Osnovna vrsta bijelog hljeba od 500 grama poskupiće za pet centi sredinom jula, odnosno maloprodajna cijena biće povećana sa 85 na 90 centi. Što će biti rast za 5,8 odsto, saznaju “Vijesti” u pekarskoj i trgovačkoj djelatnosti.

Hljeb je posljednji put poskupio u junu prošle godine sa 80 na 85 centi, a prije toga cijena je bila povećana u aprilu 2022. na 80 centi. Odnosno za četiri godine osnovna vrsta hljeba poskupila je za ukupno deset centi.

Sagovornik “Vijesti” iz pekarske industrije kazao je da je ovo usklađivanje maloprodajne cijene sa rastom troškova koje su imali u proteklih 12 mjeseci.

“Od ovog rasta od pet centi, četiri centa će biti za troškove pekara i maržu trgovaca, a nešto manje od jednog centa je razlika za veći PDV. Tako da je to minimalno povećanje koje je moglo biti. U odnosu na prije godinu značajno su nam porasli troškovi transporta brašna iz uvoza i za oko 20 odsto, takođe svi imamo manjak radnika i imali smo povećanje troškova zarada, u manjem obimu je bilo povećanja cijena brašna i još nekih sirovina u pekarstvu. Tako da je ovo minimalno usklađivanje maloprodajnih cijena sa troškovima bilo nužno, kako bi pokrili troškove i održali proizvodnju”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Od buduće cijene osnovnog hljeba u marketina od 90 centi, pekarima bi išlo oko 73 centa, dok je ostalo marže trgovaca, državni PDV od sedam odsto…

Cijena osnovne vrste hljeba u junu 2021. godine kada je došlo do velike svjetske krize u proizvodnji žitarica, bila je 50 centi. Pekari i Vlada tada su bili postigli dogovor da se zamrzne cijena na 50 centi a da kasnije država pekarima nadoknadi gubitke zbog rasta troškove. Cijena je bila zamrznuta do početka 2022. godine kada je povećana na 65 centi. Tada zbog rata u Ukrajini dolazi do novog rasta cijena žitarica i brašna, i velike krize u nabavci te robe, a cijena hljeba u Crnoj Gori u aprilu 2022. povećana je na 80 centi.

Prema tadašnjem dogovoru Vlada je trebalo da nadoknadi troškove pekarima u vrijednosti od 300 hiljada eura, za period zamrzavanja cijene, ali im taj novac nikada nije isplaćen.

Paklice cigareta biće skuplje od 20 do 30 centi od 6. jula.

Proizvođač duvanskih proizvoda Japan tobako industri (JTI) objavio je u Službenom listu cijene koje će važiti od ponedjeljka, 6. jula i koje će biti više za 20 i 30 centi. Najjeftinija paklica cigareta koštaće 3,30 eura, a najskuplja 4,80 eura.

Pet vrsta cigareta, „sobranje superslims“, „sobranje blek“, „sobranje gold“, „sobranje blek slims“ i „sobranje kolors slims“ koštaće 4,80 eura umjesto dosdašnjih 4,60 eura.

Sobranie refine black i Sobranie refine white, koji sada koštaju 4,40 eura, koštaće 4,60 eura. Paklica Sobranie Refine Black KS i Sobranie Refine Blue KS biće skuplja trideset centi i koštaće 4,30 eura.

„Vinston 100s red“ i „vinston 100s blu“ koštaće po četiri eura, dok će „vinston super slims blu, „vinston super slims silver“, „vinston ledžend blu“ i „vinston klasik red“ biti po 3,80 eura. Ove vrste cigreta biće skuplje za 20 centi.

Dvadeset centi biće skuplje i paklice Vinston XStyle Long Blue, Vinston XStyle Long Silver i Vinston XStyle Long Red, koje će koštati po 3,70 eura, kao i Vinston XStyle Silver i Vinston XStyle Blue, čija je nova cijena 3,60 eura.

Za trideset centi biće skuplji Vinston Fine Line Blue i Vinston Fine Line Gold čija će cijena od 6. jula biti 3,30 eura.

Proizvođači duvanskih proizvoda Filip Moris i Britiš amerikan tobako (BAT) još nisu objavili odluke o novim cijenm duvanskih proizvoda.

Duvanski proizvodi su poskupjli početkom godine od 20 do 50 centi po paklici, iz razloga što je Vlada predložila, a Skupština usvojila, izmjene Zakona o akcizama kojima se povećava specifična akciza. Zbog povećanja akciza, cijene duvanskih proizvoda u ovoj godini će porasti od 40 do 70 centi po paklici, a kako su nam ranije saopštili iz duvanskih kompanija, u 2027. i 2028. godini cijena bi mogla rasti minimum 60 centi po paklici.

Izmjenama i dopunama Zakona o akcizama predviđeno je da visina specifične akcize od 1. januara iznosi 58,85 eura za 1.000 komada cigareta, od 1. jula do 31. decembra 64,74 eura, dok bi od 1. jula 2028. godine bila 94,78 eura.

U 2017. godini povećanje cijena cigareta za 50 centi otjeralo je preko polovinu legalnog tržišta u korist šverca, a državi za kratko vrijeme umanjilo akcizne prihode za 17 miliona eura.

Vlada je izmjenama i dopunama Zakona o akcizama predložila promjenu akciznog kalendara za oporezivanje cigareta i uvođenje nove kategorije akciznih proizvoda – nikotinskih vrećica i biljnih proizvoda za pušenje.

Iz Ministarstva finansija su pojasnili da povećanje akciza na cigarete vodi ka rastu cijena, što rezultira smanjenjem njihove potrošnje, naročito među mladima i osobama sa nižim prihodima.

„Takođe, ovim pristupom se smanjuje učestalost bolesti povezanih sa pušenjem, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ovakve promjene mogu spasiti hiljade života i znatno smanjiti opterećenje zdravstvenog sistema“, saopštili su ranije iz Ministarstva finansija.

Crna Gora je ostvarila izuzetan uspjeh na evropskoj turističkoj mapi, zauzevši prvo mjesto među evropskim destinacijama po reputaciji i zadovoljstvu posjetilaca, prema podacima Evropske turističke komisije za april 2026. godine.

Sa ocjenom 9,22 od mogućih 10, naša država prvi put se našla na samom vrhu liste, ispred brojnih tradicionalnih turističkih sila Evrope.

Ovo priznanje potvrda je višegodišnjeg ulaganja u razvoj turističke infrastrukture, unapređenje kvaliteta usluga, edukaciju kadrova i očuvanje prirodnih bogatstava po kojima je Crna Gora prepoznata širom svijeta. Od veličanstvenog Bokokotorskog zaliva i istorijskih gradova na primorju, preko netaknute prirode sjevera, do pješčanih plaža Ulcinja, Crna Gora nudi jedinstven spoj prirodnih ljepota, kulture i gostoprimstva, prenosi portal ETV.

Posebno je značajno što se visoka ocjena temelji na zadovoljstvu samih turista, koji su Crnu Goru prepoznali kao destinaciju kojoj se rado vraćaju. Upravo to pokazuje da posjetioci ne dolaze samo zbog atraktivnih fotografija i preporuka, već zbog autentičnog iskustva koje ova mala mediteranska država pruža.

Da ljepote Crne Gore ostavljaju snažan utisak na svjetske lidere, potvrđuje i nedavna posjeta španskog premijera Pedro Sančez. Oduševljen prirodnim ljepotama, atmosferom i ambijentom Tivta i crnogorskog primorja, Sančez je nakon boravka u Crnoj Gori javno preporučio građanima Španije da za svoj odmor izaberu upravo Crnu Goru. Njegove riječi predstavljaju dodatnu promociju zemlje na jednom od najvećih evropskih turističkih tržišta i potvrđuju da Crna Gora sve više privlači pažnju međunarodne javnosti.

Turistički stručnjaci ističu da je ovo priznanje prilika koju treba iskoristiti za dalji razvoj održivog turizma, uz očuvanje prirodnih resursa i autentičnosti destinacije. Sve veći broj turista traži upravo ono što Crna Gora može da ponudi – netaknutu prirodu, sigurnost, gostoprimstvo i jedinstven doživljaj Mediterana.

U vremenu kada se turističke destinacije širom Evrope bore za pažnju putnika, Crna Gora je uspjela da se izdvoji i postane simbol kvalitetnog odmora, potvrđujući da njena turistička budućnost ima izuzetno snažne temelje.