić je posljednji put viđen 5. septembra kada se s prijateljima zaputio prema Mostaru. Kako je ranije objavljeno, iz Mostara je otišao za Sarajevo, pa za Tursku i na kraju za Bangkok na Tajlandu.

Slučaj poštara Jukića izazvao je veliku pažnju jer u trenutku njegovog nestanka u Čapljini nije isporučeno između 50 i 60 penzija.

Zbog sumnje na krivično djelo utaja, protiv njega je 10. septembra podnesena prijava, nakon čega policija za njim tragala kao za osumnjičenim, a ne kao za nestalom osobom.

Iz Hrvatske pošte Mostar naknadno su obavijestili javnost da su sve penzije isplaćene 10. septembra i da je u toku interna kontrola.
„Dana 07. septembra prijavljen je nestanak S.J. (1995) iz Čapljine a koji se 05. septembra u večernjim satima uputio u pravcu Mostara. Policijski radnici poduzeli su potrebne mjere i radnje te je utvrđeno da je navedena osoba napustila teritorij BiH. Dana 10. septembra protiv osobe S.J. podnesena je prijava zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo utaja te je za njim raspisana operativna potraga kao za počinitelja krivičnog djela a ne više kao nestalom osobom“, naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Jukić je uhapšen juče na graničnom prijelazu Bijača, na osnovu operativne potrage koja je za njim raspisana.

„Policijski službenici PU Čapljina su navedenu osobu preuzeli i isti je smješten u prostorije za zadržavanje. O svemu je upoznat Odjeljenje kriminalističke policije i tužilac te se preduzimaju dalje potrebne mjere i radnje“, istakli su iz MUP-a HNK.

Jukić je takođe, za vrijeme boravka na Tajlandu objavljivao videozapise na TikTok profilu.

Bivši predsjednik Kosova i ratni komandant tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači proglašen je u Hagu krivim za ratne zločine i osuđen na 25 godina zatvora, dok je oslobođen optužbi za zločine protiv čovječnosti. Zajedno s ostalim optuženima, proglašen je odgovornim za učešće u zajedničkoj kriminalnoj namjeri.

Pred sudom u Hagu, Jakup Krasnići je osuđen na objedinjenu kaznu od 25 godina, Kadri Veselji na jedinstvenu kaznu od 18 godina, a Redžep Seljimi na jedinstvenu kaznu od 13 godina zatvora, prenosi N1.

Tači je optužen po više tačaka, uključujući ubistva, mučenje i progon, zajedno s Kadrijem Veselijem, Redžepom Selimijem i Jakupom Krasnićijem. Riječ je o prvostepenoj presudi.

Tužioci pred Specijalizovanim vijećima Kosova zatražili su maksimalnu kaznu od 45 godina zatvora za svu četvoricu optuženih, dok su oni odbacili navode tužilaštva.

Specijalni sud utvrdio je da četvorica čelnika OVK-a nijesu počinila zločine protiv čovječnosti.

„Kada je riječ o postojanju široko rasprostranjenog napada na civilno stanovništvo kao uslovu za postojanje zločina protiv čovječnosti, Prvostepeno vijeće utvrdilo je da Specijalizovano tužilaštvo nije uspjelo da dokaže da je takav široko rasprostranjeni napad na civilno stanovništvo počinjen“, rekao je predsjedavajući sudija.

Prvostepeno vijeće takođe je navelo da se incidenti koji su počeli nakon 20. juna 1999. godine, a za koje su podignute optužnice za ratne zločine, ne mogu kvalifikovati kao ratni zločini.

U međuvremenu, sud je naveo da je, „kada je riječ o tački ‘Nezakonito ili proizvoljno hapšenje ili pritvaranje’, Prvostepeno vijeće utvrdilo da je između aprila 1998. i juna 1999. godine najmanje 385 osoba proizvoljno lišeno slobode od strane pripadnika OVK-a u nekoliko pritvorskih centara pod kontrolom OVK-a“.

„Uhapsili su ih pripadnici OVK-a i vojne policije. Bili su pritvoreni pod optužbama da su saradnici, špijuni i izdajnici. Ne postoje vjerodostojni dokazi da su osobe koje su bile pritvorene zaista bile saradnici, izdajnici ili špijuni, kako je OVK tvrdio“, rekao je Smit, prenosi Klix.

Tužilaštvo je dokazalo da su pripadnici OVK-a umišljajno izvršili radnje činjenja i nečinjenja koje su dovele do smrti najmanje 98 osoba, odnosno da je počinjen ratni zločin ubistva, saopšteno je tokom izricanja presude.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Specijalizovano tužilaštvo uspjelo da dokaže počinjenje ratnih zločina okrutnog postupanja i mučenja nad 303 osobe na Kosovu i u dvije oblasti Albanije.

Specijalni sud utvrdio je da su četvorica čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) imali strategiju za uklanjanje osoba koje su smatrali preprekama, uključujući pripadnike drugih političkih i vojnih snaga.

Utvrđeno je da je Tači doprinio zajedničkoj kriminalnoj namjeri.

„Lično je učestvovao u izvršenju krivičnih djela, podsticao ih i podržavao“, navelo je vijeće.

Utvrđeno je i da je Tači bio upoznat s krivičnim djelima počinjenim nad protivnicima OVK-a, ali nije preduzeo nikakve mjere kako bi ih spriječio.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Kadri Veseli doprinio sprovođenju zajedničke kriminalne namjere i da je bio ključni član u njenoj realizaciji.

Prema riječima sudije Charlesa Smitha, Veseli je zajedno s ostalim optuženima djelovao na ostvarivanju tog cilja.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Redžep Selimi na različite načine podsticao i učestvovao u počinjenju zločina.

Prema riječima sudije Čarsla Smita, Selimi je takođe učestvovao u hapšenju 13 osoba u Qirezu.

Prema riječima sudije Čarsla Smita, Selimi je, kao član Glavnog štaba OVK-a, imao ključnu ulogu u uspostavljanju operativnih zona, koje je redovno obilazio.

Takođe je često dobijao izvještaje o osobama koje su bile osumnjičene i smatrane protivnicima.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Selimi bio svjestan da jedinice OVK-a ciljaju određene osobe.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Jakup Krasnići značajno doprinio sprovođenju zajedničke kriminalne namjere i da je bio ključni član u sprovođenju politike usmjerene protiv osoba koje su smatrane protivnicima.

Prema riječima sudije Charlesa Smita, Krasnići je objavljivanjem saopštenja, političkih izjava i naredbi podsticao počinjenje zločina nad osobama koje su smatrane protivnicima.

Predsjedavajući sudija Prvostepenog vijeća Charles L. Smit rekao je da se ovaj sudski postupak ne odnosi na legitimnost OVK-a, već isključivo na ličnu odgovornost.

Objašnjavajući predmet suđenja, Smit je naglasio da je riječ o postupcima i ponašanju optuženih, a ne o ocjenjivanju OVK-a ili njegovih političkih ciljeva.

„Ovaj sudski postupak odnosi se na postupke i ponašanje optuženih u vezi s ovim predmetom. Ne odnosi se na legitimnost OVK-a i njegov cilj nezavisnog Kosova. Ne radi se o procjeni postupaka jedne strane prema drugoj. Ne radi se o zločinima koje su srpske snage i paravojne formacije nesumnjivo počinile nad kosovskim Albancima. Riječ je isključivo o tome jesu li počinjeni zločini navedeni u optužnici i mogu li optuženi biti smatrani odgovornim za njih“, rekao je.

Prema navodima tužilaca, optuženi su tokom perioda djelovanja u OVK-u za metu imali političke protivnike i civile koje su smatrali saradnicima i izdajnicima.

Tači se suočava i s odvojenim suđenjem zbog zastrašivanja svjedoka, koje bi trebalo da počne kasnije ovog mjeseca. Nakon rata politički se uspinjao do funkcije predsjednika Kosova, ali je podnio ostavku kako bi se branio pred sudom u Hagu.

Sedam članova porodice Hamidović, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, trebalo bi se od 15. do 23. septembra pojaviti pred Krivičnim sudom u Parizu zbog optužbi za organizovanje mreže maloljetnih džeparoša.

Prema navodima francuskih istražitelja, najmanje 50 maloljetnika, u dobi od 10 do 18 godina, bilo je uključeno u mrežu koja je djelovala na frekventnim lokacijama poput Diznilenda (Disneylanda), pariškog metroa i područja aerodroma Roissy, piše sarajevski Avaz.

Istražitelji tvrde da je grupa dnevno zarađivala i do 25.000 eura, dok su žene, djevojke i djeca navodno bili izloženi prijetnjama i nasilju ukoliko ne bi ukrali unaprijed određene iznose.

Optuženi se terete za krađe u organiziranoj grupi, pranje novca, udruživanje radi počinjenja krivičnih djela i trgovinu ljudima.

Među njima je i 22-godišnji Roberto Junior Hamidović, poznat pod nadimkom Gony, koji se već dvije godine nalazi u pritvoru u Nanterreu.

Francuski istražitelji sumnjaju da je imao ulogu svojevrsnog poslovođe, odnosno da je kontrolirao rad mladih džeparoša u ime svog oca Roberta Hamidovića, za kojeg tvrde da je predvodio kriminalnu mrežu.

Prema pisanju francuskog lista Le Monde, naziv Hamidović ne odnosi se samo na jednu porodicu, već na širu kriminalnu organizaciju čije su se frakcije mijenjale nakon brakova, hapšenja i sukoba oko teritorije.

Istražitelji navode da su djevojčice i mlade žene navodno „kupovane“ za nekoliko hiljada eura, nakon čega su bile prisiljavane da kradu za račun porodice.

Meta bili turisti

Maloljetni džeparoši, prema navodima istrage, birali su mjesta na kojima se okuplja veliki broj turista.

Posebno su bili usmjereni na Diznilend, pariški metro i područje aerodroma Roissy, a turisti su im bili zanimljivi jer su kod sebe često imali gotovinu i slabije poznavali grad.

Francuski istražitelji tvrde da je mreža funkcionirala prema strogoj porodičnoj hijerarhiji, pri čemu su muškarci kontrolirali novac i određivali koliko svaka djevojka ili dijete mora ukrasti.

Tokom istrage policija je mjesecima prisluškivala telefonske razgovore članova porodice. Prema navodima francuskih medija, na snimcima su zabilježene i prijetnje smrću i nasiljem prema ženama i djeci koji nisu donosili dovoljno novca.

Jedna od žena navodno je istražiteljima ispričala da je udarana čekićem nakon što je pokušala izvući svoju djecu iz mreže, dok je druga tvrdila da je strahovala da će biti obrijana i zlostavljana ako progovori.

U jednom slučaju osumnjičeni je, prema navodima istrage, uhapšen u Parizu dok je fizički zlostavljao 13-godišnju djevojčicu, koju je navodno kažnjavao jer nije uspjela ukrasti zadanu količinu novca.

Luksuz

Istražitelji sumnjaju da su Roberto Hamidović i njegova supruga stekli imovinu vrijednu gotovo dva miliona eura, dok je dio novca navodno sklonjen u inostranstvo.

Porodica je, prema pisanju francuskih medija, bila poznata i po raskošnom načinu života. Članovi su vozili Porsche, nosili skupu odjeću i organizirali velike proslave na kojima su se razmetali gomilama novčanica.

Posebnu pažnju istražitelja privukla su i imena koja su pojedini članovi porodice davali djeci, poput Diora i Al Kaponea, što francuski mediji povezuju s njihovom sklonošću prema luksuznim brendovima i kriminalnoj simbolici.

Roberto Hamidović negira da je predvodio bilo kakvu kriminalnu mrežu. Tvrdi da se bavio preprodajom polovnih automobila.

O tome jesu li optužbe osnovane i jesu li članovi porodice krivi odlučiće Krivični sud u Parizu.