POLITIKA
PREDSJEDNIČKI IZBORI
Zatvorena biračka mjesta: Izlaznost 63,6 odsto
Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača
U Crnoj Gori danas su održani predsjednički izbori, na kojima je glasačko pravo imalo više od 542 hiljade građana. U trci za predsjednika Crne Gore je sedam kandidata. U 20 sati biračka mjesta su zatvorena.
Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača.
VIDEO:
https://www.youtube.com/live/mDLwGPWQyLo?feature=share
Demokrate: Do 19 sati glasalo 60,9 odsto birača
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 19:00 časova 60,9%.
CEMI I CDT: Izlaznost do 19 sati oko 60,5%
CEMI je saopštio da je 19 sati izlaznost bila 60,5% birača.
Presjek izlaznosti do 19 sati po regijama:
Jug 52.8%
Centar 65.5%
Sjever 60.8%#ZaFerIzbore2023 pic.twitter.com/QwlB6fyC8v— CeMI (@CeMI_ME) March 19, 2023
CDT je saopštio da je do 19 sati u Crnoj Gori glasalo 60,6 odsto birača ili oko 328.800 birača.
Po regijama glasalo je: Na sjeveru – 58.9%, u Centralnom dijelu Crne Gore – 66 i na Jugu 51,2 odsto birača.
📢ODZIV: Do 19 sati je glasalo 60.6% ili oko 328 800 birača. pic.twitter.com/ckFCZ9Rmsm
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
Demokrate: Izlaznost do 18 sati 57,2%
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 18:00 časova 57,2%.
Na predsjedničkim izborima 2018. godine izlaznost do 18:00 časova bila je, kako podsjećaju, 54,6%.
CDT: Do 18 sati glasalo je 56,6% birača
CDT je saopštio da je danas na predsjedniščkim izborima glasalo 56,6 odsto upisanih birača ili oko 306.700 birača.
📢ODZIV: Do 18 sati je glasalo 56.6% ili oko 306 700 birača. pic.twitter.com/R6wb36Th4k
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
Po regijama glasalo je: na Sjeveru – 55,4%, birač, u Centralnoj regiji – 61.4% i na Jugu – 49% upisanih birača.
DF i Demokrate: Do 17 sati glasalo 53,7% birača
Prema podacima koje je objavio Demokratski front do 17 sati je glasalo 53,72 odsto upisanih birača.
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.
CEMI: Do 17 sati glasalo 52,4% birača
Cemi je saopštio da je do 17 sati glasalo 52,4 odsto upisanih birača.
“Ako se osvrnemo na ranije izbore, izlaznost na predsjedničkim izborima do 17 sati je bila 49,5 odsto. Na parlamentarnim izborima (iz 2020. godine) ona je bia 68,4 odsto a 2016. je iznosila 61,2 odsto”, saopšteno je iz CEMI-ja.
Kako CEMI navodi izlaznosti do 17 sati po regijama iznodila je: na Jugu 45,4%, u Centralnom dijelu 56,1% i na Sjeveru 53.4%.
Podaci sa presjeka u 13 sati, na uzorku od 400 biračkih mjesta pokazuju da će 5% glasača glasati putem pisma, navodi CEMI.
„Ovaj procenat je u rasponu od 0 do 73%. Sva biračka mjesta sa velikim udjelom onih koji će glasati putem pisma su mala i nalaze se u ruralnim područjima“, saopštio je CEMI.
Demokrate: Do 17 časova izlaznost 53,75%
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.
Prema podacima Demokratske Crne Gore, do 16 časova glasalo je 49,39 odsto birača u Crnoj Gori.
DF: Do 15 sati glasalo 47,36% birača
Prema podacima DF-a do 15 sati glasalo je 47,36 odsto upisanih birača.
Nenezić: Izlaznost može ići i do 68%
Ana Nenezić iz CEMI-a kazala je za TVCG da je izlaznost nešto veća nego na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. i negdje na nivou parlamentranih iz 2016. Kaže i da su na predsjedničkim izborima uvijek izlaznost nešto manja nego na parlamentranim.
„Uvijek je taj procenat bio između 62 odsto i do 65 odsto. Ovoga puta mislim da izlaznost može ići I do 68 odsto ovog puta, jer imamo čelnike partija koji su predsjednički kandidati“, kazala je Nenezić za TVCG.
Govoreći o nepravilnostima kazala je da ih je bilo dosta, ali da ne mogu uticati na sam birački proces, ali jestu zabrinjavajuće.
Cemi će u 17 sati i 15 objaviti naredni presjek o izlaznosti.
CDT: Do 15 sati glasalo je 45,4% ili oko 246.200 birača.
Prema podacima CDT-a po regijama do 15 sati glasalo je: na sjeveru – 46%, u centarlnom dijelu 49,2% i na jugu 37,4%
DF je saopštio da je do 14 sati glasalo 41,8 odsto upisanih birač.
CDT: Odobreno oko 9.400 zahtjeva za glasanje putem pisma
Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1,7% od ukupnog broja upisanih birača.
Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1.7% od ukupnog broja upisanih birača. To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma.
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma, saopštio je CDT.
Demokrate: Do 14 sati glaslo 41,6 %
Demokrate: Izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 14:00 časova 41,6 %.
CEMI: Izlaznost do 13 sati 35,5 odsto
Do 13 sati na biralištima u Crnoj Gori glasalo je 35,5 odsto birača, saopšteno je iz CEMI-ja. U centralnoj regiji glasalo je 38,2 odsto birača, na sjeveru 36,9, a na jugu 30,7 odsto birača.
Na izborima 2016. godine do 13 sati glasalo je 39,9 odsto birača, 2018. godine 32,8 odsto, 2020. godine 54,1 odsto.
Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do podne je glasalo 29 odsto ili oko 157.100 birača.
Na sjeveru glasalo je 28.6% birača, centralnoj regiji 31.8%, a na jugu zemlje 24% birača.
Do 12 sati u Beranama je pravo glasa iskoristilo 28,3 odsto birača.
Pravo glasa u ovoj opštini ima 23.409 upisanih birača, a glasa se na 56 biračkih mjesta.
Foto: Berane online
12:15 – OIK Nikšić: Bez prigovora do podne, nije zabilježena ni jedna nepravilnost
Predsjednik OIK Nikšić Rade Perišić kazao je da izborni dan u tom gradu prtiče u najboljem redu.
„Nijesmo konstatovali nijednnu nepravilnost, takođe, mogu istaći da nemamo ni jedan pisani ni usmeni prigovor sa nekog biračkog mjesta“, kazao je on.
Do podne je u tom gradu glasalo 36 odsto građana sa biračkim pravom.
12:07 – Izlaznost u Podgorici do 11 sati 21,3 odsto, dan protiče mirno
Predsjednik OIK Glavnog grada Veselin Vukčević kazao je da je izlaznost do 11 sati u Podgorici 21, 3 odsto. Istakao je da dan protiče mirno uz sitne nepravilnosti koje ne ometaju izborni proces.
Vukčević je rekao da nije tačna informacija da je na biračnom mjestu u Tološima bilo glasanja bez upisivanja u birački spisak.
„Dobio sam uvjeravanja sa lica mjesta da to nije tačno“, kazao je on za TVCG.
Sitni problemi sa elektronskim uređajima su otklonjeni.
Foto: Boris Pejović
„Imali smo na nekoliko biračkih mjesta određenih informacija da je na jednom mjestu glasačka kutja sa zakašnjenjem pečatirana i da je na drugom mjestu nekoliko glasačkih listića iskorišćeno, a da nije pečatirano. Kada dobijemo zapisnike, vidjećemo da li to može uticati na glasački proces. Ukoliko se utvrdi da nepravilnosti ne utiču na rezultat, neće biti značajnijih posljedica“ kazao je on.
CEMI: Izlaznost do 11 sati 20,1 odsto
CEMI je objavio da je do 11 sati glasalo 20,1 odsto birača.
CDT: Do 11 sati glasalo 20,6 odsto birača
Prema podacima CDT-a do 11 sati svoje biračko pravo ostvarilo je 20,6 odsto građana.
Demokrate: Izlaznost do 10 sati 13,2 odsto
Prema podacima Demokratske Crne Gore izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 10 sati je 13,2 odsto.
10:16 – DIK: Izlaznost do 9 sati 6,4 odsto
Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da izborni dan protiče bez većih nepravilnosti i da je do 9 sati glasalo 6.4 odsto građana Crne Gore
U Andrijevici su do 9 sati izašla 1.263 birača, ili 6,58 odsto. U Baru 2.152 birača (5,4 procenta). U Beranama je glasalo 1.298 građana, ili 5,54 odsto, Bijelom Polju 1.751 (4,4 odsto), Budva 1.366 birača (7,25 odsto).
„Cetinje 794 izašla birača ili 5,9 odsto. Danilovgrad 1.311 birača, ili 9,95 odsto. Gusinje 88 birača, ili 1,93 odsto. Herceg Novi 1.296 ili 5,09 odsto. Kolašin 468 birača, ili 7,73 odsto. Kotor 905 birača, 4,92 odsto. Mojkovac 585 birača, 8, 95 odsto. Nikšić 5159 birača, ili 9 procenata. Petnjica 221 ili 3,50 odsto birača. Plav 290 birača ili 3,09 odsto. Pljevlja 2.091 birač ili 8,55 odsto. Plužine 253 birača ili 10,77 procenata. Podgorica 11.424 birača, ili 7,95 odsto. Rožaje 343 birača ili 1,5 odsto. Šavnik 209 birača, što je 11, 76 odsto. Tivat 752 birača (6,26 odsto). Tuzi 295 birača, 2,30 odsto. Ulcinj 545 birača ili 2,65 odsto. Žabljak 153 birača ili 5 odsto i Zeta 5,45 odsto“, kazao je Mugoša.
09:15 – CEMI: Do 9 sati 6,6 odsto birača
Prema podacima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) na predsjednilčkim izborima do 9 sati glasalo je 6,6 odsto birača.
Izlaznost po regijama
Jug: 5.6%
Centar: 7.4%
Sjever: 6.5 %#ZaFerIzbore2023— CeMI (@CeMI_ME) March 19, 2023
09:11 – Do 9 sati glasalo 7 odsto birača
Prema podacima CDT-a do 9 sati glasalo je 7 odsto, ili oko 37700 birača.
„Na sjeveru – 5.8%, centralna regija 8.3%, na jugu 5.6% birača“, saopšteno je iz CDT-a.
(Izvor: CDT)
09:07 – Na biralištima u Nikšiću sve u najboljem redu
Na biralištima u Nikšiću sve protiče u najboljem redu. Otvorena su 134 biračka mjesta, a pravo glasa ima 57.326 građana.
„Sve protiče u najboljem redu. Komisija radi u punom sastavu. Naši gosti su predstavnici iz OEBS-a, još nijesu došli predstavnici ispred predsjedničkih kandidata“, kazao je predsjednik biračkog odbora u Nikšiću Miodrag Radonjić .
08:32 – Bez problema oko otvaranja birališta u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom
Od sedam sati u Herceg Novom otvorena su 47 biračka mjesta na kojima će glasati 25.462 građana.
Sva biračka mjesta otvorena su i u Kotoru i Tivtu, javlja reporterka TVCG Nevenka Macan.
Predsjednik OIK Kotor Srđan Dragomanović potvrdio je da su otvorena sva biračka mjesta u tom gradu, a pravo glasa ima 18.385 birača, u Tivtu na 21 biračkom mjestu može glasati preko 20 hiljada Tivćana.
08:09 – Sva birališta na sjeveru otvorena
Prvi birači u Beranama već obavili građansku dužnost. Tokom dana glasa se na 56 biračkih mjesta.
U Mojkovcu je danas otvoreno 20, Kolašinu 34, Rožajama 44 birališta , u Plavu 22. Iz OUK su saopštili da su svi počeli sa radom u 7 sati, te da se do osam sati u svim opštinama sve odvijalo po planu i u skladu sa utvrđenim pravilima.
Predsjednik OIK Bijelo Polje Duško Vojinović kazao je za TVCG da su sva birališta u tom gradu otvorena.
„Bilo je manjih tehničkih problema u smislu nestanka električne energije i neznanja uključivanja uređaja za elektronsku identifikaciju, ali to je kasnije otklonjeno. To se dešavalo prije otvaranja, tako da nije kasnilo otvaranje“, kazao je Vojinović.
U Bijelom Polju glasa se na 96 biračkih mjesta, a u birački spisak upisano je 39.362 glasača.
„Broj birača je neznatno manji nego na izborima 2018. godine“, kazao je on.
08:15 – CDT: Do 8 sati glasalo 2,9 odsto birača
Do 8 sati glasalo je 2.9% ili oko 15.500 birača, saopšteno je iz CDT-a.
Goran Delić iz CDT-a kazao je da je na predsjedničkim iznorima 2018. godine glasalo 3,3 odsto birača, dok je na parlamentarnim izborima 2020. godine u prvom satu do 8 sati glasalo 5,8 odsto birača.
08:03 – Sva biračka mjesta u Podgorici otvorena, bilo problema sa uređajima za elektronsku identifikaciju
Sva biračka mjesta u Glavnom gradu na vrijeme su otvorena, a u prvom satu nijesu zabilježene nikakve nepravilnosti, kazao je za TVCG predsjednik Opštinske izborne komisije Podgorica Veselin Vukčević. On je saopštio da na 207 biračkih mjesta, u Podgorici glasa 143.608 birača.
„Imali smo samo na određenim mjestima malo poteškoća oko funkcionisanja uređaja za elektronsku identifikaciju. Problemi se u funkionisanju polako otklanjaju“, rekao je on.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana
Na izborima učestvuju kandidati Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, Demokratskog fronta Andrija Mandić, Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
Kandidati za predsjednika države su i jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković i influenser Jovan Radulović.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana. Najviše birača je u Podgorici – 143.608, a najmanje u Šavniku – 1.777.
Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati.
Damašnji predsjednički izbori su četvrti od obnove nezavisnosti i osmi od uvođenja višepartijskog sistema.
Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali.
Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održava se drugi krug izbora za 14 dana, odnosno 2. aprila.
U drugom izbornom krugu učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova.
Za predsjednika države, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.
Predsjednici Crne Gore do sada su bili Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović.
Predsjednik države se bira na pet godina.
POLITIKA
Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja
SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije
Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.
Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.
Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.
– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.
Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.
Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.
Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.
POLITIKA
Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet
„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović
Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.
„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.
Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.
„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.
Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.
„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.
U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.
Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.
„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.
Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.
Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.
Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.
POLITIKA
PES napušta vlast u Pljevljima
Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija
Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.
Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.
„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.
Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.
„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.
Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.
„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.
Put Berane - Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić
Vesna Medenica tužila državu: Tvrdi da je patila zbog zabrane napuštanja Kolašina, nije mogla ni na more, ni na svadbu
Beranac Mijajlo Marsenić ispisao istoriju u Berlinu: Njegov tim osvojio Kup Njemačke nakon 12 godina
Ukinut pritvor direktoru "Carina" Čedu Popoviću
Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
Trostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
Uhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
Policija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
Đukanović: "Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana"
Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA20 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
Naomi Samuel
20.03.2023. 01:58 at 01:58
Rastala sam se od muža prije tri godine. Među nama nije bilo komunikacije. Obitelji i prijatelji su me savjetovali da pustim i zaboravim na brak i nastavim dalje u životu. Nisam se htjela udati za drugu jer duboko u sebi još uvijek volim svog muža. Toliko sam patila od boli i zbunjenosti da sam na internetu pročitala preporuku o tome kako je dr. Apata uz pomoć svojih duhovnih moći ponovno ujedinio raskinuti brak. Stalno sam čitao toliko svjedočanstava o tome kako je pomogao okončati razvode i vratiti nečije bivše voljene i moja je vjera bila obnovljena. Kontaktirala sam dr. Apatu odmah nakon nekoliko minuta, odgovorio mi je i dao mi upute što da radim, nakon što sam ispunila tražene uvjete dva dana nakon rituala, čarolija je promijenila moj život u blizini mog muža koji nije razgovarao sa mnom. Dva dana me zvao usred noći plačući i ispričavajući se da je to djelo demona, pa se i dalje čudim tom čudu pa mu opraštam. Sada je moj brak sada u ravnoteži. Ritual dr. Apate je odlično funkcionirao i moj brak je jači nego prije i ništa nas više ne može rastaviti. Posjetio sam toliko stranica da sam tražio pomoć, bilo je beznadno dok se nisam povezao s dr. Apatom, pravim muškarcem koji mi je pomogao da oporavim svoj raskinuti brak ako imate sličan problem u braku, želite da vas muž ili žena vole opet. , Imate nekoga koga volite i želite da on ili ona voli Vas zauzvrat, imate izazov u svom životu, predložak čarolija Dr Apata je rješenje i odgovor na vaš problem, whatsapp / viber sa njegovim brojem telefona: (+66 81 302 8552), kontaktirajte ga danas slanjem e-pošte na drapata4@gmail.com. Ne dopustite da vam itko oduzme vašeg supružnika.