Connect with us

EKONOMIJA

U JEKU PANDEMIJE

Ulje će biti još skuplje

Razlog za povećanje cijena osnovnih životnih namirnica je povećanje rasta nabavne cijene, poručuju trgovci. Cijene brašna i šećera su od ranije veće

Cijena suncokretovog ulja iz Srbije od prošle godine je porasla za 30 odsto, pa je od 1,15 eura stigla do 1,49 eura, koliko trenutno iznosi.

Prema najavama proizvođača, u narednom periodu čeka nas dalji rast cijena ovog proizvoda, kazala je za Pobjedu Olivera Lakonić iz kompanije Voli.

Cijene ulja povećali su i proizvođači iz Hrvatske, ali je taj rast nešto niži, za 20 odsto. Kada je riječ o brašnu, još u januaru je, kako navodi Lakonić, jedan dobavljač povećao cijenu za deset odsto, ali u posljednje vrijeme nije bilo nikakvih promjena u odnosu na to.

Zašto je došlo do poskupljenja

Šećer je, kako navodi, poskupio za deset odsto.

Na pitanje Pobjede zbog čega je došlo do povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, Lakonić ukazuje da je, kada je riječ o trgovinama, razlog za povećanje rast nabavne cijene.

„Svakako da je uticaj pandemije na porast cijena globalno pitanje, ne možemo se u tom pogledu posmatrati izdvojeno od ostatka svijeta“, navodi Lakonić ukazujući da do povećanja cijena određenih proizvoda nije došlo samo u Voliju, već na kompletnom tržištu.

Zato, kako navodi, potrošači ne usmjeravaju nezadovoljstvo na njihov lanac, jer im je jasno da je porast cijena uslovljen nabavnom cijenom. Uočljive su promjene u ponašanju potrošača, ukazuje Lakonić.

Navodi da je nakon prvog talasa pandemije u martu prošle godine, kada je bila pojačana trgovina i pravljenje zaliha, uslijedio period pada potrošnje. Sada kupci racionalizuju trgovinu i trude se da jednim dolaskom u market obezbijede više namirnica.

Na pitanje zbog čega je došlo do povećanja cijena, Gabrijela Nedović iz kompanije Mesopromet ukazuje da maloprodajne cijene mijenjaju u odnosu na promjene nabavne cijene od dobavljača.

„Zašto pak dobavljači povećavaju nabavne cijene, možda je bolje pitati njih. Ono što je logično jeste da je razlog porast cijena sirovina koje koriste za proizvodnju“, smatra Nedović.

Da su sve djelatnosti, uključujući i trgovinu i dalje pod uticajem pandemije, smatraju u kompaniji Merkator u okviru koje posluju marketi Idea.

Nijesmo dobili precizan odgovor da li je u njihovim marketima došlo do poskupljenja i u kojoj mjeri, ali ukazuju da uprkos izazovima koje je donijela pandemija, preduzimaju sve mjere kako bi potrošačima omogućili jednako pristupačne cijene.

„Ukoliko je i došlo do promjena određenih cijena, to je isključivo posljedica povećanja nabavnih cijena od strane dobavljača, odnosno proizvođača. Glavni uzroci pomenutih promjena u nabavnim cijenama na širem nivou ogledaju se u globalnom povećanju berzanskih cijena samih artikala i sirovina, ali i povećanju cijena prevoza i energenata“, smatraju u Merkatoru.

Monstat

Prema posljednjim podacima Monstata za februar, minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 646,9 eura, od čega se 277,70 eura izdvaja za hranu.

Gledajući strukturu ove korpe, zanimljivo je primijetiti da je mjesečni trošak za četvoročlanu porodicu za ulje i masti 6,60 eura, što bi prema trenutnim cijenama pojedinih ulja značilo da potroše četiri litra.

Ista porodica, prema procjenama Monstata, za meso potroši 60 eura, odnosno po dva eura dnevno, dok za ribu potroši 3,80 eura za šta u pojedinim marketima može kupiti jedan kilogram pastrmke i to očišćene.

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije