POLITIKA
PREDSJEDNIČKI IZBORI
Zatvorena biračka mjesta: Izlaznost 63,6 odsto
Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača

U Crnoj Gori danas su održani predsjednički izbori, na kojima je glasačko pravo imalo više od 542 hiljade građana. U trci za predsjednika Crne Gore je sedam kandidata. U 20 sati biračka mjesta su zatvorena.
Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača.
VIDEO:
https://www.youtube.com/live/mDLwGPWQyLo?feature=share
Demokrate: Do 19 sati glasalo 60,9 odsto birača
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 19:00 časova 60,9%.
CEMI I CDT: Izlaznost do 19 sati oko 60,5%
CEMI je saopštio da je 19 sati izlaznost bila 60,5% birača.
Presjek izlaznosti do 19 sati po regijama:
Jug 52.8%
Centar 65.5%
Sjever 60.8%#ZaFerIzbore2023 pic.twitter.com/QwlB6fyC8v— CeMI (@CeMI_ME) March 19, 2023
CDT je saopštio da je do 19 sati u Crnoj Gori glasalo 60,6 odsto birača ili oko 328.800 birača.
Po regijama glasalo je: Na sjeveru – 58.9%, u Centralnom dijelu Crne Gore – 66 i na Jugu 51,2 odsto birača.
📢ODZIV: Do 19 sati je glasalo 60.6% ili oko 328 800 birača. pic.twitter.com/ckFCZ9Rmsm
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
Demokrate: Izlaznost do 18 sati 57,2%
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 18:00 časova 57,2%.
Na predsjedničkim izborima 2018. godine izlaznost do 18:00 časova bila je, kako podsjećaju, 54,6%.
CDT: Do 18 sati glasalo je 56,6% birača
CDT je saopštio da je danas na predsjedniščkim izborima glasalo 56,6 odsto upisanih birača ili oko 306.700 birača.
📢ODZIV: Do 18 sati je glasalo 56.6% ili oko 306 700 birača. pic.twitter.com/R6wb36Th4k
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
Po regijama glasalo je: na Sjeveru – 55,4%, birač, u Centralnoj regiji – 61.4% i na Jugu – 49% upisanih birača.
DF i Demokrate: Do 17 sati glasalo 53,7% birača
Prema podacima koje je objavio Demokratski front do 17 sati je glasalo 53,72 odsto upisanih birača.
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.
CEMI: Do 17 sati glasalo 52,4% birača
Cemi je saopštio da je do 17 sati glasalo 52,4 odsto upisanih birača.
“Ako se osvrnemo na ranije izbore, izlaznost na predsjedničkim izborima do 17 sati je bila 49,5 odsto. Na parlamentarnim izborima (iz 2020. godine) ona je bia 68,4 odsto a 2016. je iznosila 61,2 odsto”, saopšteno je iz CEMI-ja.
Kako CEMI navodi izlaznosti do 17 sati po regijama iznodila je: na Jugu 45,4%, u Centralnom dijelu 56,1% i na Sjeveru 53.4%.
Podaci sa presjeka u 13 sati, na uzorku od 400 biračkih mjesta pokazuju da će 5% glasača glasati putem pisma, navodi CEMI.
„Ovaj procenat je u rasponu od 0 do 73%. Sva biračka mjesta sa velikim udjelom onih koji će glasati putem pisma su mala i nalaze se u ruralnim područjima“, saopštio je CEMI.
Demokrate: Do 17 časova izlaznost 53,75%
Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.
Prema podacima Demokratske Crne Gore, do 16 časova glasalo je 49,39 odsto birača u Crnoj Gori.
DF: Do 15 sati glasalo 47,36% birača
Prema podacima DF-a do 15 sati glasalo je 47,36 odsto upisanih birača.
Nenezić: Izlaznost može ići i do 68%
Ana Nenezić iz CEMI-a kazala je za TVCG da je izlaznost nešto veća nego na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. i negdje na nivou parlamentranih iz 2016. Kaže i da su na predsjedničkim izborima uvijek izlaznost nešto manja nego na parlamentranim.
„Uvijek je taj procenat bio između 62 odsto i do 65 odsto. Ovoga puta mislim da izlaznost može ići I do 68 odsto ovog puta, jer imamo čelnike partija koji su predsjednički kandidati“, kazala je Nenezić za TVCG.
Govoreći o nepravilnostima kazala je da ih je bilo dosta, ali da ne mogu uticati na sam birački proces, ali jestu zabrinjavajuće.
Cemi će u 17 sati i 15 objaviti naredni presjek o izlaznosti.
CDT: Do 15 sati glasalo je 45,4% ili oko 246.200 birača.
Prema podacima CDT-a po regijama do 15 sati glasalo je: na sjeveru – 46%, u centarlnom dijelu 49,2% i na jugu 37,4%
DF je saopštio da je do 14 sati glasalo 41,8 odsto upisanih birač.
CDT: Odobreno oko 9.400 zahtjeva za glasanje putem pisma
Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1,7% od ukupnog broja upisanih birača.
Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1.7% od ukupnog broja upisanih birača. To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma.
— CDT_CrnaGora (@CDT_CrnaGora) March 19, 2023
To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma, saopštio je CDT.
Demokrate: Do 14 sati glaslo 41,6 %
Demokrate: Izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 14:00 časova 41,6 %.
CEMI: Izlaznost do 13 sati 35,5 odsto
Do 13 sati na biralištima u Crnoj Gori glasalo je 35,5 odsto birača, saopšteno je iz CEMI-ja. U centralnoj regiji glasalo je 38,2 odsto birača, na sjeveru 36,9, a na jugu 30,7 odsto birača.
Na izborima 2016. godine do 13 sati glasalo je 39,9 odsto birača, 2018. godine 32,8 odsto, 2020. godine 54,1 odsto.
Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do podne je glasalo 29 odsto ili oko 157.100 birača.
Na sjeveru glasalo je 28.6% birača, centralnoj regiji 31.8%, a na jugu zemlje 24% birača.
Do 12 sati u Beranama je pravo glasa iskoristilo 28,3 odsto birača.
Pravo glasa u ovoj opštini ima 23.409 upisanih birača, a glasa se na 56 biračkih mjesta.

Foto: Berane online
12:15 – OIK Nikšić: Bez prigovora do podne, nije zabilježena ni jedna nepravilnost
Predsjednik OIK Nikšić Rade Perišić kazao je da izborni dan u tom gradu prtiče u najboljem redu.
„Nijesmo konstatovali nijednnu nepravilnost, takođe, mogu istaći da nemamo ni jedan pisani ni usmeni prigovor sa nekog biračkog mjesta“, kazao je on.
Do podne je u tom gradu glasalo 36 odsto građana sa biračkim pravom.
12:07 – Izlaznost u Podgorici do 11 sati 21,3 odsto, dan protiče mirno
Predsjednik OIK Glavnog grada Veselin Vukčević kazao je da je izlaznost do 11 sati u Podgorici 21, 3 odsto. Istakao je da dan protiče mirno uz sitne nepravilnosti koje ne ometaju izborni proces.
Vukčević je rekao da nije tačna informacija da je na biračnom mjestu u Tološima bilo glasanja bez upisivanja u birački spisak.
„Dobio sam uvjeravanja sa lica mjesta da to nije tačno“, kazao je on za TVCG.
Sitni problemi sa elektronskim uređajima su otklonjeni.

Foto: Boris Pejović
„Imali smo na nekoliko biračkih mjesta određenih informacija da je na jednom mjestu glasačka kutja sa zakašnjenjem pečatirana i da je na drugom mjestu nekoliko glasačkih listića iskorišćeno, a da nije pečatirano. Kada dobijemo zapisnike, vidjećemo da li to može uticati na glasački proces. Ukoliko se utvrdi da nepravilnosti ne utiču na rezultat, neće biti značajnijih posljedica“ kazao je on.
CEMI: Izlaznost do 11 sati 20,1 odsto
CEMI je objavio da je do 11 sati glasalo 20,1 odsto birača.
CDT: Do 11 sati glasalo 20,6 odsto birača
Prema podacima CDT-a do 11 sati svoje biračko pravo ostvarilo je 20,6 odsto građana.
Demokrate: Izlaznost do 10 sati 13,2 odsto
Prema podacima Demokratske Crne Gore izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 10 sati je 13,2 odsto.
10:16 – DIK: Izlaznost do 9 sati 6,4 odsto
Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da izborni dan protiče bez većih nepravilnosti i da je do 9 sati glasalo 6.4 odsto građana Crne Gore
U Andrijevici su do 9 sati izašla 1.263 birača, ili 6,58 odsto. U Baru 2.152 birača (5,4 procenta). U Beranama je glasalo 1.298 građana, ili 5,54 odsto, Bijelom Polju 1.751 (4,4 odsto), Budva 1.366 birača (7,25 odsto).
„Cetinje 794 izašla birača ili 5,9 odsto. Danilovgrad 1.311 birača, ili 9,95 odsto. Gusinje 88 birača, ili 1,93 odsto. Herceg Novi 1.296 ili 5,09 odsto. Kolašin 468 birača, ili 7,73 odsto. Kotor 905 birača, 4,92 odsto. Mojkovac 585 birača, 8, 95 odsto. Nikšić 5159 birača, ili 9 procenata. Petnjica 221 ili 3,50 odsto birača. Plav 290 birača ili 3,09 odsto. Pljevlja 2.091 birač ili 8,55 odsto. Plužine 253 birača ili 10,77 procenata. Podgorica 11.424 birača, ili 7,95 odsto. Rožaje 343 birača ili 1,5 odsto. Šavnik 209 birača, što je 11, 76 odsto. Tivat 752 birača (6,26 odsto). Tuzi 295 birača, 2,30 odsto. Ulcinj 545 birača ili 2,65 odsto. Žabljak 153 birača ili 5 odsto i Zeta 5,45 odsto“, kazao je Mugoša.
09:15 – CEMI: Do 9 sati 6,6 odsto birača
Prema podacima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) na predsjednilčkim izborima do 9 sati glasalo je 6,6 odsto birača.
Izlaznost po regijama
Jug: 5.6%
Centar: 7.4%
Sjever: 6.5 %#ZaFerIzbore2023— CeMI (@CeMI_ME) March 19, 2023
09:11 – Do 9 sati glasalo 7 odsto birača
Prema podacima CDT-a do 9 sati glasalo je 7 odsto, ili oko 37700 birača.
„Na sjeveru – 5.8%, centralna regija 8.3%, na jugu 5.6% birača“, saopšteno je iz CDT-a.

(Izvor: CDT)
09:07 – Na biralištima u Nikšiću sve u najboljem redu
Na biralištima u Nikšiću sve protiče u najboljem redu. Otvorena su 134 biračka mjesta, a pravo glasa ima 57.326 građana.
„Sve protiče u najboljem redu. Komisija radi u punom sastavu. Naši gosti su predstavnici iz OEBS-a, još nijesu došli predstavnici ispred predsjedničkih kandidata“, kazao je predsjednik biračkog odbora u Nikšiću Miodrag Radonjić .
08:32 – Bez problema oko otvaranja birališta u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom
Od sedam sati u Herceg Novom otvorena su 47 biračka mjesta na kojima će glasati 25.462 građana.
Sva biračka mjesta otvorena su i u Kotoru i Tivtu, javlja reporterka TVCG Nevenka Macan.
Predsjednik OIK Kotor Srđan Dragomanović potvrdio je da su otvorena sva biračka mjesta u tom gradu, a pravo glasa ima 18.385 birača, u Tivtu na 21 biračkom mjestu može glasati preko 20 hiljada Tivćana.
08:09 – Sva birališta na sjeveru otvorena
Prvi birači u Beranama već obavili građansku dužnost. Tokom dana glasa se na 56 biračkih mjesta.
U Mojkovcu je danas otvoreno 20, Kolašinu 34, Rožajama 44 birališta , u Plavu 22. Iz OUK su saopštili da su svi počeli sa radom u 7 sati, te da se do osam sati u svim opštinama sve odvijalo po planu i u skladu sa utvrđenim pravilima.
Predsjednik OIK Bijelo Polje Duško Vojinović kazao je za TVCG da su sva birališta u tom gradu otvorena.
„Bilo je manjih tehničkih problema u smislu nestanka električne energije i neznanja uključivanja uređaja za elektronsku identifikaciju, ali to je kasnije otklonjeno. To se dešavalo prije otvaranja, tako da nije kasnilo otvaranje“, kazao je Vojinović.
U Bijelom Polju glasa se na 96 biračkih mjesta, a u birački spisak upisano je 39.362 glasača.
„Broj birača je neznatno manji nego na izborima 2018. godine“, kazao je on.
08:15 – CDT: Do 8 sati glasalo 2,9 odsto birača
Do 8 sati glasalo je 2.9% ili oko 15.500 birača, saopšteno je iz CDT-a.
Goran Delić iz CDT-a kazao je da je na predsjedničkim iznorima 2018. godine glasalo 3,3 odsto birača, dok je na parlamentarnim izborima 2020. godine u prvom satu do 8 sati glasalo 5,8 odsto birača.
08:03 – Sva biračka mjesta u Podgorici otvorena, bilo problema sa uređajima za elektronsku identifikaciju
Sva biračka mjesta u Glavnom gradu na vrijeme su otvorena, a u prvom satu nijesu zabilježene nikakve nepravilnosti, kazao je za TVCG predsjednik Opštinske izborne komisije Podgorica Veselin Vukčević. On je saopštio da na 207 biračkih mjesta, u Podgorici glasa 143.608 birača.
„Imali smo samo na određenim mjestima malo poteškoća oko funkcionisanja uređaja za elektronsku identifikaciju. Problemi se u funkionisanju polako otklanjaju“, rekao je on.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana
Na izborima učestvuju kandidati Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, Demokratskog fronta Andrija Mandić, Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.
Kandidati za predsjednika države su i jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković i influenser Jovan Radulović.
Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana. Najviše birača je u Podgorici – 143.608, a najmanje u Šavniku – 1.777.
Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati.
Damašnji predsjednički izbori su četvrti od obnove nezavisnosti i osmi od uvođenja višepartijskog sistema.
Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali.
Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održava se drugi krug izbora za 14 dana, odnosno 2. aprila.
U drugom izbornom krugu učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova.
Za predsjednika države, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.
Predsjednici Crne Gore do sada su bili Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović.
Predsjednik države se bira na pet godina.
POLITIKA
Đukanović: Nikada nije bilo u istoriji Crne Gore toliko lažova i lupeža u politici koliko ih je danas
„Vjerujte mi pažljivo biram riječi. Nijesam ja od juče u politici, niti sam krenuo sada u bitku za vlast“, rekao je Đukanović

Nikada u istoriji Crne Gore na političkoj sceni nije bilo toliko lažova i lupeža koliko ih je danas, saopštio je doskorašnji predsjednik Crne Gore i bivši lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović.
„Vjerujte mi pažljivo biram riječi. Nijesam ja od juče u politici, niti sam krenuo sada u bitku za vlast. Ne, pažljivo biram riječi, ali ne možete zavijati u oblande ono što je tako očigledno i tako neprihvatljivo. Dakle, teško je prećutkivati ovakve laži koje vrijeđaju zdrav um svakog normalnog čovjeka i teško je zaista prećutkivati da prisustvujemo danas promociji politika koje su čekale svoju šansu 30 godina, ali vidimo da su čekale samo da bi pokušali da opljačkaju Crnu Goru i da preko noći steknu lični imetak“, istakao je Đukanović na konvenciji koalicije „Zajedno! Za budućnost koja ti pripada“, održanoj u Nikšiću.

Foto: DPS
On je kako je saopšteno iz DPS rekao da su vanredni parlamentarni izbori veliko finale jedne sezone izbora kroz koju je Crna Gora prošla tokom nešto duže od pola godine.
„Hvala vam za neponovljivu nikšićku optimističku pobjedničku atmosferu koja krijepi naš duh u susret parlamentarnim izborima koji će se održati u nedjelju. Vanredni parlamentarni izbori su veliko finale jedne sezone izbora kroz koju je Crna Gora prošla tokom nešto duže od pola godine. Krenulo je sa teškim i značajnim lokalnim izborima 23. oktobra, nastavilo se sa predsjedničkim izborima u dva izborna kruga, i danas smo, kako što rekoh, pred najvažnijim izborima. Najvažniji izbori su zato što je Crna Gora parlamentarna demokratija sa vladom koja ima najveća ovlašćenja“, rekao je Đukanović.
Iz DPS su rekli da se Đukanović osvrnuo na političku klimu, kakva vlada u državi i društvu posljednje dvije i po godine, i kazao da smo za to vrijeme „vidjeli i prisustvovali paradi nekompetentnosti i neznanja, besprizorne izdaje“.
„Ako smo u susret 30. avgustu 2020. godine kao većinska izborna javnost u Crnoj Gori prihvatili one kritičke argumente višedecenijske opozicije i njoj naklonjenih medija, ako smo prihvatili i one univerzalne savjete inostranih sveznadara koji pokušavaju da izvezu navodno univerzalne formule demokratizacije svijeta, danas je trenutak da kažemo – e, pa i to smo probali. I shvatili smo da kada namećete promjenu pošto-poto, promjenu zbog promjene, onda je mnogo veća vjerovatnoća da ćete dobiti lošiju vlast od one koju ste s pravom kao i svaku vlast kritikovali zbog njenih slabosti. Nažalost tokom ove tri godine mi smo vidjeli i prisustvovali paradi nekompetentnosti i neznanja, besprizorne izdaje i beskičmenog služenja tuđim interesima, demokratskog kiča, estradnog pravoslavlja…. Dakle, svega onog što je daleko od realnosti koja je potrebna svakom demokratskom društvu, pa i crnogorskom savremenom društvu“, istakao je Đukanović.
On je kazao da vlast koja je došla nakon 30. avgusta 2020. nije imala nikakvu viziju razvoja države.
„Od prvog dana je bilo jasno da nova vlast nema nikakvu viziju i da nema nikakav kreativni potencijal da formira novu viziju, a kamoli da ima organizacione i ljudske sposobnosti da neku nepostojeći viziju i realizuje. Nedostatak vizije supstituisan je samo jednim primitivnim pokličom – zapalo nas je, može nam biti, činjećemo što god nam padne na pamet! Kako će to izgledati, nagovijestili su nam prvog postizbornog dana, već tog 31. avgusta u Pljevljima najavljujući joj sudbinu Srebrenice, da bi se završilo prije neki dan pokličima za sramoćenje Nikšića u Podgorici: „nož, žica, Podgorica“. Dakle, poslije svega toga oni danas računaju vjerovatno da sve svoje bezumne poruke mogu prodati crnogorskoj izbornoj javnosti vrijeđajući zdrav um, vrijeđajući inteligenciju naših ljudi“, rekao je Đukanović.

Foto: DPS
On je poručio da im je prva poruka bila da su kao nova vlast zatekli sprženu zemlju.
„Ta spržena zemlja je ona koja je jedina devedesetih godina uspjela da sačuva svoj mir. Ta navodno spržena zemlja je bila ona koja je ranih devedesetih obezbijedila svoje samoizdržavanje, uspostavila ekonomsku samoodrživost i učvrstila nacionalno dostojanstvo. Ta navodno spržena zemlja je ona koja je izbjegla NATO bombardovanje 1999. godine. Ta spržena zemlja je ona koja je napravila presedan u čitavoj istoriji Balkana obnavljajući svoju nezavisnost u uslovima pune stabilnosti i po strogim evropskim demokratskim standardima. Ta navodno spržena zemlja je samo deset godina nakon toga postala članica NATO saveza, najprestižnijeg vojnog i političkog saveza u istoriji čovječanstva. Ta spržena zemlja je danas na vratima EU. Ta spržena zemlja je država koja je u međuvremenu postala najrazvijenija ekonomija našeg ragiona i mjesto u kojem su realizovane najvrijednije investicije u ovom dijelu Evrope. Dakle, to je po njihovom viđenju spržena zemlja, ne iz ovih razloga, jer ovo su prosto rezultati sa kojima se ne može polemisati. Oni Crnu Goru vide kao sprženu zemlju samo zbog jednog njenog i našeg grijeha, a to je grijeh nezavisnoti. Ona je za njih spržena zato što je nezavisna, slobodna i svoja, zato što nije privezak Velike Srbije“, poručio je Đukanović.
Iz DPS su kazali da se on zatim osvrnuo na optužbe o „Crnoj Gori – privatnoj državi, autoritarne vlasti“.
„Dakle, zamislimo privatnu državu sa autoritarnom vlašću koja je kao što rekoh za desetak godina postala članica NATO saveza, koja je u tom istom periodu postala zemlja lider u procesu pregovora za Evropom. Zamislimo kao autoritarnu državu, onu u kojoj se 30. avgusta na onakav način predala vlast, ili u kojoj se 2. aprila onako čestitalo pobjedniku na predsjedničkim izbora. Nažalost u stvaranju i te konstrukcije pomagali su im u značajnoj mjeri njihovi inostrani mentori koji su, sjetićemo se, najavljivali kako se u Crnoj Gori neće moći promijeniti vlast bez tenkova i bez krvi. Dakle u međuvremenu smo u prilici da gledamo svakodnevno pune beogradske ulice onih koji protestuju protiv vlasti. U međuvremenu gledamo slične slike u Moskvi i nažalost gledamo još mnogo žalosnije slike u Ukrajini koje režira Moskva. U međuvremenu smo imali prilike da vidimo kako izgleda primopredaja vlasti u Vašingtonu kada su nezadovoljnici protestovali ispred Kongresa i u samom Kongresu. Crna Gora, ona Crna Gora koju je predvodio DPS i multietnička koalicija na vlasti od 30. avgusta, očitala je, a i dalje čita lekciju o političkoj stabilnosti, o demokratskoj kulturi, o građanskoj toleranciji ne samo regionu nego mnogo šire od toga“, poručio je Đukanović.
U saopštenju piše da se on „zatim osvrnuo na treću poruku koja se servira iz krugova vlasti“.
„Treća poruka koju nam ponavljaju po inerciji iz vremena kada su se borili za vlast zaboravljajući da su već tri godine vlast, je ona poruka kako je Crna Gora sjatište svjetskog kriminala i korupcije, i kako je kriminal i korupcija našao utočište u Crnoj Gori upravo u strukturama vlasti. To ne samo da se pokazalo kao primitivno etiketiranje, nego se kroz to etiketiranje potvrdilo nešto što sam dobro naučio i utvrdio tokom ovih 30 godina bavljenja politikom – kada god čujete nekog da nema druge priče do optužbi za kriminal i korupciju prema političkim konkurentima, budite sigurni, nepogrešivo – tome su ruke do lakata već u kriminalu i korupciji! Prošle su tri godine nove vlasti. Za te tri godine ne da nema presude nego nema optužnice protiv bilo kog visokog državnog funkcionera DPS-a koji je učestvovao u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti“, kazao je Đukanović.
U saopštenju DPS se navodi da se „on zatim osvrnuo na učinke u „borbi protiv kriminala i korupcije“, u periodu od promjene vlasti“.
„Pogledajmo njihove učinke na tom planu tokom ovih tri godine. Dakle, pogledajmo Dritana Abazovića koji kao da je kurir Jovica iz partizanskog vremena, ide na tajne sastanke sa stranim obavještajcima, a ne predsjednik Vlade nezavisne države, i pritom zaboravlja ko mu je ponudio 21 miliona da ga korumpira. Pogledajte na šta liči najavljeni obračun sa duvanskom i sa narkomafijom. Jedini do sada uhapšeni, za kojeg je utvrđeno da je dio duvanske mafije, je najbliži saradnik premijera koji do današnjeg dana – ja bih rekao još kratko sam – boravi u Spužu umjesto premijera, koji treba da bude tamo zbog onoga što se dogodilo. Pogledajte te napadne pokušaje da se sukobi narko klanova vezuju za prethodnu vlast… Kako to sve bijedno i lažno izgleda kada pogledate samo djelimično to što su prepisi iz komunikacija putem Sky aplikacije, gdje ustanovljavamo na naše grdno razočaranje, da je učesnik u Sky komunikaciji i aktuelni premijer. Da je imao taj telefon i ne samo to, nego da je komunicirao sa čelnicima narko-kartela, da su neki njemu jako bliski ljudi iz političkog života danas po tom osnovu u Spuškom zatvoru“, doskorašnji predsjednik DPS-a.
Đukanović se zatim osvrnuo na završnicu kampanje i međusobna optuživanja koja dolaze iz tabora stranaka na vlasti.
„Pogledajmo šta se događa zadnjih dana. Dakle, kako jedan drugome naši politički konkurenti namještaju afere u ovih nekoliko dana uoči izbora, podmećući ili saopštavajući istinu – da je neko od njih bio u komunikaciji sa čovjekom sa međunarodne optužnice zbog pronevjere vrijedne više desetina milijardi. Ali se ne optužuju zbog te neprilične komunikacije, nego se optužuju da bi jedan drugome oštetili rejting uoči parlamentarnih izbora?“, saopštio je on.
Đukanović je kazao da je sada na Crnoj Gori, da ona odluči do kad će trpjeti ovaj, kako je to ocijenio, zulum.
„Prva izgledna prilika je u nedjelju 11. juna. To je prilika da Crna Gora povrati političku normalnost koju je iznenada i potpuno bespotrebno izgubila 30. avgusta 2020. godine, u tom trenutku kao uzorna demokratija na Zapadnom Balkanu, zemlja lider u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. Niko ne može Crnu Goru vratiti u stanje političke normalnosti do onih koji su je sa iz tog stanja izveli, a to su građani Crne Gore na izborima. Prema tome evo prilike 11. juna“, rekao je Đukanović.
Poručio je da je DPS u stanju pune pripravnosti.
„Sve ono što su nam prigovarali, pa makar mi te prigovore i ne smatrali opravdanim, prihvatili smo… Danas više nema na ovoj listi nikoga iz nekih prethodnih generacija bez obzira što su te prethodne generacije stvorile ono na što sam vas podsjetio na početku. Evo dakle, da ne smeta niko. Crna Gora je tu sa pruženom rukom svima koji žele da što brže uspostavimo, odnosno obnovimo političku stabilnost, da očuvamo građanski karakter ove zemlje, da koncentrišemo sve naše reformske potencijale na realizaciju reformi da bismo tokom sljedeće tri godine došli do Evropske unije. Dakle, sa svima onima koji su spremni sa nama da prave vladu koja će biti partner investitorima i biznis zajednici, da bismo ubrzali procese ekonomskog i demokratskog razvoja naše zemlje. Bili vlast ili ne, DPS će uvijek biti stamena odbrana Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma. Taj 30. avgust kojeg sam pomenuo više puta večeras su velikosrpski nacionalisti u Crnoj Gori i izvan Crne Gore, shvatili kao otvorena vrata za novu aneksiju Crne Gore. Ta aneksija se nije dogodilo zato što je Crna Gora imala tvrdu odbranu i tvrdi bedem i to nije bila vlast, to je bila opozicija koju je predvodila DPS“, zaključio je Đukanović.
POLITIKA
Adžić: Hapšenje Spajića neće se desiti, od njega prave žrtvu
Upitan kako zna da neće biti hapšenja, on je odgovorio da Do Kvon još nije saslušan

Hapšenje lidera pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića neće se desiti jer južnokorejski državljanin Do Kvon još nije saslušan, kazao je ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
Adžić je, u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, rekao da bi bilo logično da Spajić demantuje svoju navodnu povezanost sa Do Kvonom.
“Ali to se nije desilo. Pokušava se pravljenje žrtve od Spajića, navodnim predizbornim hapšenjem koje se neće desiti”, kazao je Adžić.
Upitan kako zna da neće biti hapšenja, on je odgovorio da Do Kvon još nije saslušan.
On je naveo da su za veze Do Kvona i Spajića znali mnogo ranije.
“Zbog političke korektnosti, nijesmo se oglašavali do pisma koje je poslato premijeru Dritanu Abazoviću, specijalnom tužiocu (Vladimiru Novoviću) i ministru pravde (Marku Kovaču)”, kazao je Adžić.
On je kazao da su, tek nakon toga, kada su vidjeli šta se navodi u pismu, morali da upoznaju javnost o tom slučaju.
POLITIKA
Krivokapić: Privođenje Spajića bilo bi slično državnom udaru
On je kazao da je krajem aprila upozorio da su bukvalno svi okrenuti protiv Spajića – sve partije i većina lidera tih stranaka

Privođenje predsjednika Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića bilo bi slično državnom udaru, ocijenio je bivši premijer Zdravko Krivokapić.
On je kazao da se, na bazi jednog pisma, pravi predstava dramskog karaktera.
„Jer takva je ekipa 43., neustavne Vlade, oni se više bave predstavama nego rezultatima. I ne vjerujem da je išta od toga istina. Ako je istina, molim vas, činjenice na sto, pokažite građanima“, rekao je Krivokapić u intervjuu agenciji MINA.
On je kazao da je krajem aprila upozorio da su bukvalno svi okrenuti protiv Spajića – sve partije i većina lidera tih stranaka.
„Razlog leži u činjenici da Spajić, za razliku od drugih političara koji se bave samo politikom, ima i viziju kako Crnu Goru da učini drugačijom, boljom i kvalitetnijom“, smatra Krivokapić.
On je naveo da je tada upozoravao da će jedna od afera biti vezana za kriptovalute, i dodao da nije mogao da saopšti podatke sa kojim je raspolagao.
„Znao sam da će to da se desi, i naravno imao sam saznanja da će Spajića da privede policija, bar na 24 ili 48 sati, kako bi na taj način skrenula pažnju građanima sa onoga što se definiše kao program u odnosu na neke tobože kriminalne radnje gospodina Spajića“, kazao je Krivokapić.
Upitan da li vjeruje da se to može desiti, on je rekao da „misli da bi to bilo slično državnom udaru“.
„Iznijete činjenice meni liče na stav Paje Velimirovića, koji je rekao da je razmontirao oružje i bacio ga u jezero. A oni tvrde da se ti podaci, koje kao nijesu vidjeli, nalaze u tom računaru“, naveo je Krivokapić.
On je upitao da li nepouzdan čovjek, koga potjernicom traže Sjedinjene Američke Države, može da bude kredibilan, „kao Sinđelić što je bio kredibilan za državni udar“.
Krivokapić je kazao da ne želi da pripada nijednoj partiji, ali da smatra da je za Crnu Goru najbolje da građani podrže PES, iz nekoliko razloga.
„Prvo zato što je to jedna vrlo dobro osmišljena priča, koja predstavlja nastavak mnogih programa koji nijesu mogli da budu realizovani u okviru 42. Vlade“, rekao je Krivokapić.
On je naveo da je PES skrenuo težište priče prema ekonomskim, životnim temama.
Krivokapić je kazao da je siguran da će PES realizovati program koji su predstavili tokom predizborne kampanje.
„Znate da smo u 2021. godini, vrlo domaćinskim poslovanjem, odnosno brigom o finansijama, uštedjeli 200 miliona EUR. Nemojte da to dovodite u vezu sa zaduženjem“, rekao je Krivokapić.
On je dodao da nijedan cent od tog zaduženja nijesu iskoristili, osim za podmirenje dugova koje su napravili prethodnici.
Krivokapić je naveo da misli da će Spajić sa programom i partijom uspjeti da Crnu Goru primakne evropskom standardu o kojem, kako je kazao, svi građani sanjaju.
On je, govoreći o Demohrišćanskom pokretu, čiji je jedan od osnivača, rekao da u suštini jeste demohrišćanin, ali da „jednostavno ne može da bude sa određenim ljudima na bazi saznanja koje ima“.
„I došlo je do razmimoilaženja između mene i gospodina Vukšića. To je prirodno“, dodao je Krivokapić.
On je, odgovarajući na pitanje šta je bio glavni razlog za pad Vlade na čijem je čelu bio, kazao da je ta Vlada koja je, kako je ocijenio, zasigurno najkompetentnija i to će istorija dokazati, imala najveći broj oponenata, kao što danas ima PES.
Krivokapić je rekao „da je prvi pokušaj rušenja njegove Vlade onaj koji je nametnuo bivši ministar pravde Vladimir Leposavić“, koji je protažirao samostalno određene stavove koji apsolutno nijesu bili stavovi Vlade.
Ministar, kako je dodao, treba da slijedi stavove koje dogovori Vlada.
„On je čovjek koji je u tom vremenskom periodu zadatke koje je dobijao obavljavao vrlo malim intenzitetom. On je bio kočničar u njegovom ministarstvu za napredak u okviru Evropske unije (EU)“, kazao je Krivokapić.
Na pitanje ko je politički najviše profitirao od smjene 42. Vlade, on je odgovorio da je to Građanski pokret URA i Socijalistička narodna partija, i da je to svakom građaninu jasno.
Upitan da li ima razlike između ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) koji je potpisao premijer Dritan Abazović i dokumenta koji je on bio u prilici da potpiše, Krivokapić je kazao da je razlika više u tehničkom nego u suštinskom dijelu.
„U suštinskom dijelu nema bukvalno niti jedne promjene“, dodao je Krivokapić.
Na pitanje zašto onda on nije potpisao ugovor, Krivokapić je odgovorio „pitajte neke episkope iz SPC, političare iz Crne Gore, „srpski svet” iz Beograda, aktuelnu politiku u Beogradu“.
On je kazao da aktuelnoj politici u Beogradu nije bio interes da on potpiše Temeljni ugovor.
Upitan da li je uticaj crkve u sekularnoj državi kakva je Crna Gora sada veći i da li smatra da je to u redu, Krivokapić je rekao da država treba da radi svoj dio posla, a crkva svoj.
„I naravno, ja razumijem određene sveštenike koji žele da se bave politikom, ali mislim da je to vrijeme prošlo, da treba svako da radi u domenu svojih nadležnosti i time ćemo svi biti zadovoljni“, dodao je Krivokapić.
On je kazao da je vrlo neadekvatno da se određeni episkopi slikaju u predizbornoj kampanji sa određenim liderima.
Krivokapić je naveo da je to jedna od nelogičnosti i da crkva ne bi smjela sebi da daje takav luksuz.
„Kao što ne bi smjela da ističe toliko taj jedan čin potpisivanja jednog normalnog ugovora, koji je urađen sa tom neustavnom Vladom. I to je jedno od rijetkih obećanja koje je Abazović ispunio“, rekao je Krivokapić.
Na pitanje da li je Crna Gora propustila priliku za ove dvije i po godine, nakon smjene vlasti 30. avgusta 2020., on je odgovorio da misli da jeste jednim dijelom.
„Ali kada znate u kakvom ambijentu ste došli kao prva vlada poslije 75 godina jednog skoro istog režima, onda ja mislim da su ti rezultati za svaku pohvalu“, kazao je Krivokapić.
On je rekao da se uvijek može raditi bolje i kvalitetnije.
Krivokapić je dodao da žali što ništa nije učinjeno na promjeni izbornog zakonodavstva.
„To je jedan ključ koji je trebalo da obezbijedi sve preduslove da izbori budu fer, demokratski, da nema zloupotrebe državnih resursa i da građanin zaista slobodno, po svom uvjerenju bira najbolji program koji je na dobrobit i njega i svih ostalih“, kazao je Krivokapić.
On je, govoreći o rezultatima u evropskim integracijama tokom 42. Vlade, rekao da u tom procesu svi zajednički rade, i parlament i Vlada i pravosuđe.
Krivokapić je naveo da su uradili sve što je bilo u njihovoj moći.
On je kazao da su čekali više od dvije i po godine da neko verifikuje projekat koji se odnosi na izgradnju dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice.
„Možete li vjerovati da je danas potrebno toliko vrijeme, i to od eksperata EU koji su prihvatili da rade taj projekat, da se dođe do projektnog rešenja za tako kratku dionicu“, naveo je Krivokapić.
On je poručio da Crna Gora treba da se uzda u sebe.
„I kako narod kaže „u svoje kljuse“, a ovo sve drugo treba da bude neki benefit koji treba iskoristiti na dobrobit građana“, dodao je Krivokapić.
On je, komentarišući dešavanja u vezi za polaganjem maturskog ispita iz crnogorsko–srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika, kazao da se duži niz godina uočava trend pada znanja.
„Mislim da problem leži u našem odnosu prema obrazovnom sistemu“, rekao je Krivokapić.
On je ocijenio da je obrazovni sistem zakazao na mnogim svojim elementima.
„Imate VIP odeljenja. Imate potrebu da svi budu najbolji. Ocjena 5 vam ništa ne znači“, dodao je Krivokapić.
On je kazao da treba promijeniti stil rada u školama koji se, kako je rekao, pretvorio u memorisanje, a ne u razumijevanje i kreativnost.
„Ako želimo da obrazujemo čovjeka na pravi način, ujedno ga i vaspitavamo, treba da kažemo – stop prevarama, koje su možda bile tradicija u našoj društvu“, naveo je Krivokapić.
On je rekao da misli da što prije treba objediniti sistem testiranja na nivou čitave Crne Gore i obezbijediti jaku softersku podršku.
„Takav jedan softer je napravljen na Univerzitetu Crne Gora i koriste ga profesori Elektrotehničkog fakulteta. To je fenomenalan sistem“, dodao je Krivokapić.
- HRONIKA11 сати ranije
Uhapšeni Beranci u Beogradu: Zaplijenjeno tri kilograma heroina
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen maloljetnik (16): Osumnjičen da je ubio babu
- HRONIKA2 дана ranije
Akcija policije: Pretresi u Beranama, Podgorici, Nikšiću, Baru…
- HRONIKA2 дана ranije
Bijelo Polje: Bačen eksploziv na auto policajca
- HRONIKA4 дана ranije
Slučaj ranjavanja tokom pucnjave na svadbi u Pljevljima: Uhapšene četiri osobe, oduzeti pištolji…
- DRUŠTVO18 сати ranije
Dojave o bombama u nekoliko škola, Skupština evakuisana
Naomi Samuel
20.03.2023. 01:58 at 01:58
Rastala sam se od muža prije tri godine. Među nama nije bilo komunikacije. Obitelji i prijatelji su me savjetovali da pustim i zaboravim na brak i nastavim dalje u životu. Nisam se htjela udati za drugu jer duboko u sebi još uvijek volim svog muža. Toliko sam patila od boli i zbunjenosti da sam na internetu pročitala preporuku o tome kako je dr. Apata uz pomoć svojih duhovnih moći ponovno ujedinio raskinuti brak. Stalno sam čitao toliko svjedočanstava o tome kako je pomogao okončati razvode i vratiti nečije bivše voljene i moja je vjera bila obnovljena. Kontaktirala sam dr. Apatu odmah nakon nekoliko minuta, odgovorio mi je i dao mi upute što da radim, nakon što sam ispunila tražene uvjete dva dana nakon rituala, čarolija je promijenila moj život u blizini mog muža koji nije razgovarao sa mnom. Dva dana me zvao usred noći plačući i ispričavajući se da je to djelo demona, pa se i dalje čudim tom čudu pa mu opraštam. Sada je moj brak sada u ravnoteži. Ritual dr. Apate je odlično funkcionirao i moj brak je jači nego prije i ništa nas više ne može rastaviti. Posjetio sam toliko stranica da sam tražio pomoć, bilo je beznadno dok se nisam povezao s dr. Apatom, pravim muškarcem koji mi je pomogao da oporavim svoj raskinuti brak ako imate sličan problem u braku, želite da vas muž ili žena vole opet. , Imate nekoga koga volite i želite da on ili ona voli Vas zauzvrat, imate izazov u svom životu, predložak čarolija Dr Apata je rješenje i odgovor na vaš problem, whatsapp / viber sa njegovim brojem telefona: (+66 81 302 8552), kontaktirajte ga danas slanjem e-pošte na drapata4@gmail.com. Ne dopustite da vam itko oduzme vašeg supružnika.