Kako je saopšteno iz Uprave policije Crne Gore od 31. jula do 2. avgusta zabilježen je izuzetno intenzivan promet međunarodnog putničkog saobraćaja, a tokom vikenda u Crnu Goru je ušlo više od 630.000 putnika.

Tokom proteklog vikenda na graničnim prelazima u Crnoj Gori evidentirano je 632.766 ulazaka putnika i ulazak 146.147 motornih vozila. To znači da je za dva dana u Crnu Goru ušlo više ljudi nego što zemlja ima stanovnika. Naime, prema popisu iz 2023. godine, u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika.

Najveći promet putnika i vozila, navode iz policije, zabilježen je na graničnom prelazu Dobrakovo između Srbije i Crne Gore, kroz koji je prošlo 80.694 putnika.

Na graničnom prelazu Debeli Brijeg evidentiran je ulazak 78.800 putnika, Sukobin/Murićani 72.937, Dračenovac 67.155, Božaj 44.283, Aerodrom Podgorica 35.823, Aerodrom Tivat 32.532 i Luka Kotor 31.064 putnika.

Proteklog vikenda potpuno je bio u kolapsu granični prelaz između Hrvatske i Crne Gore (Karasovići-Debeli Brijeg), gdje su sa hrvatske stane bile zabiljležile kolone duge više od 20 kilometara.

Putnici su po tropskim temperaturama čekali duže od 10 sati na prelazak granice, zbog čega je bio aktiviran Štab civilne zaštite Opštine Konavle. Mještani su ljudima dijelili vodu i puštali ih u svoje domove kako bi korisitli toalet, a zabilježeno je i nekoliko slučajeva putnika koji su završili u Hitnoj pomoći.

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,79 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,81 eura po litru, što je poskupljenje od 13 centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti 12 centi i koštaće 1,77 eura po litru.

Poskupjeće i lož ulje za 9 cent, pa će koštati 1,79 eura po litru.

„Na osnovu Odluke o umanjenju iznosa akcize na promet gasnih ulja , a koja je usvojena večeras na elektronskoj sjednici Vlade Crne Gore i biće objavljena u Službenom listu Crne Gore pod brojem 109/26 izvršena je korekcija maloprodajnih cijena naftnih derivata“, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Naredni obračun će se obaviti 3. avgusta.

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.

Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.

Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.

„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.

Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.

„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.

Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.

„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.