Connect with us

EKONOMIJA

NIŠTA OD STABILIZACIJE CIJENA

Ulje i brašno ponovo poskupljuju

Zbog suše i nižih prinosa cijene žitarica nastavile rast, dok prvi ovogodišnji rod suncokreta ima rast cijena od 56 odsto u odnosu na prošlogodišnji

Suša znatno umanjila rod suncokreta na globalnom nivou, Foto: Ilustracija

Cijene žitarica, soja i suncokreta nastavile su da rastu na regionalnim berzama, što znači da u skorije vrijeme neće doći do stabilizacije cijene dijela osnovnih životnih namirnica. Od kraja prošle godine povećane su cijene ulja za oko 50 odsto, brašna za 30 do 40 odsto, a stočne hrane za oko 50 odsto što je uticalo na rast cijena mesa, mliječnih proizvoda i jaja.

Predstavnicima pekarske industrije dobavljači su najavili da bi cijene brašna do kraja mjeseca mogle biti povećane za dodatnih 10 do 20 odsto. Nove cijene ulja biće poznate za oko mjesec kada se završava žetva, suncokreta koji ima značajno niži prinos.

Prema izvještaju “Produktne berze” iz Novog Sada najveće interesovanje prošle sedmice bilo je za kupovinom prvog roda suncokreta, uz rast cijena od 56,28 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

”Vremenski uslovi su odložili žetvu ove uljarice. Na osnovu informacija sa terena, operativne robe je malo usljed odlaganja ponude od strane prodavaca. Prvi ugovori za promptnu isporuku su zaključeni u cjenovnom rasponu od 55,26 din (470,00 euro/t) do 55,62 din/kg (473,00 euro/t) bez PDV-a. Ponderisana cena je iznosila 55,48 din/kg bez PDV-a (61,02 din/kg sa PDV-om). U odnosu na isti period prethodne godine gdje je preko Produktne berze registrovana cijena od 35,50 din/kg bez PDV-a, možemo konstatovati da je zabilježen rast od čak 56,28%”, naveli su iz ove institucije.

Prema izvještaju, pšenica je prošle sedmice bila najtraženija roba, ali je bilo malo ponuda.

”U zavisnosti od parametara kvaliteta i pariteta, ugovori su zaključeni u cjenovnom opsegu od 23,80 din/kg do 24,50 din/kg bez PDV-a. Bez obzira što se ovom žitaricom trgovalo malo, zabilježen je uzlazni trend od 1,42% u odnosu na prethodni upoređujući podatak. Ponderisana cijena je iznosila 24,18 din/kg bez PDV-a, odnosno 26,59 din/kg sa PDV-om (22,5 euro centi)”, navedeno je iz Produktne berze.

S obzirom na konstatan rast proteklih mjeseci, cijena pšenice je prešla iznose iz 2012. godine, kada su zbog suše bili rekordno niski prinosi.

Tražnja i za kukuruzom bile je veća od ponude, pa su cijene porasle za dodatnih 1,2 odsto. Prosječna cijena trgovanja je iznosila 25,16 din/kg bez PDV-a (27,67sa PDV-om), što je 23,5 centi po kilogramu.

I cijene stočnog ječma nastavile su da rastu pa je prošle sedmice iznosila do 24,20 dinara sa PDV-om ili 20,5 centi, što je novi rast od 1,94 odsto.

Na glavnoj američkoj produktnoj berzi u Čikagu prošle sedmice je pšenica pojeftinila za 0,30 odsto, a kukuruz poskupio za 0,47 odsto.

”Cijene pšenice su tokom sedmice slabile, uglavnom zbog uzimanja profita od strane fondova poslije oštrog rasta cijena nakon izveštaja USDA ranije ovog meseca. Na kraju nedjelje, cijene su oštro rasle u Čikagu. Tržište je ignorisalo razočaravajuće nedjeljne američke izvozne prodaje”, navode iz “Produktne berze”.

Na centralnoj evropskoj berzi u Parizu, pšenica je prošle sedmice pojeftinila 3,83%, a kukuruz poskupio za 0,83%.

”Volatilnost ostaje visoka na Evronekstu. Postoji velika razlika u cijenama prouzrokovana razlikama u kvalitetu između žitarica u standardu i onih pogođenih lošim vremenskim prilikama prije žetve. Cijene pšenice su se mjenjale tokom nedjelje na Evronekstu uprkos blagom padu u Čikagu, podržane procijenom proizvodnje u Francuskoj koju je objavio Agritel, od samo 34,93 miliona tona, što je znatno ispod onoga što je očekivano prije samo nekoliko nedjelja. Iako će rod 2021. biti znatno veći od prošlogodišnjih katastrofalnih 29,18 miliona tona, ipak je ispod prosjeka za posljednjih 10 godina. To je zbog pretjeranih kiša posljednjih nedjelja, koje su ostavile posljedice na prinose i kvalitet. Cijena kukuruza je krajem nedjelje jačala u kontekstu novih strahova za američku proizvodnju, koja trpi novi vreli talas, što se isto dešava i u Argentini”, naveli su iz “Produktne berze”.

Za poskupljenje hljeba kazne do 10.000 eura

Iz Uprave za inspekcijske proizvode “Vijestima” su kazali da je Odluka o utvrđivanju maksimalne maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba stupila na snagu 10. avgusta te da tržišna inspekcija od tada kontroliše cijene.

Maksimalna cijena vekne od 500 do 600 grama od tada je 50 centi, a od 300 do 400 grama 40 centi. Međutim pregovori između Vlade, pekara i trgovaca, okončane su tek prije dva dana, prema kojoj su ograničene marže unutar ovih cijena.

Iz Inspekcije navode da je članom 17 stav 1 tačka 5 Zakona o zaštiti potrošača propisano da je trgovac dužan da prilikom prodaje proizvoda potrošaču preda proizvod po cijeni obračunatoj u skladu sa propisanim ili utvrđenim kriterijumima, odnosno po ugovorenoj cijeni.

”Članom 176 pomenutog Zakona predviđe su novčane kazne i to: za pravno lice u iznosu od 700 eura do 10.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 150 eura do 1.000 eura, dok je za preduzetnika predviđena novčana kazna u iznosu od 300 eura”, naveli su iz ove Uprave.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije