Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Zatvorena biračka mjesta: Izlaznost 63,6 odsto

Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača

Zatvoreno biralište u Beranama, Foto: Berane online

U Crnoj Gori danas su održani predsjednički izbori, na kojima je glasačko pravo imalo više od 542 hiljade građana. U trci za predsjednika Crne Gore je sedam kandidata. U 20 sati biračka mjesta su zatvorena.

Prema podacima CDT-a na predsjedničkim izborima do 20 časova glasalo je 63.6 odsto ili oko 344.700 birača.

VIDEO:

https://www.youtube.com/live/mDLwGPWQyLo?feature=share

Demokrate: Do 19 sati glasalo 60,9 odsto birača

Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 19:00 časova 60,9%.

CEMI I CDT: Izlaznost do 19 sati oko 60,5%

CEMI je saopštio da je 19 sati izlaznost bila 60,5% birača.

CDT je saopštio da je do 19 sati u Crnoj Gori glasalo 60,6 odsto birača ili oko 328.800 birača.

Po regijama glasalo je: Na sjeveru – 58.9%, u Centralnom dijelu Crne Gore – 66 i na Jugu 51,2 odsto birača.

Demokrate: Izlaznost do 18 sati 57,2%

Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 18:00 časova 57,2%.

Na predsjedničkim izborima 2018. godine izlaznost do 18:00 časova bila je, kako podsjećaju, 54,6%.

CDT: Do 18 sati glasalo je 56,6% birača

CDT je saopštio da je danas na predsjedniščkim izborima glasalo 56,6 odsto upisanih birača ili oko 306.700 birača.

Po regijama glasalo je: na Sjeveru – 55,4%, birač, u Centralnoj regiji – 61.4% i na Jugu – 49% upisanih birača.

DF i Demokrate: Do 17 sati glasalo 53,7% birača

Prema podacima koje je objavio Demokratski front do 17 sati je glasalo 53,72 odsto upisanih birača.

Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.

CEMI: Do 17 sati glasalo 52,4% birača

Cemi je saopštio da je do 17 sati glasalo 52,4 odsto upisanih birača.

“Ako se osvrnemo na ranije izbore, izlaznost na predsjedničkim izborima do 17 sati je bila 49,5 odsto. Na parlamentarnim izborima (iz 2020. godine) ona je bia 68,4 odsto a 2016. je iznosila 61,2 odsto”, saopšteno je iz CEMI-ja.

Kako CEMI navodi izlaznosti do 17 sati po regijama iznodila je: na Jugu 45,4%, u Centralnom dijelu 56,1% i na Sjeveru 53.4%.

Podaci sa presjeka u 13 sati, na uzorku od 400 biračkih mjesta pokazuju da će 5% glasača glasati putem pisma, navodi CEMI.

„Ovaj procenat je u rasponu od 0 do 73%. Sva biračka mjesta sa velikim udjelom onih koji će glasati putem pisma su mala i nalaze se u ruralnim područjima“, saopštio je CEMI.

Demokrate: Do 17 časova izlaznost 53,75%

Demokrate su objavile da je izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 17:00 časova 53,75%.

Prema podacima Demokratske Crne Gore, do 16 časova glasalo je 49,39 odsto birača u Crnoj Gori.

DF: Do 15 sati glasalo 47,36% birača

Prema podacima DF-a do 15 sati glasalo je 47,36 odsto upisanih birača.

Nenezić: Izlaznost može ići i do 68%

Ana Nenezić iz CEMI-a kazala je za TVCG da je izlaznost nešto veća nego na prethodnim predsjedničkim izborima 2018. i negdje na nivou parlamentranih iz 2016. Kaže i da su na predsjedničkim izborima uvijek izlaznost nešto manja nego na parlamentranim.

„Uvijek je taj procenat bio između 62 odsto i do 65 odsto. Ovoga puta mislim da izlaznost može ići I do 68 odsto ovog puta, jer imamo čelnike partija koji su predsjednički kandidati“, kazala je Nenezić za TVCG.
Govoreći o nepravilnostima kazala je da ih je bilo dosta, ali da ne mogu uticati na sam birački proces, ali jestu zabrinjavajuće.

Cemi će u 17 sati i 15 objaviti naredni presjek o izlaznosti.

CDT: Do 15 sati glasalo je 45,4% ili oko 246.200 birača.

Prema podacima CDT-a po regijama do 15 sati glasalo je: na sjeveru – 46%, u centarlnom dijelu 49,2% i na jugu 37,4%

DF je saopštio da je do 14 sati glasalo 41,8 odsto upisanih birač.

CDT: Odobreno oko 9.400 zahtjeva za glasanje putem pisma

Birački odbori su odobrili oko 9400 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 1,7% od ukupnog broja upisanih birača.

To odgovara uobičajenom procentu odobrenih zahtjeva za glasanje putem pisma, saopštio je CDT.

Demokrate: Do 14 sati glaslo 41,6 %

Demokrate: Izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 14:00 časova 41,6 %.

CEMI: Izlaznost do 13 sati 35,5 odsto

Do 13 sati na biralištima u Crnoj Gori glasalo je 35,5 odsto birača, saopšteno je iz CEMI-ja. U centralnoj regiji glasalo je 38,2 odsto birača, na sjeveru 36,9, a na jugu 30,7 odsto birača.

Na izborima 2016. godine do 13 sati glasalo je 39,9 odsto birača, 2018. godine 32,8 odsto, 2020. godine 54,1 odsto.

Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do podne je glasalo 29 odsto ili oko 157.100 birača.

Na sjeveru glasalo je 28.6% birača, centralnoj regiji 31.8%, a na jugu zemlje 24% birača.

Do 12 sati u Beranama je pravo glasa iskoristilo 28,3 odsto birača.

Pravo glasa u ovoj opštini ima 23.409 upisanih birača, a glasa se na 56 biračkih mjesta.

Foto: Berane online

12:15 – OIK Nikšić: Bez prigovora do podne, nije zabilježena ni jedna nepravilnost

Predsjednik OIK Nikšić Rade Perišić kazao je da izborni dan u tom gradu prtiče u najboljem redu.

„Nijesmo konstatovali nijednnu nepravilnost, takođe, mogu istaći da nemamo ni jedan pisani ni usmeni prigovor sa nekog biračkog mjesta“, kazao je on.

Do podne je u tom gradu glasalo 36 odsto građana sa biračkim pravom.

12:07 – Izlaznost u Podgorici do 11 sati 21,3 odsto, dan protiče mirno

Predsjednik OIK Glavnog grada Veselin Vukčević kazao je da je izlaznost do 11 sati u Podgorici 21, 3 odsto. Istakao je da dan protiče mirno uz sitne nepravilnosti koje ne ometaju izborni proces.

Vukčević je rekao da nije tačna informacija da je na biračnom mjestu u Tološima bilo glasanja bez upisivanja u birački spisak.

„Dobio sam uvjeravanja sa lica mjesta da to nije tačno“, kazao je on za TVCG.

Sitni problemi sa elektronskim uređajima su otklonjeni.

Foto: Boris Pejović

„Imali smo na nekoliko biračkih mjesta određenih informacija da je na jednom mjestu glasačka kutja sa zakašnjenjem pečatirana i da je na drugom mjestu nekoliko glasačkih listića iskorišćeno, a da nije pečatirano. Kada dobijemo zapisnike, vidjećemo da li to može uticati na glasački proces. Ukoliko se utvrdi da nepravilnosti ne utiču na rezultat, neće biti značajnijih posljedica“ kazao je on.

CEMI: Izlaznost do 11 sati 20,1 odsto

CEMI je objavio da je do 11 sati glasalo 20,1 odsto birača.

CDT: Do 11 sati glasalo 20,6 odsto birača

Prema podacima CDT-a do 11 sati svoje biračko pravo ostvarilo je 20,6 odsto građana.

Demokrate: Izlaznost do 10 sati 13,2 odsto

Prema podacima Demokratske Crne Gore izlaznost na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori do 10 sati je 13,2 odsto.

10:16 – DIK: Izlaznost do 9 sati 6,4 odsto

Predsjednik DIK-a Nikola Mugoša kazao je da izborni dan protiče bez većih nepravilnosti i da je do 9 sati glasalo 6.4 odsto građana Crne Gore

U Andrijevici su do 9 sati izašla 1.263 birača, ili 6,58 odsto. U Baru 2.152 birača (5,4 procenta). U Beranama je glasalo 1.298 građana, ili 5,54 odsto, Bijelom Polju 1.751 (4,4 odsto), Budva 1.366 birača (7,25 odsto).

„Cetinje 794 izašla birača ili 5,9 odsto. Danilovgrad 1.311 birača, ili 9,95 odsto. Gusinje 88 birača, ili 1,93 odsto. Herceg Novi 1.296 ili 5,09 odsto. Kolašin 468 birača, ili 7,73 odsto. Kotor 905 birača, 4,92 odsto. Mojkovac 585 birača, 8, 95 odsto. Nikšić 5159 birača, ili 9 procenata. Petnjica 221 ili 3,50 odsto birača. Plav 290 birača ili 3,09 odsto. Pljevlja 2.091 birač ili 8,55 odsto. Plužine 253 birača ili 10,77 procenata. Podgorica 11.424 birača, ili 7,95 odsto. Rožaje 343 birača ili 1,5 odsto. Šavnik 209 birača, što je 11, 76 odsto. Tivat 752 birača (6,26 odsto). Tuzi 295 birača, 2,30 odsto. Ulcinj 545 birača ili 2,65 odsto. Žabljak 153 birača ili 5 odsto i Zeta 5,45 odsto“, kazao je Mugoša.

09:15 – CEMI: Do 9 sati 6,6 odsto birača

Prema podacima Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) na predsjednilčkim izborima do 9 sati glasalo je 6,6 odsto birača.

09:11 – Do 9 sati glasalo 7 odsto birača

Prema podacima CDT-a do 9 sati glasalo je 7 odsto, ili oko 37700 birača.

„Na sjeveru – 5.8%, centralna regija 8.3%, na jugu 5.6% birača“, saopšteno je iz CDT-a.

(Izvor: CDT)

09:07 – Na biralištima u Nikšiću sve u najboljem redu

Na biralištima u Nikšiću sve protiče u najboljem redu. Otvorena su 134 biračka mjesta, a pravo glasa ima 57.326 građana.

„Sve protiče u najboljem redu. Komisija radi u punom sastavu. Naši gosti su predstavnici iz OEBS-a, još nijesu došli predstavnici ispred predsjedničkih kandidata“, kazao je predsjednik biračkog odbora u Nikšiću Miodrag Radonjić .

08:32 – Bez problema oko otvaranja birališta u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom

Od sedam sati u Herceg Novom otvorena su 47 biračka mjesta na kojima će glasati 25.462 građana.

Sva biračka mjesta otvorena su i u Kotoru i Tivtu, javlja reporterka TVCG Nevenka Macan.

Predsjednik OIK Kotor Srđan Dragomanović potvrdio je da su otvorena sva biračka mjesta u tom gradu, a pravo glasa ima 18.385 birača, u Tivtu na 21 biračkom mjestu može glasati preko 20 hiljada Tivćana.

08:09 – Sva birališta na sjeveru otvorena

Prvi birači u Beranama već obavili građansku dužnost. Tokom dana glasa se na 56 biračkih mjesta.

U Mojkovcu je danas otvoreno 20, Kolašinu 34, Rožajama 44 birališta , u Plavu 22. Iz OUK su saopštili da su svi počeli sa radom u 7 sati, te da se do osam sati u svim opštinama sve odvijalo po planu i u skladu sa utvrđenim pravilima.

Predsjednik OIK Bijelo Polje Duško Vojinović kazao je za TVCG da su sva birališta u tom gradu otvorena.

„Bilo je manjih tehničkih problema u smislu nestanka električne energije i neznanja uključivanja uređaja za elektronsku identifikaciju, ali to je kasnije otklonjeno. To se dešavalo prije otvaranja, tako da nije kasnilo otvaranje“, kazao je Vojinović.

U Bijelom Polju glasa se na 96 biračkih mjesta, a u birački spisak upisano je 39.362 glasača.

„Broj birača je neznatno manji nego na izborima 2018. godine“, kazao je on.

08:15 – CDT: Do 8 sati glasalo 2,9 odsto birača

Do 8 sati glasalo je 2.9% ili oko 15.500 birača, saopšteno je iz CDT-a.

Goran Delić iz CDT-a kazao je da je na predsjedničkim iznorima 2018. godine glasalo 3,3 odsto birača, dok je na parlamentarnim izborima 2020. godine u prvom satu do 8 sati glasalo 5,8 odsto birača.

08:03 – Sva biračka mjesta u Podgorici otvorena, bilo problema sa uređajima za elektronsku identifikaciju

Sva biračka mjesta u Glavnom gradu na vrijeme su otvorena, a u prvom satu nijesu zabilježene nikakve nepravilnosti, kazao je za TVCG predsjednik Opštinske izborne komisije Podgorica Veselin Vukčević. On je saopštio da na 207 biračkih mjesta, u Podgorici glasa 143.608 birača.

„Imali smo samo na određenim mjestima malo poteškoća oko funkcionisanja uređaja za elektronsku identifikaciju. Problemi se u funkionisanju polako otklanjaju“, rekao je on.

Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana

Na izborima učestvuju kandidati Demokratske partije socijalista Milo Đukanović, Demokratskog fronta Andrija Mandić, Demokrata Aleksa Bečić i Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.

Kandidati za predsjednika države su i jedan od lidera Pokreta Evropa sad Jakov Milatović, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković i influenser Jovan Radulović.

Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana. Najviše birača je u Podgorici – 143.608, a najmanje u Šavniku – 1.777.

Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati.

Damašnji predsjednički izbori su četvrti od obnove nezavisnosti i osmi od uvođenja višepartijskog sistema.

Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali.

Ako nijedan kandidat ne dobije taj broj glasova održava se drugi krug izbora za 14 dana, odnosno 2. aprila.

U drugom izbornom krugu učestvuju dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova.

Za predsjednika države, u drugom krugu, biće izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača.

Predsjednici Crne Gore do sada su bili Momir Bulatović, Filip Vujanović i Milo Đukanović.

Predsjednik države se bira na pet godina.

Advertisement
1 Comment

1 Comments

  1. Naomi Samuel

    20.03.2023. 01:58 at 01:58

    Rastala sam se od muža prije tri godine. Među nama nije bilo komunikacije. Obitelji i prijatelji su me savjetovali da pustim i zaboravim na brak i nastavim dalje u životu. Nisam se htjela udati za drugu jer duboko u sebi još uvijek volim svog muža. Toliko sam patila od boli i zbunjenosti da sam na internetu pročitala preporuku o tome kako je dr. Apata uz pomoć svojih duhovnih moći ponovno ujedinio raskinuti brak. Stalno sam čitao toliko svjedočanstava o tome kako je pomogao okončati razvode i vratiti nečije bivše voljene i moja je vjera bila obnovljena. Kontaktirala sam dr. Apatu odmah nakon nekoliko minuta, odgovorio mi je i dao mi upute što da radim, nakon što sam ispunila tražene uvjete dva dana nakon rituala, čarolija je promijenila moj život u blizini mog muža koji nije razgovarao sa mnom. Dva dana me zvao usred noći plačući i ispričavajući se da je to djelo demona, pa se i dalje čudim tom čudu pa mu opraštam. Sada je moj brak sada u ravnoteži. Ritual dr. Apate je odlično funkcionirao i moj brak je jači nego prije i ništa nas više ne može rastaviti. Posjetio sam toliko stranica da sam tražio pomoć, bilo je beznadno dok se nisam povezao s dr. Apatom, pravim muškarcem koji mi je pomogao da oporavim svoj raskinuti brak ako imate sličan problem u braku, želite da vas muž ili žena vole opet. , Imate nekoga koga volite i želite da on ili ona voli Vas zauzvrat, imate izazov u svom životu, predložak čarolija Dr Apata je rješenje i odgovor na vaš problem, whatsapp / viber sa njegovim brojem telefona: (+66 81 302 8552), kontaktirajte ga danas slanjem e-pošte na drapata4@gmail.com. Ne dopustite da vam itko oduzme vašeg supružnika.

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Knežević: Prijateljski smo ubijedili Spajića da PES potpiše rezoluciju o Jasenovcu, Crna Gora da bude makar uzdržana o Srebrenici ako ne smije da glasa protiv

Knežević smatra da Crna Gora ne treba da podrži rezoluciju o Srebrenici jer će tako sebe priznati kao genocidnu državu, jer su tada Crna Gora i Srbija bile dva oka u glavi, a „sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“

Pokret Evropa sad (PES) nam je dostavio predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali su nakon protestne note Hrvatske odustali od potpisivanja. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem i jednog prijateljskog ubjeđivanja, poslanici PES-a su potpisali svoju rezoluciju, rekao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.

Knežević je gostujući u jutarnjem programu srbijanske TV Prva rekao da je Spajić na premijerskom satu rekao da će podržati rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je pomenuo predsjednik Skupštine Andrije Mandić…

„Nakon toga sam ja pozvao premijera da do 17. maja vidimo taj tekst u skupštinskoj proceduri. U ponedeljak smo imali sastanak i dogovorili se da PES i njihov poslanički klub poodnesu tu rezoluciju. U srijedu su nam poslali predlog rezolucije, ali su u četvrtak odustali da je potpišu jer je Hrvatska uputila protestnu notu“, rekao je Knežević.

Dodao je da je juče bio zadnji rok poziva koji je uputio, a da je PES tražio dodatno vrijeme da se konsultuje sa Hrvatskom, „kao da smo zastupnici u Saboru“.

Poručio je da se rezolucija ne usvaja ni zbog Srbije, ni zbog Hrvatske, nego zbog Crne Gore i srpskog i crnogorskog pravoslavnog življa u njoj.

„Nije mi jasno zašto se Hrvatska ljuti jer je ovo za dobrosusjedsko pomirenje i suočavanje sa prošlošću. Mi tamo ne spominjemo zvaničnu Hrvatsku, nego NDH i zločine koje su napravili Hrvati koji su bili u ustaškim formacijama i koji su počinili ozbiljan genocid u Jasenovcu i na području NDH“, rekao je Knežević.

Kada je riječ o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, Knežević smatra da Crna Gora treba da glasa protiv jer bi eventualnim glasanjem samu sebe proglasila za genocidnu državu.

„Teško da se možemo osloboditi „genocidne prošlosti“ izdajničke države sa Srbijom iz devedesetih, jer smo bili dva oka u glavi. Sada neko pokušava da kaže da se jednim okom bolje gledalo, a da je drugo bilo maligno“, kaže Knežević.

Knežević misli da Spajić još uvijek nije donio odluku kako će Crna Gora glasati i vjeruje da do 23. maja može donijeti odluku da Crna Gora makar bude uzdržana, „ako ne smije da bude protiv“.

Lider DNP-a rekao je da su predstavnik Bosne i Hercegovine (BiH) pri Ujedinjenim nacijama (UN) Zlatko Lagumdžija, Njemačka i Ruanda, koji su predlagači rezolucije, napravili „zbilja pravi potez“.

„Kad god su pokušali da nas pomire izbijali su ratovi u Jugoslaviji. nije se ta rezolucija ni usvojila, a u Crnoj Gori niko ni sa kim ne govori, ni unutar parlamentarne većine, ni van nje. Poremećni su odnosi, doveden je u pitanje opstanak Vlade, poremećeni su naši odnosi sa Republikom Srbijom i Republikom Sprskom. Zbilja su Njemačka, Ruanda i Lagumdžija napravili pravi potez, pomirili su nas u regionu, niko ni sa kim ne govori“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Većina predala Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovac, tokom drugog svjetskog rata

Foto: Boris Pejović

Predstavnici partija parlamentarne većine i zvanično su predali u skupštinsku proceduru Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, saznaje TV Vijesti.

Rezoluciju su potpisali svi poslanici vladajućih partija osim predstavnika albanskih partija.

Ranije danas o tome su raspravljali šefovi poslaničkih klubova partija vlasti.

U tekstu Rezolucije se, kako saznajemo, oštro osuđuje genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u logoru Jasenovaqc, tokom drugog svjetskog rata.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milojko Spajić najpopularniji političar u Crnoj Gori

Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić…

Građani Crne Gore najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, a kada su mediji u pitanju najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore, pokazalo je najnovije istraživanje.

Anketu je sproveo Centar za istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) od 2. februara do 5. marta, na uzorku od 1.036 ispitanika u Crnoj Gori. Obuhvaćene su i ostale zemlje regiona.

Kada je u pitanju povjerenje u političare, najbolje ocjene dobio je premijer Spajić, odnosno 11 odsto. Slijede Jakov Milatović, Milo Đukanović, Dritan Abazović, Aleksa Bečić, Andrija Mandić, Milan Knežeić, Danijel Živković, Ervin Ibrahimović…

U Crnoj Gori vjerske institucije i dalje imaju najviše povjerenja, zatim slijede vojska, predsjednik države, premijer, policija…

Kada je u pitanju povjerenje u medije, najveći broj crnogorskih građana saopštilo je da najviše povjerenja imaju u Televiziju Crne Gore. Slijede Televizija Vijesti, portal Vijesti, Prva TV, CDM, Nova M…

U Crnoj Gori 42 odsto ispitanika i dalje navodi televiziju kao medij koji najčešće prati. Slijedi sa 32 odsto internet, 19 odsto je navelo društvene mreže, a 1 odsto radio i štampani mediji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije