POLITIKA
PREDSJEDNIČKI IZBORI
Zatvorena biračka mjesta: Izlaznost 63,6 odsto
Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača
U Crnoj Gori danas su održani predsjednički izbori, na kojima je glasačko pravo imalo više od 542 hiljade građana. U trci za predsjednika Crne Gore je sedam kandidata. U 20 sati biračka mjesta su zatvorena.
Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača.
VIDEO:
https://www.youtube.com/live/mDLwGPWQyLo?feature=share
Demokrate: Do 19 sati glasalo 60,9 odsto birača
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 19:00 časova 60,9%.
CEMI I CDT: Izlaznost do 19 sati oko 60,5%
CEMI je saopštio da je 19 sati izlaznost bila 60,5% birača.
Presjek izlaznosti do 19 sati po regijama:
Jug 52.8%
Centar 65.5%
Sjever 60.8%#ZaFerIzbore2023 pic.twitter.com/QwlB6fyC8v— CeMI (@CeMI_ME) March 19, 2023
CDT je saopštio da je do 19 sati u Crnoj Gori glasalo 60,6 odsto birača ili oko 328.800 birača.
Po regijama glasalo je: Na sjeveru – 58.9%, u Centralnom dijelu Crne Gore – 66 i na Jugu 51,2 odsto birača.
📢ODZIV: Do 19 sati je glasalo 60.6% ili oko 328 800 birača. pic.twitter.com/ckFCZ9Rmsm
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
Demokrate: Izlaznost do 18 sati 57,2%
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 18:00 časova 57,2%.
Na predsjedničkim izborima 2018. godine izlaznost do 18:00 časova bila je, kako podsjećaju, 54,6%.
CDT: Do 18 sati glasalo je 56,6% birača
CDT je saopštio da je danas na predsjedniščkim izborima glasalo 56,6 odsto upisanih birača ili oko 306.700 birača.
📢ODZIV: Do 18 sati je glasalo 56.6% ili oko 306 700 birača. pic.twitter.com/R6wb36Th4k
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
Po regijama glasalo je: na Sjeveru – 55,4%, birač, u Centralnoj regiji – 61.4% i na Jugu – 49% upisanih birača.
DF i Demokrate: Do 17 sati glasalo 53,7% birača
Prema podacima koje je objavio Demokratski front do 17 sati je glasalo 53,72 odsto upisanih birača.
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.
CEMI: Do 17 sati glasalo 52,4% birača
Cemi je saopštio da je do 17 sati glasalo 52,4 odsto upisanih birača.
“Ako se osvrnemo na ranije izbore, izlaznost na predsjedničkim izborima do 17 sati je bila 49,5 odsto. Na parlamentarnim izborima (iz 2020. godine) ona je bia 68,4 odsto a 2016. je iznosila 61,2 odsto”, saopšteno je iz CEMI-ja.
Kako CEMI navodi izlaznosti do 17 sati po regijama iznodila je: na Jugu 45,4%, u Centralnom dijelu 56,1% i na Sjeveru 53.4%.
Podaci sa presjeka u 13 sati, na uzorku od 400 biračkih mjesta pokazuju da će 5% glasača glasati putem pisma, navodi CEMI.
„Ovaj procenat je u rasponu od 0 do 73%. Sva biračka mjesta sa velikim udjelom onih koji će glasati putem pisma su mala i nalaze se u ruralnim područjima“, saopštio je CEMI.
Demokrate: Do 17 časova izlaznost 53,75%
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.
Prema podacima Demokratske Crne Gore, do 16 časova glasalo je 49,39 odsto birača u Crnoj Gori.
DF: Do 15 sati glasalo 47,36% birača
Prema podacima DF-a do 15 sati glasalo je 47,36 odsto upisanih birača.
Nenezić: Izlaznost može ići i do 68%
Ana Nenezić iz CEMI-a kazala je za TVCG da je izlaznost nešto veća nego na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. i negdje na nivou parlamentranih iz 2016. Kaže i da su na predsjedničkim izborima uvijek izlaznost nešto manja nego na parlamentranim.
„Uvijek je taj procenat bio između 62 odsto i do 65 odsto. Ovoga puta mislim da izlaznost može ići I do 68 odsto ovog puta, jer imamo čelnike partija koji su predsjednički kandidati“, kazala je Nenezić za TVCG.
Govoreći o nepravilnostima kazala je da ih je bilo dosta, ali da ne mogu uticati na sam birački proces, ali jestu zabrinjavajuće.
Cemi će u 17 sati i 15 objaviti naredni presjek o izlaznosti.
CDT: Do 15 sati glasalo je 45,4% ili oko 246.200 birača.
Prema podacima CDT-a po regijama do 15 sati glasalo je: na sjeveru – 46%, u centarlnom dijelu 49,2% i na jugu 37,4%
DF je saopštio da je do 14 sati glasalo 41,8 odsto upisanih birač.
CDT: Odobreno oko 9.400 zahtjeva za glasanje putem pisma
Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1,7% od ukupnog broja upisanih birača.
Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1.7% od ukupnog broja upisanih birača. To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma.
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma, saopštio je CDT.
Demokrate: Do 14 sati glaslo 41,6 %
Demokrate: Izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 14:00 časova 41,6 %.
CEMI: Izlaznost do 13 sati 35,5 odsto
Do 13 sati na biralištima u Crnoj Gori glasalo je 35,5 odsto birača, saopšteno je iz CEMI-ja. U centralnoj regiji glasalo je 38,2 odsto birača, na sjeveru 36,9, a na jugu 30,7 odsto birača.
Na izborima 2016. godine do 13 sati glasalo je 39,9 odsto birača, 2018. godine 32,8 odsto, 2020. godine 54,1 odsto.
Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do podne je glasalo 29 odsto ili oko 157.100 birača.
Na sjeveru glasalo je 28.6% birača, centralnoj regiji 31.8%, a na jugu zemlje 24% birača.
Do 12 sati u Beranama je pravo glasa iskoristilo 28,3 odsto birača.
Pravo glasa u ovoj opštini ima 23.409 upisanih birača, a glasa se na 56 biračkih mjesta.
Foto: Berane online
12:15 – OIK Nikšić: Bez prigovora do podne, nije zabilježena ni jedna nepravilnost
Predsjednik OIK Nikšić Rade Perišić kazao je da izborni dan u tom gradu prtiče u najboljem redu.
„Nijesmo konstatovali nijednnu nepravilnost, takođe, mogu istaći da nemamo ni jedan pisani ni usmeni prigovor sa nekog biračkog mjesta“, kazao je on.
Do podne je u tom gradu glasalo 36 odsto građana sa biračkim pravom.
12:07 – Izlaznost u Podgorici do 11 sati 21,3 odsto, dan protiče mirno
Predsjednik OIK Glavnog grada Veselin Vukčević kazao je da je izlaznost do 11 sati u Podgorici 21, 3 odsto. Istakao je da dan protiče mirno uz sitne nepravilnosti koje ne ometaju izborni proces.
Vukčević je rekao da nije tačna informacija da je na biračnom mjestu u Tološima bilo glasanja bez upisivanja u birački spisak.
„Dobio sam uvjeravanja sa lica mjesta da to nije tačno“, kazao je on za TVCG.
Sitni problemi sa elektronskim uređajima su otklonjeni.
Foto: Boris Pejović
„Imali smo na nekoliko biračkih mjesta određenih informacija da je na jednom mjestu glasačka kutja sa zakašnjenjem pečatirana i da je na drugom mjestu nekoliko glasačkih listića iskorišćeno, a da nije pečatirano. Kada dobijemo zapisnike, vidjećemo da li to može uticati na glasački proces. Ukoliko se utvrdi da nepravilnosti ne utiču na rezultat, neće biti značajnijih posljedica“ kazao je on.
CEMI: Izlaznost do 11 sati 20,1 odsto
CEMI je objavio da je do 11 sati glasalo 20,1 odsto birača.
CDT: Do 11 sati glasalo 20,6 odsto birača
Prema podacima CDT-a do 11 sati svoje biračko pravo ostvarilo je 20,6 odsto građana.
Demokrate: Izlaznost do 10 sati 13,2 odsto
Prema podacima Demokratske Crne Gore izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 10 sati je 13,2 odsto.
10:16 – DIK: Izlaznost do 9 sati 6,4 odsto
Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da izborni dan protiče bez većih nepravilnosti i da je do 9 sati glasalo 6.4 odsto građana Crne Gore
U Andrijevici su do 9 sati izašla 1.263 birača, ili 6,58 odsto. U Baru 2.152 birača (5,4 procenta). U Beranama je glasalo 1.298 građana, ili 5,54 odsto, Bijelom Polju 1.751 (4,4 odsto), Budva 1.366 birača (7,25 odsto).
„Cetinje 794 izašla birača ili 5,9 odsto. Danilovgrad 1.311 birača, ili 9,95 odsto. Gusinje 88 birača, ili 1,93 odsto. Herceg Novi 1.296 ili 5,09 odsto. Kolašin 468 birača, ili 7,73 odsto. Kotor 905 birača, 4,92 odsto. Mojkovac 585 birača, 8, 95 odsto. Nikšić 5159 birača, ili 9 procenata. Petnjica 221 ili 3,50 odsto birača. Plav 290 birača ili 3,09 odsto. Pljevlja 2.091 birač ili 8,55 odsto. Plužine 253 birača ili 10,77 procenata. Podgorica 11.424 birača, ili 7,95 odsto. Rožaje 343 birača ili 1,5 odsto. Šavnik 209 birača, što je 11, 76 odsto. Tivat 752 birača (6,26 odsto). Tuzi 295 birača, 2,30 odsto. Ulcinj 545 birača ili 2,65 odsto. Žabljak 153 birača ili 5 odsto i Zeta 5,45 odsto“, kazao je Mugoša.
09:15 – CEMI: Do 9 sati 6,6 odsto birača
Prema podacima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) na predsjednilčkim izborima do 9 sati glasalo je 6,6 odsto birača.
Izlaznost po regijama
Jug: 5.6%
Centar: 7.4%
Sjever: 6.5 %#ZaFerIzbore2023— CeMI (@CeMI_ME) March 19, 2023
09:11 – Do 9 sati glasalo 7 odsto birača
Prema podacima CDT-a do 9 sati glasalo je 7 odsto, ili oko 37700 birača.
„Na sjeveru – 5.8%, centralna regija 8.3%, na jugu 5.6% birača“, saopšteno je iz CDT-a.
(Izvor: CDT)
09:07 – Na biralištima u Nikšiću sve u najboljem redu
Na biralištima u Nikšiću sve protiče u najboljem redu. Otvorena su 134 biračka mjesta, a pravo glasa ima 57.326 građana.
„Sve protiče u najboljem redu. Komisija radi u punom sastavu. Naši gosti su predstavnici iz OEBS-a, još nijesu došli predstavnici ispred predsjedničkih kandidata“, kazao je predsjednik biračkog odbora u Nikšiću Miodrag Radonjić .
08:32 – Bez problema oko otvaranja birališta u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom
Od sedam sati u Herceg Novom otvorena su 47 biračka mjesta na kojima će glasati 25.462 građana.
Sva biračka mjesta otvorena su i u Kotoru i Tivtu, javlja reporterka TVCG Nevenka Macan.
Predsjednik OIK Kotor Srđan Dragomanović potvrdio je da su otvorena sva biračka mjesta u tom gradu, a pravo glasa ima 18.385 birača, u Tivtu na 21 biračkom mjestu može glasati preko 20 hiljada Tivćana.
08:09 – Sva birališta na sjeveru otvorena
Prvi birači u Beranama već obavili građansku dužnost. Tokom dana glasa se na 56 biračkih mjesta.
U Mojkovcu je danas otvoreno 20, Kolašinu 34, Rožajama 44 birališta , u Plavu 22. Iz OUK su saopštili da su svi počeli sa radom u 7 sati, te da se do osam sati u svim opštinama sve odvijalo po planu i u skladu sa utvrđenim pravilima.
Predsjednik OIK Bijelo Polje Duško Vojinović kazao je za TVCG da su sva birališta u tom gradu otvorena.
„Bilo je manjih tehničkih problema u smislu nestanka električne energije i neznanja uključivanja uređaja za elektronsku identifikaciju, ali to je kasnije otklonjeno. To se dešavalo prije otvaranja, tako da nije kasnilo otvaranje“, kazao je Vojinović.
U Bijelom Polju glasa se na 96 biračkih mjesta, a u birački spisak upisano je 39.362 glasača.
„Broj birača je neznatno manji nego na izborima 2018. godine“, kazao je on.
08:15 – CDT: Do 8 sati glasalo 2,9 odsto birača
Do 8 sati glasalo je 2.9% ili oko 15.500 birača, saopšteno je iz CDT-a.
Goran Delić iz CDT-a kazao je da je na predsjedničkim iznorima 2018. godine glasalo 3,3 odsto birača, dok je na parlamentarnim izborima 2020. godine u prvom satu do 8 sati glasalo 5,8 odsto birača.
08:03 – Sva biračka mjesta u Podgorici otvorena, bilo problema sa uređajima za elektronsku identifikaciju
Sva biračka mjesta u Glavnom gradu na vrijeme su otvorena, a u prvom satu nijesu zabilježene nikakve nepravilnosti, kazao je za TVCG predsjednik Opštinske izborne komisije Podgorica Veselin Vukčević. On je saopštio da na 207 biračkih mjesta, u Podgorici glasa 143.608 birača.
„Imali smo samo na određenim mjestima malo poteškoća oko funkcionisanja uređaja za elektronsku identifikaciju. Problemi se u funkionisanju polako otklanjaju“, rekao je on.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana
Na izborima učestvuju kandidati Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, Demokratskog fronta Andrija Mandić, Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
Kandidati za predsjednika države su i jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković i influenser Jovan Radulović.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana. Najviše birača je u Podgorici – 143.608, a najmanje u Šavniku – 1.777.
Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati.
Damašnji predsjednički izbori su četvrti od obnove nezavisnosti i osmi od uvođenja višepartijskog sistema.
Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali.
Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održava se drugi krug izbora za 14 dana, odnosno 2. aprila.
U drugom izbornom krugu učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova.
Za predsjednika države, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.
Predsjednici Crne Gore do sada su bili Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović.
Predsjednik države se bira na pet godina.
POLITIKA
Novi ministar za razvoj sjevera, Damjan Ćulafić se obratio građanima: „Cilj je ekonomski osnažiti sjever Crne Gore“
„Razvoj sjevera je stub na kojem ćemo graditi bolju i prosperitetniju Crnu Goru“, poručuje ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera
Novoimenovani ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić obratio se saopštenjem građanima Crne Gore.
Saopštenje prenosimo integralno:
„Poštovani građani Crne Gore,
Čast mi je i zadovoljstvo da vam se obratim kao novoimenovani ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Preuzimajući ovu odgovornu funkciju, osjećam duboku zahvalnost – istovremeno svjestan svih izazova koji su pred nama. Ekologija, održivi razvoj i razvoj sjevera su stubovi na kojima ćemo graditi bolju i prosperitetniju budućnost Crne Gore.
Odmah po preuzimanju dužnosti, održao sam konstruktivne razgovore sa svojim saradnicima u Ministarstvu. Zajedno ćemo se, u narednom periodu, posvetiti ispunjavanju ambicioznih ciljeva koje smo postavili pred nama. Naš prioritet je realizacija svih obaveza u razumnim rokovima, uz osiguranje najvišeg nivoa kvaliteta i efikasnosti u svim segmentima rada.
Posvećen sam tome da nijedan resor unutar ministarstva ne bude zapostavljen. Naš pristup će biti sveobuhvatan – ekologija, održivi razvoj i razvoj sjevera su međusobno povezane oblasti koje zahtijevaju sinergijski pristup kako bismo postigli najbolje rezultate.
Razumijem da postoje određene nedefinisane nadležnosti u pogledu resora razvoja sjevera. U najskorijem roku ćemo raditi na artikulisanju ovih nadležnosti, uz maksimalno poštovanje nadležnosti koje drugi ministri imaju na istom teritorijalnom dijelu naše zemlje. Saradnja i koordinacija među resorima su ključne za postizanje ciljeva.
Uvaženi građani, uspjeh nije nešto što se dostiže preko noći, već rezultat marljivog rada, predanosti i zajedničkih napora. Naša misija je jasna: zaštititi našu prirodu, osigurati održivi razvoj i ekonomski osnažiti sjever Crne Gore. To je izazov, ali i prilika da pokažemo koliko možemo postići kada radimo zajedno.
Taj put neće uvijek biti lak, ali svaki korak koji napravimo biće prema svjetlijoj, održivijoj i prosperitetnijoj budućnosti. Naša Crna Gora može i mora biti primjer harmonije između čovjeka i prirode, razvoja i očuvanja!“.
POLITIKA
Predsjednik Bošnjačkog saveza u Americi: Ibrahimoviću, šta je bilo s parama za kampanju iz Njujorka?
Rastoder rekao da će u nedjelju objaviti koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao. Iz BS saopšteno da neće da komentarišu“nebuloze i neistine raznih dušebrižnika”
Jedan od lidera Bošnjaka iz Crne Gore u dijaspori Esad Rastoder pitao je javno predsjednika Bošnjačke stranke (BS) šta se desilo sa novcem koji je Ervin Ibrahimović navodno dobio od zemljaka u Njujorku za kampanju u prošlogodišnjim parlamentarnim izborima i pozvao ga da to obznani ili će te podatke on objaviti.
Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama je “Vijestima” rekao da je on napravio snimak koji kruži društvenim mrežama, i poručio da će u nedjelju u 20 časova objaviti drugi u kome će pojasniti detalje o tome koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao.
Na video snimku on kritikuje Bošnjačku stranku zbog ulaska u Vladu sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i poziva Ibrahimovića da saopšti gdje je novac koji je sakupljen za kampanju.
“Kad su bili izbori prije godinu dana, da kaže narodu i članstvu koliko se skupilo para u Njujorku u Bošnjačkom centru, a te su pare koje su se skupile za finansiranje kampanje BS-a. Koliko para je odnio u Crnu Goru i kako ih je prenio”, saopštio je Rastoder i dodao da će, ako Ibrahimović to ne kaže, pozvati Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) da utvrdi gdje je novac završio kao i da li je došao u blagajnu BS.
On je lideru najjače manjinske stranke u Crnoj Gori poručio da je “dosta laži i prevare”.
“Ima još neko familiju, oca, majku. Ima još neko ko bi zaposlio svoju rodbinu ili nekog svog, ne samo ti svoje. Ovo što si sad uradio, nisi ispred bošnjačkog naroda, već samo ispred tvojih poltrona i ulizica”, poručio je Rastoder.
Iz Bošnjačke stranke nisu odgovorili na pitanja da li je Bošnjački savez Crne Gore iz Njujorka donirao novac za kampanju za parlamentarne izbore prošle godine, niti da li su primali donacije iz inostranstva.
“Nebuloze i neistine raznih dušebrižnika, koji se svaki dan, po zadatku, javljaju da blate BS i predsjednika Ibrahimovića, ne želimo ni komentarisati. Čeka nas puno posla, da pomognemo bošnjačkom narodu, zbog čega smo i postali dio 44. Vlade. Ovakve i slične gluposti su skretanje pažnje javnosti sa suštinskih tema”, poručili su u odgovorima koje su dostavili listu.
U Izvještaju o troškovima izborne kampanje za parlamentarne izbore u junu 2023. godine koji je BS podnijela ASK-u nisu prijavljene donacije iz privatnih izvora, dok su iz javnih potrošili nešto više od 40.000 eura, dok su iz sopstvenih sredstava prenijeli 6.000 eura. Ibrahimovićeva partija je izvještaj podnijela 7. jula prethodne godine.
Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjuje učesnicima na izborima da primaju materijalnu, finansijsku pomoć i nenovčanih priloga od drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koja nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, anonimnih darodavaca…
Prema podacima sa sajta stranke, njihovi predstavnici su bili u posjeti dijaspori u najvećem američkom gradu, u aprilu prošle godine, kao pokrovitelji iftara u Bošnjačkom Islamskom kulturnom centru Plav-Gusinje. Prisutnima su tom prilikom u ime BS obratili potpredsjednik Damir Gutić i portparol Adel Omeragić.
Ovo nije prvi put da predstavnici te stranke idu u posjete dijaspori uoči izbora.
Ibrahimović je bio u posjeti Zavičajnom klubu “Bihor” iz Luksemburga 1. maja prošle godine, nešto više od mjesec dana prije parlamentarnih izbora, dok je u istu državu išao i 13. jula 2020, takođe uoči izbora za državni parlament.
U predsjedničkoj kampanji 2023. godine bivši šef države Milo Đukanović i lider BS su se sastali sa crnogorskim iseljenicima u Hanoveru.
Takođe, krajem septembra 2022. godine, uoči lokalnih izbora u više opština, lider BS i tadašnji ministar kapitalnih investicija, kao i državni sekretar u tom resoru Admir Šahmanović, sastali su se sa predstavnicima udruženja dijaspore u Njujorku, dok je u posjetu iseljenicima u Frankfurtu Ibrahimović putovao u tandemu sa predsjednikom rožajskog odbora stranke Mirsadom Nurkovićem.
Uoči predsjedničkih izbora 2018. godine, na kojim je BS podržala kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, politička konkurencija ih je optuživala da dobija novac od iseljenika i da “na nečastan način nagovaraju dijasporu da dođe na glasanje”. Tada je ove tvrdnje iznio član rožajskog odbora Građanskog pokreta URA Hajruš Kalač, ali ni tada “Vijestima” nije odgovoreno li se u inostranstvu skupljao novac za kampanju.
Ibrahimović je nekoliko puta i pozivao da se građanima Crne Gore koji žive u inostranstvu omogući da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a dijasporu je nazivao “najvećim investitorom” i “razvojnim resursom”.
Nekoliko puta je lider BS govorio u ime crnogorskih iseljenika, pa je tako prije dvije godine kazao da je “dijaspora zabrinuta zbog statusa pripadnika nacionalnih manjina”, a 2020. godine u njihovo ime govorio kako žele da rekonstruišu Dom zdravlja u Rožajama i u parlamentu pitao tadašnjeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića da li taj resor prihvata doniranje sredstava.
BS je do sredine oktobra važio za izvjesnog konstituenta budućeg kabineta, ali je mandatar za sastav vlade i predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tada iznenada odustao od aranžmana s njima i dogovorio se s Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom i Albanskom alijansom, uz parlamentarnu podršku saveza Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koji čine partije nekadašnejg DF-a.
Iz PES-a su tada “Vijestima” rekli da je BS odbio da bude u vlasti sa ZBCG i da je tražio da se u nju ubace Socijaldemokrate (SD), dok su iz BS-a naveli da nisu ni stigli da se izjasne o Spajićevoj ponudi o manjinskoj vladi sa ZBCG, a neki izvori iz BS su tvrdili da nisu ni dobili formalnu ponudu.
Tokom pregovora se spekulisalo da bi BS-u mogla da pripadnu četiri resora i jedno potpredsjedničko mjesto u vladi.
BS: Projekti prelomili ulazak u Vladu
Bošnjačka stranka juče je saopštila da je sporazumom o ulasku u rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića predviđeno da kapitalni projekti u mjestima gdje žive Bošnjaci budu prioritet u narednom periodu, kao i da je Ibrahimović u sporazumu sa premijerom Spajićem definisao o kojim se projektima radi.
U saopštenju koje potpisuje najjača manjinska stranka u Crnoj Gori se kao strateški ciljevi njihovog ulaska u izvršnu vlast navode: obezbjeđivanje finansija za završetak skijališta Štedim, aktuelizacija otvaranja tunela Rožaje-Peć, otvaranje puta Plav-Dečani, obezbjeđivanje sredstava za revitalizaciju Plavskog jezera, rekonstrukciju puta Gusinje-Grebaje, završetak puta Plav-Gusinje preko Kruševa, put Petnjica-Bioče, valorizacija Đalovića pećine, skijalište Cmiljača, put Sveti Ivan-Mrkojevići-Sukobin, bulevar kroz naselja Čeluga i Zaljevo u Baru.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je na današnoj sjednici Skupštine da predlaže Vladi da ne uvodi i ne preduzima nikakve recipročne mjere, povodom odluke zvaničnog Zagreba da Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića proglasi za persone non grata.
„To je Vladina nadležnost, a ne nadležnost Predsjendika Skupštine. Ona vodi unutaršnju i spoljnu politiku“, pojasnio je Mandić.
Istakao je da Crna Gora ostaje posvećena dobrosusjedskim odnosima.
„A razumijem i da Hrvatska želi da vodi politiku kakvu ona hoće. Žao mi je samo što ovog ljeta neću ljetovati na Korčuli. To jeste nezgodno, ali snaći ću se i na našem primorju“, kazao je Mandić.
Mandić je dodao da se od čitave povike sve na kraju svelo na reakciju koja se odnosi na samo tri političara.
„Nijedan dobronamjerni čovjek nije mogao ni naslutiti da će se u 2024. godini moderna Hrvatska poistovjećivati sa Nezavisnom Državnom Hrvatskom na način što će na način što će liderima tri stranke zabraniti ulazak u Hrvatsku“, poručio je on.
Mandić je podsjetio da je nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu pozvao delegaciju Hrvatskog sabora da posjeti Crnu Goru.
„Taj taj poziv i daje stoji. Oni su naši prijatelji i ponovo ih pozivam u Crnu Goru da dođu. Želimo da razgovaramo i da otklonimo sve nedoumice“, poručio je Mandić.
Ipak, kako je naveo, ostaje pri stavu da je Rezolucija o jasenovcu „mjera naše pripadnosrti narodima koji baštine tekovine slobode, istine, pravde i mira“.
„U 21. vijeku ne smije postojati politika koja revitalizuje mračne ideologije nacizma i fašizma“, smatra Mandić.
Prema njegovim riječima, crnogorski poslanici su sa Rezolucijom o Jasenovcu napravili veliki civilizacijski iskorak.
„Zadovoljan sam što su svi poslanici saopšptili da ono što se desilo u Jasenovcu jeste genocid, bez obzira jesu li glasali za nju ili ne“, zaključio je Mandić.
Mandić DPS-u: Rezolucija nema nikakve veze sa Vučićem, ali ne potcjenjujte ga
Mandić je poslaniku DPS-a Andriji Nikoliću poručio da rezolucija o Jasenovcu nema nikakve veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, nioti je on inicirao.
„Ono što usvoji parlament Srbije ima veze sa Vučićem. Nemojte predstavljati na to da je Vučić nema hrabrosti da rezoluciju usvoji u Srbiji, pa je riješio da to učini u Crnoj Gori. Nemojte da potcjenjujete predsjednika Srbije. Ovo je naša akcija, smišljena i odrađena u Crnoj Gori“, kazao je Mandić.
Spajić u Parizu: "Sanjamo medalje"
Milatović sa suprugom na otvaranju Olimpijskih igara u Parizu: "Crna Gora je jedan tim"
Novi ministar za razvoj sjevera, Damjan Ćulafić se obratio građanima: "Cilj je ekonomski osnažiti sjever Crne Gore"
Predsjednik Bošnjačkog saveza u Americi: Ibrahimoviću, šta je bilo s parama za kampanju iz Njujorka?
Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi
Herceg Novi: U nesreći poginuo 22-godišnji mladić
Državljanka Srbije podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće u Herceg Novom
Veliki uspjeh talentovanog košarkaša iz Berana: 19-godišnji Miloš Joksimović potpisao za KK "Virtus Siena" iz Italije
Milatovićevi odbornici sa DPS-om izglasali skraćenje mandata u Glavnom gradu: Podgorica ide na izbore
Knežević: Znači moj đed zalud je poginuo na Đurđevdan oslobađajući Karlovac od ustaša i nacista
HRONIKA3 дана ranijeHerceg Novi: U nesreći poginuo 22-godišnji mladić
POLITIKA4 дана ranijePogledajte ko su novi ministri, a ko više neće biti u Vladi Milojka Spajića
POLITIKA4 дана ranijeDosadašnji ministar Vladimir Martinović napustio Demokrate
POLITIKA4 дана ranijeIzglasan novi sastav Vlade: Novi ministri iz nekadašnjeg DF-a, Bošnjačke stranke…
POLITIKA4 дана ranijeAbazović: Ne može se doć‘ do plaže, sve su straže, sve su straže Ibrahimović Draže
HRONIKA19 сати ranijeDržavljanka Srbije podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće u Herceg Novom
Naomi Samuel
20.03.2023. 01:58 at 01:58
Rastala sam se od muža prije tri godine. Među nama nije bilo komunikacije. Obitelji i prijatelji su me savjetovali da pustim i zaboravim na brak i nastavim dalje u životu. Nisam se htjela udati za drugu jer duboko u sebi još uvijek volim svog muža. Toliko sam patila od boli i zbunjenosti da sam na internetu pročitala preporuku o tome kako je dr. Apata uz pomoć svojih duhovnih moći ponovno ujedinio raskinuti brak. Stalno sam čitao toliko svjedočanstava o tome kako je pomogao okončati razvode i vratiti nečije bivše voljene i moja je vjera bila obnovljena. Kontaktirala sam dr. Apatu odmah nakon nekoliko minuta, odgovorio mi je i dao mi upute što da radim, nakon što sam ispunila tražene uvjete dva dana nakon rituala, čarolija je promijenila moj život u blizini mog muža koji nije razgovarao sa mnom. Dva dana me zvao usred noći plačući i ispričavajući se da je to djelo demona, pa se i dalje čudim tom čudu pa mu opraštam. Sada je moj brak sada u ravnoteži. Ritual dr. Apate je odlično funkcionirao i moj brak je jači nego prije i ništa nas više ne može rastaviti. Posjetio sam toliko stranica da sam tražio pomoć, bilo je beznadno dok se nisam povezao s dr. Apatom, pravim muškarcem koji mi je pomogao da oporavim svoj raskinuti brak ako imate sličan problem u braku, želite da vas muž ili žena vole opet. , Imate nekoga koga volite i želite da on ili ona voli Vas zauzvrat, imate izazov u svom životu, predložak čarolija Dr Apata je rješenje i odgovor na vaš problem, whatsapp / viber sa njegovim brojem telefona: (+66 81 302 8552), kontaktirajte ga danas slanjem e-pošte na drapata4@gmail.com. Ne dopustite da vam itko oduzme vašeg supružnika.