EKONOMIJA
KOVAČEVIĆ DOBROVOLJNO PRODAO SVOJU FIRMU ZA SVEGA 0,5 ODSTO NJENE VRIJEDNOSTI
Ubović kupio „Bemax“ za 750 hiljada eura
Zbog niske prodajne cijene neće biti ni plaćen porez na kapitalnu dobit koji je mogao iznositi 12,8 miliona eura

Jedna od najvećih privatnih kompanija u Crnoj Gori “Bemax”, promijenila je vlasnika u julu ove godine kada je Ivan Ubović za 750 hiljada eura kupio stopostotni udio od Veselina Kovačevića, koji se do tada u centralnom registru vodio kao zvanični vlasnik.
To je navedeno u ugovoru o prenosu udjela kojeg su “Vijesti” dobile iz Uprave prihoda i carina na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama.
Kompanije “Bemax” je prema zvaničnim finansijskim izavještajima na kraju prošle godine imala stalnu imovinu u vrijednosti od 120 miliona eura, ukupan kapital kompanije je procijenjen na 142 miliona eura, a firma je na računu imala i čistu neraspoređenu dobit iz ranijih godina u iznosu od 141 miliona eura. “Bemax” je lani ostvario neto dobit od 14 miliona eura, a u 2020. od 27,5 miliona eura.
To znači da je Kovačević dobrovoljno prodao svoju firmu za svega 0,5 odsto njene vrijednosti, odnosno ukupnog kapitala. Vrijednost za koju je prodata kompanija iznosi svega pet odsto prošlogodišnje neto dobiti.
Kovačević i Ubović su ugovor prenosu vlasništva potpisali 1. jula pred notarom, a zatim je uz dokumentaciji o izmjeni podataka predat centralnom registru privrednih subjekata čime je postao dio javne dokumentacije. U ugovoru je navedeno da je Kovačević osnovao kompaniju sa početnim ulogom od svega 12 hiljada eura u januaru 2007. godine, kao i da je naknadno uplatio dodatni ulog od 300 hiljada eura i na nju prenio nenovčana sredstva od 437,8 hiljada eura.
Tako da su njegov uloženi novac i sredstva u kompaniju vrijedila 749,8 hiljada eura, odnosno nakon 15 godina upravljanja firmom i vrtoglavog rasta njene vrijednosti, Kovačević je na prodajnoj cijeni zaradio svega 200 eura.

Veselin Kovačević, foto: TV Vijesti
Prema zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, porez na kapitalnu dobit se računa na razliku između uloženog novca u akcije i udjele preduzeća i iznosa za koji se one prodaju. Odnosno, u ovom slučaju Kovačević bi trebalo da plati porez od devet odsto na ovu razliku od 200 eura između vrijednosti njegovog ulaganja u kapital i iznosa za koju je prodao firmu.
Da je kompaniju prodao po vrijednosti od 142 miliona eura, na koliko je njen kapital procjenjen samo šest mjeseci ranije u bilansu koji je predao Upravi prihoda i carina, porez bi iznosio 12,8 miliona eura. Tada bi i Ubović morao da dokaže porijeklo svog novca u tom punom iznosu, a ne samo za 750 hiljada eura.
Ivan Ubović je sin biznismena Ranka Ubovića, koji je od početka važio za stvarnog vlasnika kompanije i koji je svojim poslovnim i prijateljskim vezama sa prethodnom vlašću obezbijedio dobijanje brojnih poslova za kompaniju. Najznačajniji je to što je “Bemax” bio najveći podizvođač prilikom gradnje dionice auto-puta od Podgorice do Mateševa.
Sumnju da Kovačević ovim ugovor nije ni prodavao kompaniju već samo svoje ime u registru, pojačava i to što je i sam u novembru prošle godine u emisiji “Načisto” na TV Vijesti kazao da nije jedini vlasnik.
Kovačević je tada kazao da je pored njega neformalni vlasnik “Bemaxa” Ranko Ubović, iako se njegovo ime nikada nije pominjalo u dokumentaciji kompanije. Tada nije želio da komentariše spekulacije da iza kompanije stoji i Milan Roćen, dugogodišnji savjetnik predsjednika Mila Đukanovića.
”Uloga Ranka Ubovića je u vezi sa organizacijom izvođenja radova i pomoći oko organizacije mehanizacije u čemu je vičan i to dobro poznaje. On radi bez plate, nije euro uzeo iz firme, što se može vidjeti kroz uvid u novčane tokove”, rekao je Kovačević.
Sklapanjem ovakvog ugovora, porodica Ubović je za svega 750 hiljada eura, postala vlasnik legalnog i čistog kapitala od 142 miliona eura, od čega odmah može podići 141 milion iz neraspoređene dobiti.
Prema ugovoru Kovačević će svoj dio od 750 hiljada eura dobiti u ratama u naredne tri godine.
Čudno je kako Kovačević nije mogao naći bolju cijenu za ovu veliku i jaku kompaniju, ili je od Ubovića dobio ponudu koja se nije mogla odbiti.
Izvor: Vijesti
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















