EKONOMIJA
NIŠTA OD STABILIZACIJE CIJENA
Ulje i brašno ponovo poskupljuju
Zbog suše i nižih prinosa cijene žitarica nastavile rast, dok prvi ovogodišnji rod suncokreta ima rast cijena od 56 odsto u odnosu na prošlogodišnji

Cijene žitarica, soja i suncokreta nastavile su da rastu na regionalnim berzama, što znači da u skorije vrijeme neće doći do stabilizacije cijene dijela osnovnih životnih namirnica. Od kraja prošle godine povećane su cijene ulja za oko 50 odsto, brašna za 30 do 40 odsto, a stočne hrane za oko 50 odsto što je uticalo na rast cijena mesa, mliječnih proizvoda i jaja.
Predstavnicima pekarske industrije dobavljači su najavili da bi cijene brašna do kraja mjeseca mogle biti povećane za dodatnih 10 do 20 odsto. Nove cijene ulja biće poznate za oko mjesec kada se završava žetva, suncokreta koji ima značajno niži prinos.
Prema izvještaju “Produktne berze” iz Novog Sada najveće interesovanje prošle sedmice bilo je za kupovinom prvog roda suncokreta, uz rast cijena od 56,28 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
”Vremenski uslovi su odložili žetvu ove uljarice. Na osnovu informacija sa terena, operativne robe je malo usljed odlaganja ponude od strane prodavaca. Prvi ugovori za promptnu isporuku su zaključeni u cjenovnom rasponu od 55,26 din (470,00 euro/t) do 55,62 din/kg (473,00 euro/t) bez PDV-a. Ponderisana cena je iznosila 55,48 din/kg bez PDV-a (61,02 din/kg sa PDV-om). U odnosu na isti period prethodne godine gdje je preko Produktne berze registrovana cijena od 35,50 din/kg bez PDV-a, možemo konstatovati da je zabilježen rast od čak 56,28%”, naveli su iz ove institucije.
Prema izvještaju, pšenica je prošle sedmice bila najtraženija roba, ali je bilo malo ponuda.
”U zavisnosti od parametara kvaliteta i pariteta, ugovori su zaključeni u cjenovnom opsegu od 23,80 din/kg do 24,50 din/kg bez PDV-a. Bez obzira što se ovom žitaricom trgovalo malo, zabilježen je uzlazni trend od 1,42% u odnosu na prethodni upoređujući podatak. Ponderisana cijena je iznosila 24,18 din/kg bez PDV-a, odnosno 26,59 din/kg sa PDV-om (22,5 euro centi)”, navedeno je iz Produktne berze.
S obzirom na konstatan rast proteklih mjeseci, cijena pšenice je prešla iznose iz 2012. godine, kada su zbog suše bili rekordno niski prinosi.
Tražnja i za kukuruzom bile je veća od ponude, pa su cijene porasle za dodatnih 1,2 odsto. Prosječna cijena trgovanja je iznosila 25,16 din/kg bez PDV-a (27,67sa PDV-om), što je 23,5 centi po kilogramu.
I cijene stočnog ječma nastavile su da rastu pa je prošle sedmice iznosila do 24,20 dinara sa PDV-om ili 20,5 centi, što je novi rast od 1,94 odsto.
Na glavnoj američkoj produktnoj berzi u Čikagu prošle sedmice je pšenica pojeftinila za 0,30 odsto, a kukuruz poskupio za 0,47 odsto.
”Cijene pšenice su tokom sedmice slabile, uglavnom zbog uzimanja profita od strane fondova poslije oštrog rasta cijena nakon izveštaja USDA ranije ovog meseca. Na kraju nedjelje, cijene su oštro rasle u Čikagu. Tržište je ignorisalo razočaravajuće nedjeljne američke izvozne prodaje”, navode iz “Produktne berze”.
Na centralnoj evropskoj berzi u Parizu, pšenica je prošle sedmice pojeftinila 3,83%, a kukuruz poskupio za 0,83%.
”Volatilnost ostaje visoka na Evronekstu. Postoji velika razlika u cijenama prouzrokovana razlikama u kvalitetu između žitarica u standardu i onih pogođenih lošim vremenskim prilikama prije žetve. Cijene pšenice su se mjenjale tokom nedjelje na Evronekstu uprkos blagom padu u Čikagu, podržane procijenom proizvodnje u Francuskoj koju je objavio Agritel, od samo 34,93 miliona tona, što je znatno ispod onoga što je očekivano prije samo nekoliko nedjelja. Iako će rod 2021. biti znatno veći od prošlogodišnjih katastrofalnih 29,18 miliona tona, ipak je ispod prosjeka za posljednjih 10 godina. To je zbog pretjeranih kiša posljednjih nedjelja, koje su ostavile posljedice na prinose i kvalitet. Cijena kukuruza je krajem nedjelje jačala u kontekstu novih strahova za američku proizvodnju, koja trpi novi vreli talas, što se isto dešava i u Argentini”, naveli su iz “Produktne berze”.
Za poskupljenje hljeba kazne do 10.000 eura
Iz Uprave za inspekcijske proizvode “Vijestima” su kazali da je Odluka o utvrđivanju maksimalne maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba stupila na snagu 10. avgusta te da tržišna inspekcija od tada kontroliše cijene.
Maksimalna cijena vekne od 500 do 600 grama od tada je 50 centi, a od 300 do 400 grama 40 centi. Međutim pregovori između Vlade, pekara i trgovaca, okončane su tek prije dva dana, prema kojoj su ograničene marže unutar ovih cijena.
Iz Inspekcije navode da je članom 17 stav 1 tačka 5 Zakona o zaštiti potrošača propisano da je trgovac dužan da prilikom prodaje proizvoda potrošaču preda proizvod po cijeni obračunatoj u skladu sa propisanim ili utvrđenim kriterijumima, odnosno po ugovorenoj cijeni.
”Članom 176 pomenutog Zakona predviđe su novčane kazne i to: za pravno lice u iznosu od 700 eura do 10.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 150 eura do 1.000 eura, dok je za preduzetnika predviđena novčana kazna u iznosu od 300 eura”, naveli su iz ove Uprave.
EKONOMIJA
Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja
Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.
On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.
– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.
U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.
– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.
Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.
– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.
Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.
– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.
Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.
– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.
Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.
– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.
Izjednačiti siromašne i bogate
Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.
EKONOMIJA
Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.
Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.
Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora
EKONOMIJA
Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.
Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.
Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.
Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.
„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA22 сата ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
DRUŠTVO1 дан ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
HRONIKA18 сати ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli









