POLITIKA
PREDSJEDNIČKI IZBORI
Zatvorena biračka mjesta: Izlaznost 63,6 odsto
Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača

U Crnoj Gori danas su održani predsjednički izbori, na kojima je glasačko pravo imalo više od 542 hiljade građana. U trci za predsjednika Crne Gore je sedam kandidata. U 20 sati biračka mjesta su zatvorena.
Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača.
VIDEO:
https://www.youtube.com/live/mDLwGPWQyLo?feature=share
Demokrate: Do 19 sati glasalo 60,9 odsto birača
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 19:00 časova 60,9%.
CEMI I CDT: Izlaznost do 19 sati oko 60,5%
CEMI je saopštio da je 19 sati izlaznost bila 60,5% birača.
Presjek izlaznosti do 19 sati po regijama:
Jug 52.8%
Centar 65.5%
Sjever 60.8%#ZaFerIzbore2023 pic.twitter.com/QwlB6fyC8v— CeMI (@CeMI_ME) March 19, 2023
CDT je saopštio da je do 19 sati u Crnoj Gori glasalo 60,6 odsto birača ili oko 328.800 birača.
Po regijama glasalo je: Na sjeveru – 58.9%, u Centralnom dijelu Crne Gore – 66 i na Jugu 51,2 odsto birača.
📢ODZIV: Do 19 sati je glasalo 60.6% ili oko 328 800 birača. pic.twitter.com/ckFCZ9Rmsm
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
Demokrate: Izlaznost do 18 sati 57,2%
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 18:00 časova 57,2%.
Na predsjedničkim izborima 2018. godine izlaznost do 18:00 časova bila je, kako podsjećaju, 54,6%.
CDT: Do 18 sati glasalo je 56,6% birača
CDT je saopštio da je danas na predsjedniščkim izborima glasalo 56,6 odsto upisanih birača ili oko 306.700 birača.
📢ODZIV: Do 18 sati je glasalo 56.6% ili oko 306 700 birača. pic.twitter.com/R6wb36Th4k
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
Po regijama glasalo je: na Sjeveru – 55,4%, birač, u Centralnoj regiji – 61.4% i na Jugu – 49% upisanih birača.
DF i Demokrate: Do 17 sati glasalo 53,7% birača
Prema podacima koje je objavio Demokratski front do 17 sati je glasalo 53,72 odsto upisanih birača.
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.
CEMI: Do 17 sati glasalo 52,4% birača
Cemi je saopštio da je do 17 sati glasalo 52,4 odsto upisanih birača.
“Ako se osvrnemo na ranije izbore, izlaznost na predsjedničkim izborima do 17 sati je bila 49,5 odsto. Na parlamentarnim izborima (iz 2020. godine) ona je bia 68,4 odsto a 2016. je iznosila 61,2 odsto”, saopšteno je iz CEMI-ja.

Kako CEMI navodi izlaznosti do 17 sati po regijama iznodila je: na Jugu 45,4%, u Centralnom dijelu 56,1% i na Sjeveru 53.4%.
Podaci sa presjeka u 13 sati, na uzorku od 400 biračkih mjesta pokazuju da će 5% glasača glasati putem pisma, navodi CEMI.
„Ovaj procenat je u rasponu od 0 do 73%. Sva biračka mjesta sa velikim udjelom onih koji će glasati putem pisma su mala i nalaze se u ruralnim područjima“, saopštio je CEMI.
Demokrate: Do 17 časova izlaznost 53,75%
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.
Prema podacima Demokratske Crne Gore, do 16 časova glasalo je 49,39 odsto birača u Crnoj Gori.
DF: Do 15 sati glasalo 47,36% birača
Prema podacima DF-a do 15 sati glasalo je 47,36 odsto upisanih birača.
Nenezić: Izlaznost može ići i do 68%
Ana Nenezić iz CEMI-a kazala je za TVCG da je izlaznost nešto veća nego na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. i negdje na nivou parlamentranih iz 2016. Kaže i da su na predsjedničkim izborima uvijek izlaznost nešto manja nego na parlamentranim.
„Uvijek je taj procenat bio između 62 odsto i do 65 odsto. Ovoga puta mislim da izlaznost može ići I do 68 odsto ovog puta, jer imamo čelnike partija koji su predsjednički kandidati“, kazala je Nenezić za TVCG.
Govoreći o nepravilnostima kazala je da ih je bilo dosta, ali da ne mogu uticati na sam birački proces, ali jestu zabrinjavajuće.
Cemi će u 17 sati i 15 objaviti naredni presjek o izlaznosti.
CDT: Do 15 sati glasalo je 45,4% ili oko 246.200 birača.

Prema podacima CDT-a po regijama do 15 sati glasalo je: na sjeveru – 46%, u centarlnom dijelu 49,2% i na jugu 37,4%
DF je saopštio da je do 14 sati glasalo 41,8 odsto upisanih birač.
CDT: Odobreno oko 9.400 zahtjeva za glasanje putem pisma
Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1,7% od ukupnog broja upisanih birača.
Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1.7% od ukupnog broja upisanih birača. To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma.
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma, saopštio je CDT.
Demokrate: Do 14 sati glaslo 41,6 %
Demokrate: Izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 14:00 časova 41,6 %.
CEMI: Izlaznost do 13 sati 35,5 odsto
Do 13 sati na biralištima u Crnoj Gori glasalo je 35,5 odsto birača, saopšteno je iz CEMI-ja. U centralnoj regiji glasalo je 38,2 odsto birača, na sjeveru 36,9, a na jugu 30,7 odsto birača.
Na izborima 2016. godine do 13 sati glasalo je 39,9 odsto birača, 2018. godine 32,8 odsto, 2020. godine 54,1 odsto.
Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do podne je glasalo 29 odsto ili oko 157.100 birača.
Na sjeveru glasalo je 28.6% birača, centralnoj regiji 31.8%, a na jugu zemlje 24% birača.
Do 12 sati u Beranama je pravo glasa iskoristilo 28,3 odsto birača.
Pravo glasa u ovoj opštini ima 23.409 upisanih birača, a glasa se na 56 biračkih mjesta.

Foto: Berane online
12:15 – OIK Nikšić: Bez prigovora do podne, nije zabilježena ni jedna nepravilnost
Predsjednik OIK Nikšić Rade Perišić kazao je da izborni dan u tom gradu prtiče u najboljem redu.
„Nijesmo konstatovali nijednnu nepravilnost, takođe, mogu istaći da nemamo ni jedan pisani ni usmeni prigovor sa nekog biračkog mjesta“, kazao je on.
Do podne je u tom gradu glasalo 36 odsto građana sa biračkim pravom.
12:07 – Izlaznost u Podgorici do 11 sati 21,3 odsto, dan protiče mirno
Predsjednik OIK Glavnog grada Veselin Vukčević kazao je da je izlaznost do 11 sati u Podgorici 21, 3 odsto. Istakao je da dan protiče mirno uz sitne nepravilnosti koje ne ometaju izborni proces.
Vukčević je rekao da nije tačna informacija da je na biračnom mjestu u Tološima bilo glasanja bez upisivanja u birački spisak.
„Dobio sam uvjeravanja sa lica mjesta da to nije tačno“, kazao je on za TVCG.
Sitni problemi sa elektronskim uređajima su otklonjeni.

Foto: Boris Pejović
„Imali smo na nekoliko biračkih mjesta određenih informacija da je na jednom mjestu glasačka kutja sa zakašnjenjem pečatirana i da je na drugom mjestu nekoliko glasačkih listića iskorišćeno, a da nije pečatirano. Kada dobijemo zapisnike, vidjećemo da li to može uticati na glasački proces. Ukoliko se utvrdi da nepravilnosti ne utiču na rezultat, neće biti značajnijih posljedica“ kazao je on.
CEMI: Izlaznost do 11 sati 20,1 odsto
CEMI je objavio da je do 11 sati glasalo 20,1 odsto birača.
CDT: Do 11 sati glasalo 20,6 odsto birača
Prema podacima CDT-a do 11 sati svoje biračko pravo ostvarilo je 20,6 odsto građana.
Demokrate: Izlaznost do 10 sati 13,2 odsto
Prema podacima Demokratske Crne Gore izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 10 sati je 13,2 odsto.
10:16 – DIK: Izlaznost do 9 sati 6,4 odsto
Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da izborni dan protiče bez većih nepravilnosti i da je do 9 sati glasalo 6.4 odsto građana Crne Gore
U Andrijevici su do 9 sati izašla 1.263 birača, ili 6,58 odsto. U Baru 2.152 birača (5,4 procenta). U Beranama je glasalo 1.298 građana, ili 5,54 odsto, Bijelom Polju 1.751 (4,4 odsto), Budva 1.366 birača (7,25 odsto).
„Cetinje 794 izašla birača ili 5,9 odsto. Danilovgrad 1.311 birača, ili 9,95 odsto. Gusinje 88 birača, ili 1,93 odsto. Herceg Novi 1.296 ili 5,09 odsto. Kolašin 468 birača, ili 7,73 odsto. Kotor 905 birača, 4,92 odsto. Mojkovac 585 birača, 8, 95 odsto. Nikšić 5159 birača, ili 9 procenata. Petnjica 221 ili 3,50 odsto birača. Plav 290 birača ili 3,09 odsto. Pljevlja 2.091 birač ili 8,55 odsto. Plužine 253 birača ili 10,77 procenata. Podgorica 11.424 birača, ili 7,95 odsto. Rožaje 343 birača ili 1,5 odsto. Šavnik 209 birača, što je 11, 76 odsto. Tivat 752 birača (6,26 odsto). Tuzi 295 birača, 2,30 odsto. Ulcinj 545 birača ili 2,65 odsto. Žabljak 153 birača ili 5 odsto i Zeta 5,45 odsto“, kazao je Mugoša.
09:15 – CEMI: Do 9 sati 6,6 odsto birača
Prema podacima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) na predsjednilčkim izborima do 9 sati glasalo je 6,6 odsto birača.
Izlaznost po regijama
Jug: 5.6%
Centar: 7.4%
Sjever: 6.5 %#ZaFerIzbore2023— CeMI (@CeMI_ME) March 19, 2023
09:11 – Do 9 sati glasalo 7 odsto birača
Prema podacima CDT-a do 9 sati glasalo je 7 odsto, ili oko 37700 birača.
„Na sjeveru – 5.8%, centralna regija 8.3%, na jugu 5.6% birača“, saopšteno je iz CDT-a.

(Izvor: CDT)
09:07 – Na biralištima u Nikšiću sve u najboljem redu
Na biralištima u Nikšiću sve protiče u najboljem redu. Otvorena su 134 biračka mjesta, a pravo glasa ima 57.326 građana.
„Sve protiče u najboljem redu. Komisija radi u punom sastavu. Naši gosti su predstavnici iz OEBS-a, još nijesu došli predstavnici ispred predsjedničkih kandidata“, kazao je predsjednik biračkog odbora u Nikšiću Miodrag Radonjić .
08:32 – Bez problema oko otvaranja birališta u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom
Od sedam sati u Herceg Novom otvorena su 47 biračka mjesta na kojima će glasati 25.462 građana.
Sva biračka mjesta otvorena su i u Kotoru i Tivtu, javlja reporterka TVCG Nevenka Macan.
Predsjednik OIK Kotor Srđan Dragomanović potvrdio je da su otvorena sva biračka mjesta u tom gradu, a pravo glasa ima 18.385 birača, u Tivtu na 21 biračkom mjestu može glasati preko 20 hiljada Tivćana.
08:09 – Sva birališta na sjeveru otvorena
Prvi birači u Beranama već obavili građansku dužnost. Tokom dana glasa se na 56 biračkih mjesta.
U Mojkovcu je danas otvoreno 20, Kolašinu 34, Rožajama 44 birališta , u Plavu 22. Iz OUK su saopštili da su svi počeli sa radom u 7 sati, te da se do osam sati u svim opštinama sve odvijalo po planu i u skladu sa utvrđenim pravilima.
Predsjednik OIK Bijelo Polje Duško Vojinović kazao je za TVCG da su sva birališta u tom gradu otvorena.
„Bilo je manjih tehničkih problema u smislu nestanka električne energije i neznanja uključivanja uređaja za elektronsku identifikaciju, ali to je kasnije otklonjeno. To se dešavalo prije otvaranja, tako da nije kasnilo otvaranje“, kazao je Vojinović.
U Bijelom Polju glasa se na 96 biračkih mjesta, a u birački spisak upisano je 39.362 glasača.
„Broj birača je neznatno manji nego na izborima 2018. godine“, kazao je on.
08:15 – CDT: Do 8 sati glasalo 2,9 odsto birača
Do 8 sati glasalo je 2.9% ili oko 15.500 birača, saopšteno je iz CDT-a.
Goran Delić iz CDT-a kazao je da je na predsjedničkim iznorima 2018. godine glasalo 3,3 odsto birača, dok je na parlamentarnim izborima 2020. godine u prvom satu do 8 sati glasalo 5,8 odsto birača.
08:03 – Sva biračka mjesta u Podgorici otvorena, bilo problema sa uređajima za elektronsku identifikaciju
Sva biračka mjesta u Glavnom gradu na vrijeme su otvorena, a u prvom satu nijesu zabilježene nikakve nepravilnosti, kazao je za TVCG predsjednik Opštinske izborne komisije Podgorica Veselin Vukčević. On je saopštio da na 207 biračkih mjesta, u Podgorici glasa 143.608 birača.
„Imali smo samo na određenim mjestima malo poteškoća oko funkcionisanja uređaja za elektronsku identifikaciju. Problemi se u funkionisanju polako otklanjaju“, rekao je on.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana
Na izborima učestvuju kandidati Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, Demokratskog fronta Andrija Mandić, Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
Kandidati za predsjednika države su i jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković i influenser Jovan Radulović.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana. Najviše birača je u Podgorici – 143.608, a najmanje u Šavniku – 1.777.
Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati.
Damašnji predsjednički izbori su četvrti od obnove nezavisnosti i osmi od uvođenja višepartijskog sistema.
Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali.
Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održava se drugi krug izbora za 14 dana, odnosno 2. aprila.
U drugom izbornom krugu učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova.
Za predsjednika države, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.
Predsjednici Crne Gore do sada su bili Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović.
Predsjednik države se bira na pet godina.
POLITIKA
PES: Nećemo podržati smjenu Mandića
„Ratnu retoriku ostavljamo političkim strukturama kojima je to jedini alat“, piše u saopštenju Pokreta Evropa sad (PES) na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić

Pokret Evropa sad (PES) saopštio je večeras da neće podržati smjenu Andrije Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.
„Nećemo podržati smjenu Mandića. Pokret Evropa sad je nastao u želji da našim građanima obezbijedimo ekonomski progres i evropsku budućnost. Smatramo da je kristalno jasno da nećemo glasati za to da nam ružna prošlost upropasti svijetlu budućnost“, ističe se u saopštenju PES-a na čijem je čelu predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.
Iz PES-a su dodali da ratnu retoriku ostavljaju onim političkim strukturama kojima je to jedini alat.
„A mi smo se po ovom pitanju već oglasili i za nas je poštovanje međunarodnih presuda nešto što se podrazumijeva. Mi biramo budućnost“, piše u saopštenju PES-a.
Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je prekjuče lider te partije Danijel Živković.
On je prekjuče na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.
POLITIKA
Camaj iz Albanskog foruma: Neću podržati inicijativu DPS-a za smjenu Mandića
„Iniicijativa za smjenu Mandića dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije“, rekao je Camaj

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj rekao je za Portal RTCG da neće podržati inicijativu koja dolazi od stranke koja je u vrijeme devedesetih podržala i pomogla ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, apostrofirajući one u BiH.
On je tako odgovorio na inicijativu DPS-a za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
“Moram naglasiti da je to lični stav jer će koalicija Albanski forum u ponedjeljak raspravljati o tome. Inače, DPS je u cijeloj svojoj aktivnosti pokazao da im manjine znače kao dekor, a ne partneri, jer iskustvo pokazuje to na primjeru Albanaca, ali i drugih manjina u Crnoj Gori”, kazao je Camaj.
On je objasnio da saosjeća sa svima koji su od devedesetih do danas bili žrtve ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije.
DPS je prije nekoliko dana na konferenciji za medije najavio da će inicijativu za smjenu Mandića uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima zbog Mandićevog prošlonedjeljnog saučešća povodom smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid.
POLITIKA
DPS traži smjenu Mandića zbog saučešća povodom smrti Ratka Mladića
Predsjednik Skupštine je prešao granicu nakon koje se ne mogu zatvarati oči, poručio je lider DPS-a Danijel Živković
Lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović najavio da će podržati ovu inicijativu

Demokratska partija socijalista (DPS) će uputiti svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića zbog njegovog izraza saučešća zbog smrti Ratka Mladića, generala osuđenog za genocid u Srebrenici, poručio je lider te partije Danijel Živković.
On je na konferenciji za medije u Skupštini Crne Gore kazao da je tim činom Mandić prešao granicu, „nakon koje se ne mogu zatvarati oči“.
„Dugo smo slušali da treba praviti razliku između njegovih ličnih političkih stavova i funkcije koje obavlja, da treba imati razumijevanja zbog stabilnosti vlasti, da ne treba otvarati teške teme zbog evropskog puta. Ali, postoje trenuci kada ćutanje prestaje biti politička mudrost i postaje pristajanje. Ovo je jedan od tih trenutaka. Jer kada predsjednik Skupštine izrazi pijetet zbog smrti čoveka osuđenog za genocid, ne govorimo više o privatnim uvjerenjima, već govorimo i o dostojnosti njega da obavlja funkciju“, kazao je Živković.
Lider DPS-a je najavio da će inicijativu nakon upućivanja poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima staviti u skupštinsku proceduru.
Živković je poručio da ovo nije samo pitanje odgovornosti Andrije Mandića, već više test za sve druge.Kako je istakao, za njih ova inicijativa nije politička taktika, već obaveza.
„Da vidimo ko kalkuliše kad su u pitanju elementarni ljudski principi i da li postoje granice preko kojih se zbog fotelja i vlasti ipak ne prelazi. Ne tražimo da podrže DPS, da mijenjaju vlast ili da promjene politički odnos sa Andrijom Mandićem, već samo odgovor na jedno pitanje – može li čovjek koji sa mjesta predsjednika Skupštine izražava ovakav odnos prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu i čovjeku odgovornom za genocid imati njihovo povjerenje da predstavlja parlament države koja želi da bude sljedeća članica EU“, istakao je on.
Ocijenio je da se ne može u Briselu govoriti jezikom evropskih vrijednosti, a u Podgorici ćutati kad predsjednik parlamenta iskazuje pijetet prema čovjeku osuđenom za genocid.
„Ako od većine stranaka dobijemo odgovor da se preko ovoga mora preći kako bi većina ostala na okupu, biće jasno da evropske integracije nisu opredjeljenje ove vladajuće većine, već političko pokriće kojim se krpe. Zato ova inicijativa ima smisao, bez obzira koliko glasova će dobiti. Ako bude 41 glas za razrješenje, Crna Gora će kazati da, bez obzira na političke razlike, postoje granice koje se ne prelaze. Ako ih ne bude, građani Crne Gore će makar dobiti jasan odgovor – ko smatra da je očuvanej većine bitnije od tih granica. Ovo nije test za Mandića, njegov odgovor znamo. Ovo je test za svakog poslanika, svako će glasati imenom i prezimenom i nositi moralnu i političku odgovornost“, kazao je Živković.
Prisutnima se obratio i lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović koji je najavio da će podržati ovu inicijativu.
„Ako neko smatra da je proces pregovaranja sa EU zatvaranje poglavlja i zatvaranje očiju, onda se vara. Za nas je proces evropskih integracija vrednosno pitanje. Posebno mi je zanimljivo sa aspekta nekih poslanika koji su zamjerali manjinskim strankama savez sa DPS-om. Danas neki aktivno ćute i gutaju veće žabe i prelaze preko nekih vrednosnih stvari. Vrijeme je da u plenarnoj sali raspravimo neke stvari. Ovo nije pitanje DPS-a ili HGI-a, već vrijednosno pitanje. Civilizovani svijet se odredio prema ratnom zločincu, vrijeme je da se odredimo i mi u skupštinskoj sali“, kazao je on.
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
DRUŠTVO1 дан ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
HRONIKA22 сата ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga

















Naomi Samuel
20.03.2023. 01:58 at 01:58
Rastala sam se od muža prije tri godine. Među nama nije bilo komunikacije. Obitelji i prijatelji su me savjetovali da pustim i zaboravim na brak i nastavim dalje u životu. Nisam se htjela udati za drugu jer duboko u sebi još uvijek volim svog muža. Toliko sam patila od boli i zbunjenosti da sam na internetu pročitala preporuku o tome kako je dr. Apata uz pomoć svojih duhovnih moći ponovno ujedinio raskinuti brak. Stalno sam čitao toliko svjedočanstava o tome kako je pomogao okončati razvode i vratiti nečije bivše voljene i moja je vjera bila obnovljena. Kontaktirala sam dr. Apatu odmah nakon nekoliko minuta, odgovorio mi je i dao mi upute što da radim, nakon što sam ispunila tražene uvjete dva dana nakon rituala, čarolija je promijenila moj život u blizini mog muža koji nije razgovarao sa mnom. Dva dana me zvao usred noći plačući i ispričavajući se da je to djelo demona, pa se i dalje čudim tom čudu pa mu opraštam. Sada je moj brak sada u ravnoteži. Ritual dr. Apate je odlično funkcionirao i moj brak je jači nego prije i ništa nas više ne može rastaviti. Posjetio sam toliko stranica da sam tražio pomoć, bilo je beznadno dok se nisam povezao s dr. Apatom, pravim muškarcem koji mi je pomogao da oporavim svoj raskinuti brak ako imate sličan problem u braku, želite da vas muž ili žena vole opet. , Imate nekoga koga volite i želite da on ili ona voli Vas zauzvrat, imate izazov u svom životu, predložak čarolija Dr Apata je rješenje i odgovor na vaš problem, whatsapp / viber sa njegovim brojem telefona: (+66 81 302 8552), kontaktirajte ga danas slanjem e-pošte na drapata4@gmail.com. Ne dopustite da vam itko oduzme vašeg supružnika.