Connect with us

POLITIKA

DIREKTORICA CENTRA ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE

Uljarević: Usvajanje Zakona o predsjedniku je svjesna namjera nekih aktera da uruše poredak u CG po instrukcijama iz Beograda

Crna Gora je, smatra ona, trenutno nerezistetna na maligne uticaje iz regiona i šire, a ilustracije toga su brojne

Uljarević, Foto: Luka Zeković

Usvajanje Zakona o predsjedniku je svjesna namjera pojedinih aktera da sistemski urušavaju poredak u Crnoj Gori, pri čemu pokušavaju da nas sve ubijede da je to u redu samo zato što imaju trenutno većinu, ocijenila je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević u intervjuu za Danas.

„Dijelom se radi o strahu od izbora, ali dijelom i svjesnoj namjeri pojedinih aktera da sistemski urušavaju poredak u Crnoj Gori, pri čemu oni pokušavaju da nas sve ubijede da je to u redu samo zato što imaju trenutno većinu, iako su do juče slične prakse žestoko, i s pravom, kritikovali kad je bio u pitanju DPS. Dodatno, po mom sudu, stiče se utisak da pojedini i rade prilježno po instrukcijama izvan Crne Gore, a tu mislim, prije svega, na zvanični Beograd, kako bi se država destabilizovala, institucije do kraja unizile i samim tim se pokazalo da nam je potreban neki veliki brat da pomogne da sve ponovo presloži“, kazala je Uljarević.

Crna Gora je, smatra ona, trenutno nerezistetna na maligne uticaje iz regiona i šire, a ilustracije toga su brojne.

“Jedna je, naravno, i u tome što je Demokratski front u osmišljenoj ofanzivi koja za cilj ima preuzimanje poluga vlasti i na nacionalnom nivou. Druga je činjenica da ni dvije partije koje sada dominantno čine Vladu – URA i SNP – a koje su u Podgorici na izborima bile oko cenzusa, odnosno URA ga je malo prešla a SNP je ostao ispod – pokazuju neprimjerenu privrženost i servilnost prema zvaničnom Beogradu. Ne treba zaboraviti da je Dritan Abazović smijenio šefa ANB-a ekspresno kad je ovaj u saradnji sa zapadnim partnerskim službama donio rješenja o 30 lica iz Rusije i Srbije koja se proglašavaju nepoželjnima u Crnoj Gori iz razloga nacionalne bezbjednosti. Takođe je, iako je u tehničkom mandatu, inicirao smjenu dva prozapadna ministra – vanjskih poslova i odbrane – koji su bili ključni sagornici zapada u toj Vladi“, istakla je Uljarević.

Ona smatra da je postojeće stanje na mnogo ravni neodrživo i jasno je da bi vanredni parlamentarni izbori bili najdemokratski način nekog dugoročnijeg pokušaja stabilizacije prilika.

„Međutim, oni koji trenutno čine većinu u Skupštini umjesto za demokratske principe čvrsto se drže uskih partijskih interesa i kalkulacija o tome kad bi njima ti izbori mogli nešto donijeti, a kad odnijeti. Zato je neizvjesno kad će oni zaista biti raspisani. Situaciju dodatno komplikuje činjenica da Crna Gora nema, od polovine septembra ove godine, funkcionalan Ustavni sud, koji je posljednja instanca žalbe. Eventualnim ulaskom u avanturu izbora bez Ustavnog suda unaprijed bi se doveo u pitanje legitimitet i legalitet tih izbora, a samim tim bi ušli u eskalaciju postojeće krize. DPS je postavio ultimatum: “ukoliko se do kraja nedjelje ne otpočne proces izbora sudija Ustavnog suda, i ne bude se odustalo od namjere da se vrši ustavni puč kroz instaliranje u pravni sistem Zakona o predsjedniku, biće potpuno jasno da je svako institucionalno djelovanje obesmišljeno, i da u toj situaciji jedino preostaje da borbu za institucije izmjestimo izvan institucionalnih okvira, jer one očigledno više ne postoje”, kazala je za Danas Uljarević.

Upitana može li se očekivati intenziviranje protesta, Uljarević odgovara da smo već došli do opasne linije „jer je Crna Gora danas nestabilna i nefunkcionalna država“.

“Logično bi bilo da se sada inicira dijalog lidera parlamentarnih stranaka o izlasku iz ove teške i trajuće političke krize, jer ukoliko se procesi intenzivira otvaraju se i bezbjednosni rizici. Kao i uvijek, primarnu odgovornost nosi vladajuća većina. Nekad je to bio DPS sa partnerima, sad je to parlamentarna većina DF-Demokrate-URA-SNP. Nije prvi put da mi imamo krizu u Crnoj Gori i da je situacija kranje ozbiljna. Međutim, ono što je, po mom sudu sad čini dodatno bremenitom i što brine jeste što se nekim procesima u Crnoj Gori ne upravlja više iz Crne Gore i što značajan dio lidera nove parlamentarne većine ne razmišlja ni autonomno niti u interesu države Crne Gore, a to sve nije dobra podloga za razgovor o budućnosti države“, smatra Uljarević.

Upitana koliki je udio krivice Zapada i EU u svemu što se događa u Crnoj Gori, Uljarević odgovara:

„Vjerujem da su zapadni partneri bili jasni u svom izrazu, iako je taj izraz varirao u direktnosti, a njihove su poruke konsekventne i ne idu u prilog onom što je trenutna parlamentarna većina uradila u Skupštini izglasavajući kontroverzni Zakon o predsjedniku. Te poruke idu u pravcu crtanja izbora kao najboljeg rješenja, pa je shodno naglašena i potreba da se što prije završe imenovanja u pravosuđu, prije svega sudija Ustavnog suda, kako bi se ta važna institucija odblokirala, ali Vrhovnog državnog tužioca, koji je sada u v.d. stanju, itd. Čini se da niko nije mogao zamisliti u što će se preobličiti Dritan Abazović, premijer u tehničkom mandatu, i njegova URA jer se na njega i tu Vladu gledalo sa izvjesnim očekivanjem, kao na most od jednog sunovrata koji smo doživjeli sa Vladom Zdravka Krivokapića do dalje revitalizacije i normalizacije prilika. Na žalost, premijer je pokazao da mu je primaran cilj da sprovodi sve političke ciljeve srbijanskog Aleksandra Vučića u Crnoj Gori, kroz čuvanje kadrova DF u sistemu i njihovo dalje jačanje, zatim otvaranje vrata SPC da se pozicionira iznad Ustava i građanskog koncepta države Crne Gore, ali i drugih vidova blokade evropskog puta Crne Gore. I zato je on zagazio i u onu vodu koje se klonio Zdravko Krivokapić, a očito je spreman na sve da bi zadržao poluge vlasti i da bi do kraja bio na liniji političkih ciljeva koji podrivaju ionako spore procese demokratizacije i evropeizacije Crne Gore“ kazala je Uljarević.

„Nezakonita odluka o vjerskoj gimnaziji“ 

Vlada će, kako je rečeno na posljednjoj sjednici, finansirati srednju vjersku Gimnaziju „Sveti Sava“ u Podgorici sa 900 hiljada eura a koja broji, ako se ne varam, 15 đaka. Kako to tumačite ako se ima u vidu da recimo, sa druge strane, svakodnevno stižu informacije o nedostatku ne samo ljekova nego i osnovnih medicinskih sredstava u bolnicama?

Uljarević smatra da je odluka Vlade o finansiranju vjerske Gimnazije „Sveti Sava“ nezakonita i morala bi povući krivičnu odgovornost.

„Kako u dijelu licenciranja te škole, a što je urađeno uz kršenje propisanih procedura, tako i u dijelu opredjeljivanja novca iz budžeta i to u situaciji kad su ogromne i urgentne potrebe unutar formalnog obrazovnog sistema koji je država obavezna da finansira. Na drugoj ravni, jasno je da se radi o još jednom indikatoru da je ova Vlada okrenuta više interesima SPC nego javnom interesu, da se nemilice troše novci poreskih obveznika za lične i partijske svrhe, kao i na beneficije onih koji su sticajem čudnih okolnosti došli na poziciju da budu funkcioneri dok se građani dnevno suočavaju sa problemima u primarnim sferama, poput obrazovanja, zdravstva, ali i onog što je bazično preživljavanje, posebno marginalizovanih grupa. Zato je presudno važno da se ovaj slučaj adresira i od nadležnih istražnih institucija i adekvatno procesuira“, ističe UIjarević.

POLITIKA

Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori

„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Foto: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.

Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.

„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.

Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.

„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.

Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.

Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.

“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.

Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.

„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.

U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.

„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.

To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.

„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.

Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.

Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.

„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.

Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.

Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.

Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.

Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti

Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).

„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.

Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.

„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.

Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.

U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.

Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.

Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.

Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije