EKONOMIJA
NIŠTA OD STABILIZACIJE CIJENA
Ulje i brašno ponovo poskupljuju
Zbog suše i nižih prinosa cijene žitarica nastavile rast, dok prvi ovogodišnji rod suncokreta ima rast cijena od 56 odsto u odnosu na prošlogodišnji

Cijene žitarica, soja i suncokreta nastavile su da rastu na regionalnim berzama, što znači da u skorije vrijeme neće doći do stabilizacije cijene dijela osnovnih životnih namirnica. Od kraja prošle godine povećane su cijene ulja za oko 50 odsto, brašna za 30 do 40 odsto, a stočne hrane za oko 50 odsto što je uticalo na rast cijena mesa, mliječnih proizvoda i jaja.
Predstavnicima pekarske industrije dobavljači su najavili da bi cijene brašna do kraja mjeseca mogle biti povećane za dodatnih 10 do 20 odsto. Nove cijene ulja biće poznate za oko mjesec kada se završava žetva, suncokreta koji ima značajno niži prinos.
Prema izvještaju “Produktne berze” iz Novog Sada najveće interesovanje prošle sedmice bilo je za kupovinom prvog roda suncokreta, uz rast cijena od 56,28 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
”Vremenski uslovi su odložili žetvu ove uljarice. Na osnovu informacija sa terena, operativne robe je malo usljed odlaganja ponude od strane prodavaca. Prvi ugovori za promptnu isporuku su zaključeni u cjenovnom rasponu od 55,26 din (470,00 euro/t) do 55,62 din/kg (473,00 euro/t) bez PDV-a. Ponderisana cena je iznosila 55,48 din/kg bez PDV-a (61,02 din/kg sa PDV-om). U odnosu na isti period prethodne godine gdje je preko Produktne berze registrovana cijena od 35,50 din/kg bez PDV-a, možemo konstatovati da je zabilježen rast od čak 56,28%”, naveli su iz ove institucije.
Prema izvještaju, pšenica je prošle sedmice bila najtraženija roba, ali je bilo malo ponuda.
”U zavisnosti od parametara kvaliteta i pariteta, ugovori su zaključeni u cjenovnom opsegu od 23,80 din/kg do 24,50 din/kg bez PDV-a. Bez obzira što se ovom žitaricom trgovalo malo, zabilježen je uzlazni trend od 1,42% u odnosu na prethodni upoređujući podatak. Ponderisana cijena je iznosila 24,18 din/kg bez PDV-a, odnosno 26,59 din/kg sa PDV-om (22,5 euro centi)”, navedeno je iz Produktne berze.
S obzirom na konstatan rast proteklih mjeseci, cijena pšenice je prešla iznose iz 2012. godine, kada su zbog suše bili rekordno niski prinosi.
Tražnja i za kukuruzom bile je veća od ponude, pa su cijene porasle za dodatnih 1,2 odsto. Prosječna cijena trgovanja je iznosila 25,16 din/kg bez PDV-a (27,67sa PDV-om), što je 23,5 centi po kilogramu.
I cijene stočnog ječma nastavile su da rastu pa je prošle sedmice iznosila do 24,20 dinara sa PDV-om ili 20,5 centi, što je novi rast od 1,94 odsto.
Na glavnoj američkoj produktnoj berzi u Čikagu prošle sedmice je pšenica pojeftinila za 0,30 odsto, a kukuruz poskupio za 0,47 odsto.
”Cijene pšenice su tokom sedmice slabile, uglavnom zbog uzimanja profita od strane fondova poslije oštrog rasta cijena nakon izveštaja USDA ranije ovog meseca. Na kraju nedjelje, cijene su oštro rasle u Čikagu. Tržište je ignorisalo razočaravajuće nedjeljne američke izvozne prodaje”, navode iz “Produktne berze”.
Na centralnoj evropskoj berzi u Parizu, pšenica je prošle sedmice pojeftinila 3,83%, a kukuruz poskupio za 0,83%.
”Volatilnost ostaje visoka na Evronekstu. Postoji velika razlika u cijenama prouzrokovana razlikama u kvalitetu između žitarica u standardu i onih pogođenih lošim vremenskim prilikama prije žetve. Cijene pšenice su se mjenjale tokom nedjelje na Evronekstu uprkos blagom padu u Čikagu, podržane procijenom proizvodnje u Francuskoj koju je objavio Agritel, od samo 34,93 miliona tona, što je znatno ispod onoga što je očekivano prije samo nekoliko nedjelja. Iako će rod 2021. biti znatno veći od prošlogodišnjih katastrofalnih 29,18 miliona tona, ipak je ispod prosjeka za posljednjih 10 godina. To je zbog pretjeranih kiša posljednjih nedjelja, koje su ostavile posljedice na prinose i kvalitet. Cijena kukuruza je krajem nedjelje jačala u kontekstu novih strahova za američku proizvodnju, koja trpi novi vreli talas, što se isto dešava i u Argentini”, naveli su iz “Produktne berze”.
Za poskupljenje hljeba kazne do 10.000 eura
Iz Uprave za inspekcijske proizvode “Vijestima” su kazali da je Odluka o utvrđivanju maksimalne maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba stupila na snagu 10. avgusta te da tržišna inspekcija od tada kontroliše cijene.
Maksimalna cijena vekne od 500 do 600 grama od tada je 50 centi, a od 300 do 400 grama 40 centi. Međutim pregovori između Vlade, pekara i trgovaca, okončane su tek prije dva dana, prema kojoj su ograničene marže unutar ovih cijena.
Iz Inspekcije navode da je članom 17 stav 1 tačka 5 Zakona o zaštiti potrošača propisano da je trgovac dužan da prilikom prodaje proizvoda potrošaču preda proizvod po cijeni obračunatoj u skladu sa propisanim ili utvrđenim kriterijumima, odnosno po ugovorenoj cijeni.
”Članom 176 pomenutog Zakona predviđe su novčane kazne i to: za pravno lice u iznosu od 700 eura do 10.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 150 eura do 1.000 eura, dok je za preduzetnika predviđena novčana kazna u iznosu od 300 eura”, naveli su iz ove Uprave.
EKONOMIJA
Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine
Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora

Muhamed Alabar, investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, stigao je u subotu u Kolašin, gdje je boravio do danas oko 15 sati. Sa njim su gradom prošetali predsjednik i potpredsjednik Opštine – Petko Bakić (Demokrate) i Vasilije Ivanović (Pokret Evropa sad).
Alabar je došao u Kolašin nakon što je u četvrtak, tokom RE:D konferencije u Podgorici, dobio poziv od čelnika lokalne izvršne vlasti “da dođe i upozna se sa potencijalima koje Kolašin nudi”.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, za dolazak Alabara u Kolašin najzaslužniji je Ivanović, kojem se investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i najavio.
Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora.
Ivanović nije želio da da izjavu za Vijesti povodom posjete Alabara, ali nije ni demantovao nezvanične informacije da investitor za nekoliko dana ponovo dolazi u Kolašin.
Bakić i Ivanović su u četvrtak investitoru iz UAE, kako je zvanično saopšteno, predstavili “dva ključna razvojna projekta koji se odnose na područja Sinjajevine i Bjelasice”. Kolašinci su predstavili projekte iz oblasti turizma, poljoprivrede i energetike, sa posebnim akcentom na održivi razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala naše opštine.
Navodno, riječ je o ideji projekta radnog naziva Bjelasica 365, kao i sličnom vezanom za Sinjajevinu. Međutim, sa idejama koje su prezentovane Alabaru nijesu upoznati svi predstavnici kolašinske vlasti, ali ni građani, jer te ideje nikada nijesu zvanično prezentovane u Kolašinu.
EKONOMIJA
Berane: Poslije pet godina kapije autobuske stanice uskoro se otvaraju
„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije autobuske stanice“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac

Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac.
Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.
Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju. U početku će funkcionisati kao uslužna stanica, kako bi se prevoznici i putnici sklonili sa ulice improvizovanog stajališta.
„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije, a što se tiče odluke kako će autobuska stanica dalje funkcionisati, njih ćemo donijeti sada početkom maja“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac.
Na stolu su dvije opcije, javno-privatno partnerstvo ili davanje u zakup.To je, navodi Lutovac, sugerisano tokom razgovora sa predstavnicima državnih institucija.
„Trenutno smo u pregovorima sa dva zainteresovana pravna lica. Vidjećemo šta će nam se više isplatiti. Da li da je damo u zakup ili da uđemo u javno-privatno partnerstvo“, istakao je Lutovac.
I bliži su odluci da se uđe u javno-privatno partnerstvo.
„Dati nekom ko odlično zna da radi taj posao i ko se već dokazao u tom poslu da radi opština, naravno da ubira prihode od toga“, rekao je gradonačenik Berana.
Od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom, odustalo se. Ne zbog toga što ne bi bilo isplativo i održivo, već zbog straha, kako kaže čelnik grada, od partijskog zapošljavanja.
Dok se čeka tačan datum za otvaranje i odluka o poslovanju autobuske stanice, bezbjednost objekta ispituje posebno formirana komisija.
„I nadstrašnice i samog objekta unutra. Kako bi mogli da otvorimo kapije, da u autobusi počnemo polako da ulaze, da to bude jedna uvertira pred zvaničnim otvaranjem autobuske stanice“, rekao je Lutovac.
Autobusku stanicu autoprevoznog preduzeća u stečaju, Simon Vojaž, opština je kupila krajem marta za nešto više od 970.000 eura.
EKONOMIJA
Lutovac: Vjerujem da će Alabar investirati na Jelovici
„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici“, kazao je predsjednik Opštine Berane

Nakon konsultacija premijera Milojka Spajića s predsjednicima opština u vezi investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Opština Berane je kao lokaciju u koju bi trebalo investirati predložila Jelovicu.
Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, prvi čovjek Opštine, Đole Lutovac naveo je i zbog čega je baš ta lokacija odabrana.
„Mi smo u jednom vrlo kratkom roku kao projektnu ideju dali lokalitet Jelovice i za razlog što taj lokalitet spada u prostorni plan posebne namjene Bjelasica-Komovi u okviru koje postoji detaljni urbanistički plan Jelovice, gdje je razrađeno jedno kompletno turističko naselje, planski naravno sa tipskom gradnjom i iz tog razloga smo smatrali da je taj lokalitet idealan s obzirom da već postoje planska dokumenta koja su osnov i polazna tačka da bi nešto mogli realizovati. Pritom tu postoji sistem staza, sistem žičara, gondola, u što bi se sve moglo investirati, upravo iz tog razloga smo ponudili navedeni lokalitet“, rekao je Lutovac.
On je kazao i da će se uskoro znati sudbina njihovog predloga.
„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici. Vjerujem da ćemo i u narednih 10-15 dana imati konkretne odgovore i da li će se investirati u sjever Crne Gore, odnosno konkretno na Jelovici. Mi verujemo da će to biti“, istakao je on.
- HRONIKA3 дана ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- DRUŠTVO4 дана ranije
Crna Gora dobija još jednog mitropolita: Episkop Metodije novi mitropolit Budimljansko-nikšićki
- DRUŠTVO2 дана ranije
(FOTO) Šavnik: Sletio sa puta, ispao iz auta i povrijeđen 12 sati visio iznad litice držeći se za rastinje
- DRUŠTVO3 дана ranije
Dijaspora u Luksemburgu večeras organizuje proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore
- EKONOMIJA2 дана ranije
Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine
- POLITIKA1 дан ranije
Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori