Connect with us

EKONOMIJA

NIŠTA OD STABILIZACIJE CIJENA

Ulje i brašno ponovo poskupljuju

Zbog suše i nižih prinosa cijene žitarica nastavile rast, dok prvi ovogodišnji rod suncokreta ima rast cijena od 56 odsto u odnosu na prošlogodišnji

Suša znatno umanjila rod suncokreta na globalnom nivou, Foto: Ilustracija

Cijene žitarica, soja i suncokreta nastavile su da rastu na regionalnim berzama, što znači da u skorije vrijeme neće doći do stabilizacije cijene dijela osnovnih životnih namirnica. Od kraja prošle godine povećane su cijene ulja za oko 50 odsto, brašna za 30 do 40 odsto, a stočne hrane za oko 50 odsto što je uticalo na rast cijena mesa, mliječnih proizvoda i jaja.

Predstavnicima pekarske industrije dobavljači su najavili da bi cijene brašna do kraja mjeseca mogle biti povećane za dodatnih 10 do 20 odsto. Nove cijene ulja biće poznate za oko mjesec kada se završava žetva, suncokreta koji ima značajno niži prinos.

Prema izvještaju “Produktne berze” iz Novog Sada najveće interesovanje prošle sedmice bilo je za kupovinom prvog roda suncokreta, uz rast cijena od 56,28 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

”Vremenski uslovi su odložili žetvu ove uljarice. Na osnovu informacija sa terena, operativne robe je malo usljed odlaganja ponude od strane prodavaca. Prvi ugovori za promptnu isporuku su zaključeni u cjenovnom rasponu od 55,26 din (470,00 euro/t) do 55,62 din/kg (473,00 euro/t) bez PDV-a. Ponderisana cena je iznosila 55,48 din/kg bez PDV-a (61,02 din/kg sa PDV-om). U odnosu na isti period prethodne godine gdje je preko Produktne berze registrovana cijena od 35,50 din/kg bez PDV-a, možemo konstatovati da je zabilježen rast od čak 56,28%”, naveli su iz ove institucije.

Prema izvještaju, pšenica je prošle sedmice bila najtraženija roba, ali je bilo malo ponuda.

”U zavisnosti od parametara kvaliteta i pariteta, ugovori su zaključeni u cjenovnom opsegu od 23,80 din/kg do 24,50 din/kg bez PDV-a. Bez obzira što se ovom žitaricom trgovalo malo, zabilježen je uzlazni trend od 1,42% u odnosu na prethodni upoređujući podatak. Ponderisana cijena je iznosila 24,18 din/kg bez PDV-a, odnosno 26,59 din/kg sa PDV-om (22,5 euro centi)”, navedeno je iz Produktne berze.

S obzirom na konstatan rast proteklih mjeseci, cijena pšenice je prešla iznose iz 2012. godine, kada su zbog suše bili rekordno niski prinosi.

Tražnja i za kukuruzom bile je veća od ponude, pa su cijene porasle za dodatnih 1,2 odsto. Prosječna cijena trgovanja je iznosila 25,16 din/kg bez PDV-a (27,67sa PDV-om), što je 23,5 centi po kilogramu.

I cijene stočnog ječma nastavile su da rastu pa je prošle sedmice iznosila do 24,20 dinara sa PDV-om ili 20,5 centi, što je novi rast od 1,94 odsto.

Na glavnoj američkoj produktnoj berzi u Čikagu prošle sedmice je pšenica pojeftinila za 0,30 odsto, a kukuruz poskupio za 0,47 odsto.

”Cijene pšenice su tokom sedmice slabile, uglavnom zbog uzimanja profita od strane fondova poslije oštrog rasta cijena nakon izveštaja USDA ranije ovog meseca. Na kraju nedjelje, cijene su oštro rasle u Čikagu. Tržište je ignorisalo razočaravajuće nedjeljne američke izvozne prodaje”, navode iz “Produktne berze”.

Na centralnoj evropskoj berzi u Parizu, pšenica je prošle sedmice pojeftinila 3,83%, a kukuruz poskupio za 0,83%.

”Volatilnost ostaje visoka na Evronekstu. Postoji velika razlika u cijenama prouzrokovana razlikama u kvalitetu između žitarica u standardu i onih pogođenih lošim vremenskim prilikama prije žetve. Cijene pšenice su se mjenjale tokom nedjelje na Evronekstu uprkos blagom padu u Čikagu, podržane procijenom proizvodnje u Francuskoj koju je objavio Agritel, od samo 34,93 miliona tona, što je znatno ispod onoga što je očekivano prije samo nekoliko nedjelja. Iako će rod 2021. biti znatno veći od prošlogodišnjih katastrofalnih 29,18 miliona tona, ipak je ispod prosjeka za posljednjih 10 godina. To je zbog pretjeranih kiša posljednjih nedjelja, koje su ostavile posljedice na prinose i kvalitet. Cijena kukuruza je krajem nedjelje jačala u kontekstu novih strahova za američku proizvodnju, koja trpi novi vreli talas, što se isto dešava i u Argentini”, naveli su iz “Produktne berze”.

Za poskupljenje hljeba kazne do 10.000 eura

Iz Uprave za inspekcijske proizvode “Vijestima” su kazali da je Odluka o utvrđivanju maksimalne maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba stupila na snagu 10. avgusta te da tržišna inspekcija od tada kontroliše cijene.

Maksimalna cijena vekne od 500 do 600 grama od tada je 50 centi, a od 300 do 400 grama 40 centi. Međutim pregovori između Vlade, pekara i trgovaca, okončane su tek prije dva dana, prema kojoj su ograničene marže unutar ovih cijena.

Iz Inspekcije navode da je članom 17 stav 1 tačka 5 Zakona o zaštiti potrošača propisano da je trgovac dužan da prilikom prodaje proizvoda potrošaču preda proizvod po cijeni obračunatoj u skladu sa propisanim ili utvrđenim kriterijumima, odnosno po ugovorenoj cijeni.

”Članom 176 pomenutog Zakona predviđe su novčane kazne i to: za pravno lice u iznosu od 700 eura do 10.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu u iznosu od 150 eura do 1.000 eura, dok je za preduzetnika predviđena novčana kazna u iznosu od 300 eura”, naveli su iz ove Uprave.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije