POLITIKA
PREDSJEDNIČKI IZBORI
Zatvorena biračka mjesta: Izlaznost 63,6 odsto
Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača
U Crnoj Gori danas su održani predsjednički izbori, na kojima je glasačko pravo imalo više od 542 hiljade građana. U trci za predsjednika Crne Gore je sedam kandidata. U 20 sati biračka mjesta su zatvorena.
Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača.
VIDEO:
https://www.youtube.com/live/mDLwGPWQyLo?feature=share
Demokrate: Do 19 sati glasalo 60,9 odsto birača
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 19:00 časova 60,9%.
CEMI I CDT: Izlaznost do 19 sati oko 60,5%
CEMI je saopštio da je 19 sati izlaznost bila 60,5% birača.
Presjek izlaznosti do 19 sati po regijama:
Jug 52.8%
Centar 65.5%
Sjever 60.8%#ZaFerIzbore2023 pic.twitter.com/QwlB6fyC8v— CeMI (@CeMI_ME) March 19, 2023
CDT je saopštio da je do 19 sati u Crnoj Gori glasalo 60,6 odsto birača ili oko 328.800 birača.
Po regijama glasalo je: Na sjeveru – 58.9%, u Centralnom dijelu Crne Gore – 66 i na Jugu 51,2 odsto birača.
📢ODZIV: Do 19 sati je glasalo 60.6% ili oko 328 800 birača. pic.twitter.com/ckFCZ9Rmsm
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
Demokrate: Izlaznost do 18 sati 57,2%
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 18:00 časova 57,2%.
Na predsjedničkim izborima 2018. godine izlaznost do 18:00 časova bila je, kako podsjećaju, 54,6%.
CDT: Do 18 sati glasalo je 56,6% birača
CDT je saopštio da je danas na predsjedniščkim izborima glasalo 56,6 odsto upisanih birača ili oko 306.700 birača.
📢ODZIV: Do 18 sati je glasalo 56.6% ili oko 306 700 birača. pic.twitter.com/R6wb36Th4k
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
Po regijama glasalo je: na Sjeveru – 55,4%, birač, u Centralnoj regiji – 61.4% i na Jugu – 49% upisanih birača.
DF i Demokrate: Do 17 sati glasalo 53,7% birača
Prema podacima koje je objavio Demokratski front do 17 sati je glasalo 53,72 odsto upisanih birača.
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.
CEMI: Do 17 sati glasalo 52,4% birača
Cemi je saopštio da je do 17 sati glasalo 52,4 odsto upisanih birača.
“Ako se osvrnemo na ranije izbore, izlaznost na predsjedničkim izborima do 17 sati je bila 49,5 odsto. Na parlamentarnim izborima (iz 2020. godine) ona je bia 68,4 odsto a 2016. je iznosila 61,2 odsto”, saopšteno je iz CEMI-ja.
Kako CEMI navodi izlaznosti do 17 sati po regijama iznodila je: na Jugu 45,4%, u Centralnom dijelu 56,1% i na Sjeveru 53.4%.
Podaci sa presjeka u 13 sati, na uzorku od 400 biračkih mjesta pokazuju da će 5% glasača glasati putem pisma, navodi CEMI.
„Ovaj procenat je u rasponu od 0 do 73%. Sva biračka mjesta sa velikim udjelom onih koji će glasati putem pisma su mala i nalaze se u ruralnim područjima“, saopštio je CEMI.
Demokrate: Do 17 časova izlaznost 53,75%
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.
Prema podacima Demokratske Crne Gore, do 16 časova glasalo je 49,39 odsto birača u Crnoj Gori.
DF: Do 15 sati glasalo 47,36% birača
Prema podacima DF-a do 15 sati glasalo je 47,36 odsto upisanih birača.
Nenezić: Izlaznost može ići i do 68%
Ana Nenezić iz CEMI-a kazala je za TVCG da je izlaznost nešto veća nego na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. i negdje na nivou parlamentranih iz 2016. Kaže i da su na predsjedničkim izborima uvijek izlaznost nešto manja nego na parlamentranim.
„Uvijek je taj procenat bio između 62 odsto i do 65 odsto. Ovoga puta mislim da izlaznost može ići I do 68 odsto ovog puta, jer imamo čelnike partija koji su predsjednički kandidati“, kazala je Nenezić za TVCG.
Govoreći o nepravilnostima kazala je da ih je bilo dosta, ali da ne mogu uticati na sam birački proces, ali jestu zabrinjavajuće.
Cemi će u 17 sati i 15 objaviti naredni presjek o izlaznosti.
CDT: Do 15 sati glasalo je 45,4% ili oko 246.200 birača.
Prema podacima CDT-a po regijama do 15 sati glasalo je: na sjeveru – 46%, u centarlnom dijelu 49,2% i na jugu 37,4%
DF je saopštio da je do 14 sati glasalo 41,8 odsto upisanih birač.
CDT: Odobreno oko 9.400 zahtjeva za glasanje putem pisma
Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1,7% od ukupnog broja upisanih birača.
Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1.7% od ukupnog broja upisanih birača. To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma.
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma, saopštio je CDT.
Demokrate: Do 14 sati glaslo 41,6 %
Demokrate: Izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 14:00 časova 41,6 %.
CEMI: Izlaznost do 13 sati 35,5 odsto
Do 13 sati na biralištima u Crnoj Gori glasalo je 35,5 odsto birača, saopšteno je iz CEMI-ja. U centralnoj regiji glasalo je 38,2 odsto birača, na sjeveru 36,9, a na jugu 30,7 odsto birača.
Na izborima 2016. godine do 13 sati glasalo je 39,9 odsto birača, 2018. godine 32,8 odsto, 2020. godine 54,1 odsto.
Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do podne je glasalo 29 odsto ili oko 157.100 birača.
Na sjeveru glasalo je 28.6% birača, centralnoj regiji 31.8%, a na jugu zemlje 24% birača.
Do 12 sati u Beranama je pravo glasa iskoristilo 28,3 odsto birača.
Pravo glasa u ovoj opštini ima 23.409 upisanih birača, a glasa se na 56 biračkih mjesta.
Foto: Berane online
12:15 – OIK Nikšić: Bez prigovora do podne, nije zabilježena ni jedna nepravilnost
Predsjednik OIK Nikšić Rade Perišić kazao je da izborni dan u tom gradu prtiče u najboljem redu.
„Nijesmo konstatovali nijednnu nepravilnost, takođe, mogu istaći da nemamo ni jedan pisani ni usmeni prigovor sa nekog biračkog mjesta“, kazao je on.
Do podne je u tom gradu glasalo 36 odsto građana sa biračkim pravom.
12:07 – Izlaznost u Podgorici do 11 sati 21,3 odsto, dan protiče mirno
Predsjednik OIK Glavnog grada Veselin Vukčević kazao je da je izlaznost do 11 sati u Podgorici 21, 3 odsto. Istakao je da dan protiče mirno uz sitne nepravilnosti koje ne ometaju izborni proces.
Vukčević je rekao da nije tačna informacija da je na biračnom mjestu u Tološima bilo glasanja bez upisivanja u birački spisak.
„Dobio sam uvjeravanja sa lica mjesta da to nije tačno“, kazao je on za TVCG.
Sitni problemi sa elektronskim uređajima su otklonjeni.
Foto: Boris Pejović
„Imali smo na nekoliko biračkih mjesta određenih informacija da je na jednom mjestu glasačka kutja sa zakašnjenjem pečatirana i da je na drugom mjestu nekoliko glasačkih listića iskorišćeno, a da nije pečatirano. Kada dobijemo zapisnike, vidjećemo da li to može uticati na glasački proces. Ukoliko se utvrdi da nepravilnosti ne utiču na rezultat, neće biti značajnijih posljedica“ kazao je on.
CEMI: Izlaznost do 11 sati 20,1 odsto
CEMI je objavio da je do 11 sati glasalo 20,1 odsto birača.
CDT: Do 11 sati glasalo 20,6 odsto birača
Prema podacima CDT-a do 11 sati svoje biračko pravo ostvarilo je 20,6 odsto građana.
Demokrate: Izlaznost do 10 sati 13,2 odsto
Prema podacima Demokratske Crne Gore izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 10 sati je 13,2 odsto.
10:16 – DIK: Izlaznost do 9 sati 6,4 odsto
Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da izborni dan protiče bez većih nepravilnosti i da je do 9 sati glasalo 6.4 odsto građana Crne Gore
U Andrijevici su do 9 sati izašla 1.263 birača, ili 6,58 odsto. U Baru 2.152 birača (5,4 procenta). U Beranama je glasalo 1.298 građana, ili 5,54 odsto, Bijelom Polju 1.751 (4,4 odsto), Budva 1.366 birača (7,25 odsto).
„Cetinje 794 izašla birača ili 5,9 odsto. Danilovgrad 1.311 birača, ili 9,95 odsto. Gusinje 88 birača, ili 1,93 odsto. Herceg Novi 1.296 ili 5,09 odsto. Kolašin 468 birača, ili 7,73 odsto. Kotor 905 birača, 4,92 odsto. Mojkovac 585 birača, 8, 95 odsto. Nikšić 5159 birača, ili 9 procenata. Petnjica 221 ili 3,50 odsto birača. Plav 290 birača ili 3,09 odsto. Pljevlja 2.091 birač ili 8,55 odsto. Plužine 253 birača ili 10,77 procenata. Podgorica 11.424 birača, ili 7,95 odsto. Rožaje 343 birača ili 1,5 odsto. Šavnik 209 birača, što je 11, 76 odsto. Tivat 752 birača (6,26 odsto). Tuzi 295 birača, 2,30 odsto. Ulcinj 545 birača ili 2,65 odsto. Žabljak 153 birača ili 5 odsto i Zeta 5,45 odsto“, kazao je Mugoša.
09:15 – CEMI: Do 9 sati 6,6 odsto birača
Prema podacima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) na predsjednilčkim izborima do 9 sati glasalo je 6,6 odsto birača.
Izlaznost po regijama
Jug: 5.6%
Centar: 7.4%
Sjever: 6.5 %#ZaFerIzbore2023— CeMI (@CeMI_ME) March 19, 2023
09:11 – Do 9 sati glasalo 7 odsto birača
Prema podacima CDT-a do 9 sati glasalo je 7 odsto, ili oko 37700 birača.
„Na sjeveru – 5.8%, centralna regija 8.3%, na jugu 5.6% birača“, saopšteno je iz CDT-a.
(Izvor: CDT)
09:07 – Na biralištima u Nikšiću sve u najboljem redu
Na biralištima u Nikšiću sve protiče u najboljem redu. Otvorena su 134 biračka mjesta, a pravo glasa ima 57.326 građana.
„Sve protiče u najboljem redu. Komisija radi u punom sastavu. Naši gosti su predstavnici iz OEBS-a, još nijesu došli predstavnici ispred predsjedničkih kandidata“, kazao je predsjednik biračkog odbora u Nikšiću Miodrag Radonjić .
08:32 – Bez problema oko otvaranja birališta u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom
Od sedam sati u Herceg Novom otvorena su 47 biračka mjesta na kojima će glasati 25.462 građana.
Sva biračka mjesta otvorena su i u Kotoru i Tivtu, javlja reporterka TVCG Nevenka Macan.
Predsjednik OIK Kotor Srđan Dragomanović potvrdio je da su otvorena sva biračka mjesta u tom gradu, a pravo glasa ima 18.385 birača, u Tivtu na 21 biračkom mjestu može glasati preko 20 hiljada Tivćana.
08:09 – Sva birališta na sjeveru otvorena
Prvi birači u Beranama već obavili građansku dužnost. Tokom dana glasa se na 56 biračkih mjesta.
U Mojkovcu je danas otvoreno 20, Kolašinu 34, Rožajama 44 birališta , u Plavu 22. Iz OUK su saopštili da su svi počeli sa radom u 7 sati, te da se do osam sati u svim opštinama sve odvijalo po planu i u skladu sa utvrđenim pravilima.
Predsjednik OIK Bijelo Polje Duško Vojinović kazao je za TVCG da su sva birališta u tom gradu otvorena.
„Bilo je manjih tehničkih problema u smislu nestanka električne energije i neznanja uključivanja uređaja za elektronsku identifikaciju, ali to je kasnije otklonjeno. To se dešavalo prije otvaranja, tako da nije kasnilo otvaranje“, kazao je Vojinović.
U Bijelom Polju glasa se na 96 biračkih mjesta, a u birački spisak upisano je 39.362 glasača.
„Broj birača je neznatno manji nego na izborima 2018. godine“, kazao je on.
08:15 – CDT: Do 8 sati glasalo 2,9 odsto birača
Do 8 sati glasalo je 2.9% ili oko 15.500 birača, saopšteno je iz CDT-a.
Goran Delić iz CDT-a kazao je da je na predsjedničkim iznorima 2018. godine glasalo 3,3 odsto birača, dok je na parlamentarnim izborima 2020. godine u prvom satu do 8 sati glasalo 5,8 odsto birača.
08:03 – Sva biračka mjesta u Podgorici otvorena, bilo problema sa uređajima za elektronsku identifikaciju
Sva biračka mjesta u Glavnom gradu na vrijeme su otvorena, a u prvom satu nijesu zabilježene nikakve nepravilnosti, kazao je za TVCG predsjednik Opštinske izborne komisije Podgorica Veselin Vukčević. On je saopštio da na 207 biračkih mjesta, u Podgorici glasa 143.608 birača.
„Imali smo samo na određenim mjestima malo poteškoća oko funkcionisanja uređaja za elektronsku identifikaciju. Problemi se u funkionisanju polako otklanjaju“, rekao je on.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana
Na izborima učestvuju kandidati Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, Demokratskog fronta Andrija Mandić, Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
Kandidati za predsjednika države su i jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković i influenser Jovan Radulović.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana. Najviše birača je u Podgorici – 143.608, a najmanje u Šavniku – 1.777.
Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati.
Damašnji predsjednički izbori su četvrti od obnove nezavisnosti i osmi od uvođenja višepartijskog sistema.
Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali.
Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održava se drugi krug izbora za 14 dana, odnosno 2. aprila.
U drugom izbornom krugu učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova.
Za predsjednika države, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.
Predsjednici Crne Gore do sada su bili Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović.
Predsjednik države se bira na pet godina.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir
Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”
Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.
“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.
Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.
Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.
Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.
“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.
Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.
Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…
Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.
“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.
On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).
S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.
Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.
Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…
Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.
Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…
Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.
Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.
Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.
POLITIKA
DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu
„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a
Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.
„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.
Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.
„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.
„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
Španija je prvak svijeta
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
Španija je prvak svijeta
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
Naomi Samuel
20.03.2023. 01:58 at 01:58
Rastala sam se od muža prije tri godine. Među nama nije bilo komunikacije. Obitelji i prijatelji su me savjetovali da pustim i zaboravim na brak i nastavim dalje u životu. Nisam se htjela udati za drugu jer duboko u sebi još uvijek volim svog muža. Toliko sam patila od boli i zbunjenosti da sam na internetu pročitala preporuku o tome kako je dr. Apata uz pomoć svojih duhovnih moći ponovno ujedinio raskinuti brak. Stalno sam čitao toliko svjedočanstava o tome kako je pomogao okončati razvode i vratiti nečije bivše voljene i moja je vjera bila obnovljena. Kontaktirala sam dr. Apatu odmah nakon nekoliko minuta, odgovorio mi je i dao mi upute što da radim, nakon što sam ispunila tražene uvjete dva dana nakon rituala, čarolija je promijenila moj život u blizini mog muža koji nije razgovarao sa mnom. Dva dana me zvao usred noći plačući i ispričavajući se da je to djelo demona, pa se i dalje čudim tom čudu pa mu opraštam. Sada je moj brak sada u ravnoteži. Ritual dr. Apate je odlično funkcionirao i moj brak je jači nego prije i ništa nas više ne može rastaviti. Posjetio sam toliko stranica da sam tražio pomoć, bilo je beznadno dok se nisam povezao s dr. Apatom, pravim muškarcem koji mi je pomogao da oporavim svoj raskinuti brak ako imate sličan problem u braku, želite da vas muž ili žena vole opet. , Imate nekoga koga volite i želite da on ili ona voli Vas zauzvrat, imate izazov u svom životu, predložak čarolija Dr Apata je rješenje i odgovor na vaš problem, whatsapp / viber sa njegovim brojem telefona: (+66 81 302 8552), kontaktirajte ga danas slanjem e-pošte na drapata4@gmail.com. Ne dopustite da vam itko oduzme vašeg supružnika.