EKONOMIJA
PODACI DRŽAVNIH INSTITUCIJA
U Rožajama, Plavu i Gusinju više korisnika socijalne pomoći nego radnika
Penzionera je više nego radnika u 16 opština, dok su penzije na sjeveru daleko ispod prosjeka. U četiri opštine prosječna plata je niža od budućeg minimalca od 450 eura

U 16 crnogorskih opština, od ukupno 24, penzionera ima više nego zaposlenih. U osam opština nezaposleni su brojniji od zaposlenih, dok u tri opštine Rožajama, Plavu i Gusinju ima više i korisnika socijalne pomoći nego radnika. U četiri opštine prosječna plata je niža od budućeg minimalca od 450 eura.
To pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat, Zavoda za zapošljavanje, Fonda PIO i Ministarstva finansija i socijalnog staranja, odnosno centara za socijalno staranje.
U 13 opština na sjeveru žive 22 hiljade zaposlenih, što je 15 odsto ukupnog broja od 145 hiljada u Crnoj Gori, dok je na istom području evidentirano 25 hiljada nezaposlenih što je 47 odsto, ili skoro polovina ukupnog broja nezaposlenih. U sjevernom regionu živi i 30 hiljada penzionera, što je 25 odsto od ukupnog broja. Socijalnu pomoć (članovi porodica za koje se dobija materijalno obezbjeđenje porodice) na sjeveru dobija 13,8 hiljada stanovnika, što je 52 odsto od ukupnog broja na nivou cijele države.

Foto: Vijesti
Ovo pokazuje da desetine miliona eura koje su proteklih decenije date na “regionalni razvoj” nisu dale nikakve rezultate.
U Rožajama najgora situacija
Prema ovim podacima, ekonomski najugroženiji su stanovnici Rožaja gdje ima 2,4 hiljade radnika, 2,6 hiljada penzionera, 5,1 hiljada nezaposlenih i 5,1 hiljada korisnika socijalne pomoći. Odnosno na 2,4 hiljade zaposlenih ima 12,8 hiljada ugroženih kategorija.
U Plavu i Gusinju, za koje Monstat i dalje vodi podatke o zaposlenima kao da je jedna opština, postoji 1,2 hiljade radnika, 1,5 hiljada penzionera, 2,8 hiljada nezaposlenih i 1,6 hiljada korisnika pomoći.

Foto: Vijesti
U Beranama i Petnjici, za koje takođe Monstat i dalje vodi podatke kao za jednu opštinu, ima četiri hiljade radnika, a 5,7 hiljada penzionera, 6,2 hiljade nezaposlenih i 3,2 hiljade korisnika pomoći. Iako je Berane po broju stanovnika pet puta veće od Petnjice, od ukupnog broja korisnika socijalne pomoći 2,2 hiljada otpada na samo Berane a hiljadu na Petnjicu. Razlika je i u samoj zaradi, prosječna u Beranama je 523, a u Petnjici 440. I prosječna penzija je u Beranama 242 eura, a u Petnjici 169.
Pljevlja i Kolašin su jedine opština na sjeveru u kojoj je prosječna plata veća od državnog prosjeka. U Pljevljima je prosječna zarada 560, 27 više od državnog prosjeka, dok je Kolašinu 535 ili dva eura veća od prosjeka. U Pljevljima je veliki broj radnika angažovan u Rudniku uglja i Termoelektrani, što je razlog ovako visokog prosjeka, dok uzrok većih zarada u Kolašinu može biti to što više nema značajne privrede pa je većina od nešto manje od hiljadu radnika zaposlena u opštinskoj administraciji ili drugim institucijama i državnim preduzećima. I u mnogim drugim opštinama na sjeveru prosjek plata od preko 500 eura održava javni sektor.

Foto: Vijesti

Foto: Vijesti
Penzije na sjeveru daleko ispod prosjeka
Penzije daleko niže od prosjeka u Rožajama, Plavu, Andrijevici, Gusinju, Petnjici, Bijelom Polju, potvrđuju situaciju o ogromnom broju zaposlenih koji su takozvani gubitnici tranzicije u proteklih 30 godina. Odnosno, mnogi od njih su ostali bez radnih mjesta usljed propadanja velikog broja preduzeća, u kojima su izgubili radni staž ili im je on na kraju, usljed stečaja, povezan na minimalnu zaradu. Najniža prosječna penzija je u Petnjici 169 eura, Gusinju 196, Rožajama 213, Andrijevici 214, Plavu 225, Bijelom Polju 230 eura…
U četiri opštine prosječna zarada je manja od buduće minimalne zarade od 450 eura, to su Bijelo Polju sa 439, Ulcinj i Petnjica sa po 440 i Herceg Novi sa 444 eura. Nije poznat iznos prosječne zarade u novim opštinama Gusinju i Tuzima, jer se njihov prosjek i dalje vodi sa opštinama od kojih su se odvojile.
Prestonicu drže penzioneri
Da i u centralnoj regiji ima nerazvijenih opština pokazuju primjeri Cetinja i Danilovgrada. U prijestonici ima 2,9 hiljada zaposlenih, a 4,2 hiljade penzionera, skoro hiljadu i po nezaposlenih i 516 korisnika socijalne pomoći, odnosno broj izdržavanih kategorija penzionera, nezaposlenih i korisnika socijalne pomoći je više nego duplo od broja zaposlenih. U Danilovgradu na 2,9 hiljada radnika ima 5,1 hiljadu penzionera, nezaposlenih i korisnika pomoći.
Prosječna plata na Cetinju je 520 eura, 13 eura manja od državnog prosjeka, a i ovako visoka zarada je nastala jer značajan broj zaposlenih radi o opštinskoj administraciji ili državnim ustanovama kojima je sjedište u prestonici. U Danilovgradu je prosječna zarada 466 eura, 67 eura niža od državnog prosjeka ali i svega 16 eura veća od buduće minimalne zarade od 450 eura, koliko je predviđeno da će iznositi od 1. januara ako u Skupštini bude usvojen projekat Vlade “Evropa sad”.
U nekadašnjem centru crnogorske industrije, Nikšiću, sada je zaposleno svega 11 hiljada radnika, dok ovaj grad ima 16 hiljada penzionera, 5,6 hiljada nezaposlenih i 3,4 hiljade korisnika socijalne pomoći. Prosječna plata od 505 eura je nešto ispod državnog prosjeka, dok je prosječna penzija u ovom gradu od 305 eura malo iznad državnog prosjeka. To pokazuje da su nekada radnici u Nikšiću imali dobre plate i koeficijente za buduće penzije. U odnosu na period prije pandemije korona, Nikšić je izgubio tri hiljade radnih mjesta.
Podgorica izgubila 27 hiljada radnih mjesta
U Podgorici, zajedno sa Tuzima, sada radi 66,7 hiljada radnika, što je 46 odsto od ukupnog broja radnika u Crnoj Gori. Broj radnih mjesta u glavnom gradu u 2019. godini iznosio je 93 hiljade, da bi u 2020. pao na 81 hiljadu, a sada na 66,7 hiljada.
Najbolji odnos između broja zaposlenih i ostalih kategorija stonavništva ima Budva, sa 10,7 hiljada radnika, 3,2 hiljade penzionera, 932 nezaposlenih i 99 korisnika socijalne pomoći. Prosječna plata je tek nešto veća od prosjeka sa 539 eura, kao i penzija od 302 eura u odnosu na državni prosjek. Prosječna plata u ovom gradu ne prati njegov ekonomski razvoj, jer je veliki broj zapsolenih angažovan u ugostiteljstvu, gdje je često zvanična zarada na nivou minimalne ili tek nešto iznad tog iznosa. U odnosu na 2019. godinu metropola turizma je izgubila šest hiljada radnih mjesta.
Najniža prosječna zaradu na primorju je u Ulcinju i iznosi 440 eura, kao i najniža prosječna penzija od 248 eura. Broj zaposlenih je 3,7 hiljada, a penzionera 3,1 hiljada, nezaposlenih hiljadu i po i 517 korisnika socijalne pomoći.
U Baru su prosječne plate od 520 eura i penzije od 279 eura, niže od državnog prosjeka. Zaposlenih u Baru je sada 9,2 hiljade, tri i po hiljade manje nego 2019.
U Tivtu najveće i plate i penzije
Najveća prosječna zarada ali i najveća prosječna penzija je u Tivtu 617 i 358 eura. Uzrok za veće zarade od prosjeka je više stranih kompanija koje daju značajno veće zarade. Tivat je i grad sa najznačajnijim učešćem visokih vojnih penzija.
Iako se i u Herceg Novom značajan broj stranih investicija zaposlenih je tek nešto više nego, penzionera 7,3 hiljade naspram 7 hiljada. Prosječna plata u najvećem bokeljskom gradu je 444 eura, 90 eura niža od državnog prosjeka. Razlog za to može biti to što značajan broj radi u ugostiteljstvu i na građevini, sa zvaničnom prijavom na minimalnoj zaradi.
U Kotoru ima 5,2 hiljade radnika, a 4,9 hiljada penzionera. Prosječna zarada je 566 eura, a prosječna penzija 332 eura.
Da li je za dvije godine izgubljeno 60 hiljada radnih mjesta?
U septembru 2019. godine Crna Gora je imala zvanično prema Monstatu 205 hiljada zaposlenih dok je sada ta brojka 146 hiljada, odnosno skoro 60 hiljada manje.
Prema podacima Monstata u oblasti trgovine tada je radilo 40 hiljada zaposlenih a sada 29 hiljada, u oblasti ugostiteljstva i hotelijerstva sada ima 10 hiljada radnika a prije dvije godine je bilo 18 hiljada, u prerađivačkoj industriji bilo je 13 hiljada a sada je devet hiljada radnika, u građevinarstvu je bilo 14 a sada osam hiljada zaposlenih…
Monstat pokazuje da je do pada zaposlenih došlo i u sektoru državne uprave i socijalnog osiguranja i to sa 22 na 18,4 hiljada, kao i u obrazovanju sa 15 na 12 hiljada, zdravstvu sa 12,7 na 11,2 hiljade…
Broj nezaposlenih je za dvije godine porastao sa 34 na 54 hiljade.
Ministar finansija Milojko Spajić, nedavno je kazao da ne vjeruje u tačnost podataka o ovako velikom pada broja zaposlenih, jer njihovi prihodi od dažbina na zarade su neznatno manji nego 2019, kao i da se veliki broj ljudi prijavio na biro da bi dobijao pomoć koju su dodatno dijelili tokom krize.
On je naveo da će uskoro imati reviziju ovih statističkih podataka.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu
POLITIKA3 дана ranije(FOTO) Šta je policija oduzela iz stana Aca Đukanovića u Podgorici

















