Connect with us

EKONOMIJA

NIŠTA OD STABILIZACIJE CIJENA

Ulje i brašno ponovo poskupljuju

Zbog suše i nižih prinosa cijene žitarica nastavile rast, dok prvi ovogodišnji rod suncokreta ima rast cijena od 56 odsto u odnosu na prošlogodišnji

Suša znatno umanjila rod suncokreta na globalnom nivou, Foto: Ilustracija

Cijene žitarica, soja i suncokreta nastavile su da rastu na regionalnim berzama, što znači da u skorije vrijeme neće doći do stabilizacije cijene dijela osnovnih životnih namirnica. Od kraja prošle godine povećane su cijene ulja za oko 50 odsto, brašna za 30 do 40 odsto, a stočne hrane za oko 50 odsto što je uticalo na rast cijena mesa, mliječnih proizvoda i jaja.

Predstavnicima pekarske industrije dobavljači su najavili da bi cijene brašna do kraja mjeseca mogle biti povećane za dodatnih 10 do 20 odsto. Nove cijene ulja biće poznate za oko mjesec kada se završava žetva, suncokreta koji ima značajno niži prinos.

Prema izvještaju “Produktne berze” iz Novog Sada najveće interesovanje prošle sedmice bilo je za kupovinom prvog roda suncokreta, uz rast cijena od 56,28 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

”Vremenski uslovi su odložili žetvu ove uljarice. Na osnovu informacija sa terena, operativne robe je malo usljed odlaganja ponude od strane prodavaca. Prvi ugovori za promptnu isporuku su zaključeni u cjenovnom rasponu od 55,26 din (470,00 euro/t) do 55,62 din/kg (473,00 euro/t) bez PDV-a. Ponderisana cena je iznosila 55,48 din/kg bez PDV-a (61,02 din/kg sa PDV-om). U odnosu na isti period prethodne godine gdje je preko Produktne berze registrovana cijena od 35,50 din/kg bez PDV-a, možemo konstatovati da je zabilježen rast od čak 56,28%”, naveli su iz ove institucije.

Prema izvještaju, pšenica je prošle sedmice bila najtraženija roba, ali je bilo malo ponuda.

”U zavisnosti od parametara kvaliteta i pariteta, ugovori su zaključeni u cjenovnom opsegu od 23,80 din/kg do 24,50 din/kg bez PDV-a. Bez obzira što se ovom žitaricom trgovalo malo, zabilježen je uzlazni trend od 1,42% u odnosu na prethodni upoređujući podatak. Ponderisana cijena je iznosila 24,18 din/kg bez PDV-a, odnosno 26,59 din/kg sa PDV-om (22,5 euro centi)”, navedeno je iz Produktne berze.

S obzirom na konstatan rast proteklih mjeseci, cijena pšenice je prešla iznose iz 2012. godine, kada su zbog suše bili rekordno niski prinosi.

Tražnja i za kukuruzom bile je veća od ponude, pa su cijene porasle za dodatnih 1,2 odsto. Prosječna cijena trgovanja je iznosila 25,16 din/kg bez PDV-a (27,67sa PDV-om), što je 23,5 centi po kilogramu.

I cijene stočnog ječma nastavile su da rastu pa je prošle sedmice iznosila do 24,20 dinara sa PDV-om ili 20,5 centi, što je novi rast od 1,94 odsto.

Na glavnoj američkoj produktnoj berzi u Čikagu prošle sedmice je pšenica pojeftinila za 0,30 odsto, a kukuruz poskupio za 0,47 odsto.

”Cijene pšenice su tokom sedmice slabile, uglavnom zbog uzimanja profita od strane fondova poslije oštrog rasta cijena nakon izveštaja USDA ranije ovog meseca. Na kraju nedjelje, cijene su oštro rasle u Čikagu. Tržište je ignorisalo razočaravajuće nedjeljne američke izvozne prodaje”, navode iz “Produktne berze”.

Na centralnoj evropskoj berzi u Parizu, pšenica je prošle sedmice pojeftinila 3,83%, a kukuruz poskupio za 0,83%.

”Volatilnost ostaje visoka na Evronekstu. Postoji velika razlika u cijenama prouzrokovana razlikama u kvalitetu između žitarica u standardu i onih pogođenih lošim vremenskim prilikama prije žetve. Cijene pšenice su se mjenjale tokom nedjelje na Evronekstu uprkos blagom padu u Čikagu, podržane procijenom proizvodnje u Francuskoj koju je objavio Agritel, od samo 34,93 miliona tona, što je znatno ispod onoga što je očekivano prije samo nekoliko nedjelja. Iako će rod 2021. biti znatno veći od prošlogodišnjih katastrofalnih 29,18 miliona tona, ipak je ispod prosjeka za posljednjih 10 godina. To je zbog pretjeranih kiša posljednjih nedjelja, koje su ostavile posljedice na prinose i kvalitet. Cijena kukuruza je krajem nedjelje jačala u kontekstu novih strahova za američku proizvodnju, koja trpi novi vreli talas, što se isto dešava i u Argentini”, naveli su iz “Produktne berze”.

Za poskupljenje hljeba kazne do 10.000 eura

Iz Uprave za inspekcijske proizvode “Vijestima” su kazali da je Odluka o utvrđivanju maksimalne maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba stupila na snagu 10. avgusta te da tržišna inspekcija od tada kontroliše cijene.

Maksimalna cijena vekne od 500 do 600 grama od tada je 50 centi, a od 300 do 400 grama 40 centi. Međutim pregovori između Vlade, pekara i trgovaca, okončane su tek prije dva dana, prema kojoj su ograničene marže unutar ovih cijena.

Iz Inspekcije navode da je članom 17 stav 1 tačka 5 Zakona o zaštiti potrošača propisano da je trgovac dužan da prilikom prodaje proizvoda potrošaču preda proizvod po cijeni obračunatoj u skladu sa propisanim ili utvrđenim kriterijumima, odnosno po ugovorenoj cijeni.

”Članom 176 pomenutog Zakona predviđe su novčane kazne i to: za pravno lice u iznosu od 700 eura do 10.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 150 eura do 1.000 eura, dok je za preduzetnika predviđena novčana kazna u iznosu od 300 eura”, naveli su iz ove Uprave.

Click to comment

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Neće biti poskupljenja struje

„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.

„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.

Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.

„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.

Continue Reading

EKONOMIJA

Od januara skuplja struja u Crnoj Gori

Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori

Foto: Shutterstock

Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).

U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.

Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.

Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.

„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.

Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-

1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.

„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.

„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.

Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:

0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.

Continue Reading

EKONOMIJA

Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!

„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…

Foto: Luka Zeković

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.

Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.

Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.

foto: Luka Zeković

„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.

On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.

„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.

Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.

„Saldo više neće biti nula“

Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.

Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…

„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.

Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.

„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.

On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.

Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.

Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.

Continue Reading

Najčitanije