Connect with us

BALKAN I SVIJET

(VIDEO) Najveći ukrajinski napad na Rusiju od početka rata, Zelenski prijeti: „Ako gori Ukrajina, goreće i Moskva“

Zelenski je rekao da je masovna operacija dronovima bio odgovor na prošlonedeljni ruski napad na Kijev, u kojem je vatra od eksplozije zahvatila i Kijevsko-pečersku lavru, važan vjerski spomenik

Foto: Screenshot

Moskva se našla na meti najvećeg ukrajinskog napada od početka rata, a skoro 200 dronova pogodilo je ciljeve oko ruske prijestonice i podigli stubove gustog dima visoko u nebo.

Sedamnaest ljudi je ranjeno u Moskovskoj oblasti, prema riječima lokalnog guvernera Andreja Vorobjova.

Skoro 1.000 dronova i četiri ukrajinske krstareće rakete presretnuto je i uništeno širom zemlje za 24 sata, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Napadnuto je skladište nafte u južnoj Rostovskoj oblasti, gdje je jedna osoba poginula.

Vladimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, rekao je da je Kijev ponovo pogodio Moskovsku oblast „sankcijama dugog dometa“ – što je eufemizam za ukrajinske udare projektilima dugog dometa na Rusiju.

„Vrijeme je da se okonča ovaj rat i Rusija mora da preduzme neophodne diplomatske korake“, dodao je.

Rekao je da je masovna operacija dronovima bio odgovor na prošlonedeljni ruski napad na Kijev, u kojem je vatra od eksplozije zahvatila i Kijevsko-pečersku lavru, važan vjerski spomenik.

„Ne želimo ovaj rat i nikada ga nismo željeli“, rekao je Zelenski.

„Ali ako Ukrajina gori, goreće i vaša Moskva.

“Požari su izbili kada je rafinerija Kapotnja na jugoistoku Moskve pogođena treći put za mesec dana i drugi put ove nedjelje, obojivši nebo u crno od dima.

Brojni video snimci prikazuju poklopac velikog rezervoara za skladištenje nafte koji je odletio desetine metara u vazduh silom eksplozije.

Obližnji tržni centar je takođe goreo, navodno nakon što su ostaci drona pali na zgradu, a nekoliko stambenih nebodera je evakuisano.

Četiri moskovska aerodroma su privremeno zatvorena, a više od 500 letova je otkazano ili odloženo.

Iako su lokalne vlasti širom Rusije zabranile objavljivanje slika posledica napada dronovima, desetine video snimaka pojavilo se na društvenim mrežama.

Prikazuju dronove na nebu usred bijela dana i eksplozije iznad industrijskih zona na obodu Moskve.

Četiri i po godine otkako je Moskva napala Ukrajinu, rat iscrpljivanja na prvoj liniji fronta u Ukrajini se nastavlja, van vidokruga mnogih Rusa.

Kijevski udari dugog dometa na mete širom Rusije, kao i u Moskvi i Sankt Peterburgu, ukazuju na cilj Zelenskog da „vrati rat kući“ Rusima.

Napadi dronovima na Moskvu – oko 500 km od ukrajinske granice – postali su sve češći kako je Kijev razvio kapacitete dugog dometa.

Prvi uspješni napadi dronovima na rusku prijestonicu zabilježeni su u proljeće 2023, iako su bili sporadični i retko je u njima učestvovalo više od nekoliko dronova.

Od tada je oko Moskve postavljena opsežna protivvazdušna odbrana – ali se broj dronova koje je Ukrajina koristila u svojim napadima takođe umnožio, a neki su probili tu odbranu.

U međuvremenu, Rusija je preko noći lansirala više od 200 dronova i balističkih raketa na Ukrajinu, saopštio je Kijev.

Vladimir Putin, koji je domaćin samita lidera jugoistočne Azije u Kazanju, nije komentarisao napad velikih razmjera na rusku prijestonicu.

Pišući na društvenoj mreži Iks, ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha je rekao:„Jedno od najpopularnijih pitanja koje Moskovljani postavljaju jutros je ‘Šta se dešava?’“

„Mogu da odgovorim. Vaša zemlja je započela agresioni rat protiv naše zemlje. Godinama ubija naše ljude“, napisao je Sibiha.

„Sada kada znate šta se dešava, pitajte Putina kada planira da ga okonča.“

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Uhapšeni načelnik kriminalističke policije Srbije Marko Kričak i Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović

Kričak je uhapšen po krivičnoj prijavi advokata pomoćnika direktora policije Veselina Milića, a po istoj prijavi priveden je i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović

Kričak i Sekulović

Načelnik Uprave kriminalističke policije (UKP) Marko Kričak uhapšen je jutros po naredbi Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.

Kako piše nedjeljnik Radar na svom sajtu, Kričak je uhapšen po krivičnoj prijavi advokata pomoćnika direktora policije Veselina Milića, a po istoj prijavi priveden je i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović.

Kričak je vodio policijsku akciju poslije ubistva Aleksandra Nešovića Baje u restoranu „27“ na Senjaku, gdje je prvobitno za taj zločin policijskom krivičnom prijavom bio obuhvaćen Veselin Milić, koji je tada, osim pomoćnika direktora, bio i šef beogradske policije.

Radar navodi da je sada Kričak osumnjičen da je u tom slučaju krivotvorio dokaze i vršio pritisak na svjedoke i optužene kako bi činjenice prilagođavali već formiranoj konstrukciji događaja.

Četvoro osumnjičenih tvrdilo je da su ih tukli u policiji, a okrivljeni vlasnik restorana „27“ u svom iskazu naveo je da je među onima koji su ga udarali bio i Marko Kričak.

Taj nedjeljnik u tekstu, koji se u cjelosti može pročitati na njihovom sajtu, dodaje da je Kričak vodio UKP od kraja 2025. godine, nakon prelaska sa čela Jedinice za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata, kao i da je on prvi načelnik UKP koji je uhapšen.

(BETA)

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Uhapšen načelnik kriminalističke policije Srbije Marko Kričak

Osumnjičen za zloupotrebu službenog položaja

Načelnik Uprave kriminalističke policije (UKP) Srbije Marko Kričak uhapšen je jutros po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj. Kako piše Radar, hapšenje je uslijedilo po krivičnoj prijavi advokata pomoćnika direktora policije Veselina Milića, a po istoj prijavi priveden je i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović.

Prema pisanju Radara, Kričak je rukovodio policijskom akcijom nakon ubistva Aleksandra Nešovića Baje u restoranu „27“ na Senjaku. U okviru prvobitne policijske krivične prijave tim slučajem bio je obuhvaćen i Veselin Milić, koji je tada, osim funkcije pomoćnika direktora policije, bio i šef beogradske policije.

Kričak se sada sumnjiči da je tokom istrage krivotvorio dokaze i vršio pritisak na svjedoke i optužene kako bi njihove iskaze i činjenice prilagodio unaprijed formiranoj verziji događaja.

Radar podsjeća da je o krivičnoj prijavi koju su Milićevi advokati 30. jula 2026. godine podnijeli protiv Krička i Sekulovića ranije pisao u tekstu pod naslovom „Milić optužio čelnike UKP da su mu smjestili zločin na Senjaku“.

Od BIA do čela kriminalističke policije

Kričak je na mjesto načelnika UKP-a postavljen krajem 2025. godine, a prethodno je obavljao više funkcija u bezbjednosnim službama Srbije.

Kako navodi Radar, profesionalni uspon započeo je u Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA), gdje je radio u Petoj upravi, zaduženoj za kontraobavještajnu zaštitu pripadnika same agencije.

Nakon toga prešao je u Ministarstvo unutrašnjih poslova, a potom se ponovo vratio u BIA.

Od 2022. godine bio je zamjenik komandanta Jedinice za obezbjeđenje određenih ličnosti i objekata (JZO), dok je u julu 2023. imenovan za komandanta te jedinice.

Kričak je u javnosti postao poznat tokom studentskih protesta u Srbiji, kada su se pojavile brojne optužbe za brutalno postupanje pripadnika jedinice kojom je rukovodio.

Radar podsjeća na slučaj privođenja više demonstranata u zgradu Vlade Srbije, o čemu su javno govorili učesnici protesta.

Među njima je bila i studentkinja Nikolina Sinđelić, koja je Krička javno optužila za nasilje i prijetnje silovanjem.

Uprkos protivljenjima dijela stručne javnosti i pripadnika policije, Kričak je krajem prošle godine imenovan za načelnika Uprave kriminalističke policije.

Optužbe za nasilje tokom istrage ubistva na Senjaku

Prema pisanju Radara, optužbe za nasilje protiv Krička pojavile su se i tokom istrage ubistva u restoranu „27“.

Četvoro osumnjičenih tvrdilo je da su bili izloženi fizičkom nasilju u policiji, dok je okrivljeni vlasnik restorana u svom iskazu naveo da je među policijskim službenicima koji su ga udarali bio i Kričak.

Radar navodi i da je bivši predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više puta javno hvalio Krička.

Predstavnici Studentske liste, koja je pobijedila na izborima u Srbiji, nedavno su zatražili ostavke više policijskih funkcionera, među kojima je bio i Kričak.

Iako ostavku nije podnio, Kričak je sada uhapšen, a prema pisanju Radara, priveli su ga pripadnici službe kojom je do tada rukovodio.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

NBS o oduzimanju dozvole za rad Alta banci Davora Macure: Štediše će moći da podignu depozite do 50.000 eura

Kako je saopštila Narodna banka Srbije, upravljanje bankom prenijeto je na Agenciju za osiguranje depozita, dok su protiv banke, njenih akcionara, organa upravljanja i drugih odgovornih lica pokrenuti odgovarajući postupci

Promo/ALTA Banka

Narodna banka Srbije (NBS) oduzela je dozvolu za rad Alta banci a.d. Beograd, u vlasništvu biznismena Davora Macure, i donijela rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka, ističući da je cilj zaštita deponenata i drugih poverilaca, kao i očuvanje stabilnosti finansijskog sektora, prenosi N1.

Kako je saopštila NBS, upravljanje bankom prenijeto je na Agenciju za osiguranje depozita, dok su protiv banke, njenih akcionara, organa upravljanja i drugih odgovornih lica pokrenuti odgovarajući postupci.

NBS navodi da je ovim mjerama obezbeđeno da imovina banke ostane pod nadzorom i da se spreči njeno rasipanje, kako bi povjerioci, prije svega građani i privreda koji su deponenti banke, u što kraćem roku mogli ponovo da raspolažu svojim sredstvima.

Štediše će biti blagovremeno obaviještene u kojoj banci mogu da podignu osigurane depozite, u iznosu do 50.000 evra, kao i o načinu prijavljivanja ostalih potraživanja i njihovoj isplati, navodi NBS.

Iz NBS su naglasili i da pokretanje stečajnog postupka ne oslobađa dužnike Alta banke njihovih obaveza, a da će oni nakon pokretanja postupka dobiti jasne instrukcije o načinu izmirenja dugovanja.

Centralna banka ističe da su zaštita prava povjerilaca i klijenata, kao i očuvanje finansijske stabilnosti bankarskog sektora i finansijskog tržišta, ključni ciljevi postupka.

NBS i Agencija za osiguranje depozita najavile su da će uložiti maksimalne napore da se cio postupak sprovede u što kraćem roku i transparentno, uz uvažavanje interesa svih učesnika na tržištu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije