DRUŠTVO
Valentina Pavličić izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda
„Vrhovni sud biće hram struke“, kazala je Pavličić

Valentina Pavličić izabrana je za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore, saopštio je predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać.
Sudski savjet odlučivao je danas da li će bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu biti nova predsjednica ovog suda.
„Gospođa Pavličić je sada na dužnosti nacionalnog konsultanta Savjeta Evrope za vladavinu prava. Sudski savjet očekuje da će izbor čelnika Vrhovnog suda u Crnoj Gori u punom kapacitetu doprinijeti da se poboljša i realno stanje i percepcija o pravosuđu u Crnoj Gori“, kazao je Korać.
Pavličić je nakon izbora za predsjednicu Vrhovnog suda izjavila da će se potruditi da u petogodišnjem mandatu transformiše sudski sistem u sistem koji je spreman za primjenu pravne tekovine EU, sistem koji sudi za napredak društva. Poručila je Briselu da crnogorske institucije nisu krhke, već otporne na političke uticaje.
„Vrhovni sud biće hram struke“, kazala je Pavličić.
Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać na početku sjednice je prvo obrazložio predlog Vrhovnog suda da se Valentina Pavličić izabere za predsjednicu i pročitao njenu biografiju. Podvukao je da je Pavličić pripremila program rada na 60 strana, a onda ona obrazložila neke od osnovnih ciljeva.
„Ovdje pred vama nalazim se kao ostvarena osoba koja se pravom bavi tri decenije. Prirodno je da iz profesionalnih sazrijevanja, da i u meni sazre lična odluka koja nije donijeta preko noći. Donijeta je nakon određenog vremena koji sam provela kao predstavnica Crne Gore pred međunarodnim pravosudnim organima. Program sam započela analizom stanja koje u sudstvu nije dobro. Mislim da ste i vi to u vašim izvještajima konstatovali“, kazala je Pavličić.
Istakla je da je 148 hiljada predmeta u 2023. godini, a da na današnji dan, u 2024. ima 151 hiljada predmeta. Kada analiziramo riješene i neriješene, Pavličić je kazala da je na taj dan prošle godine bilo pola riješenih predmeta. Upravo te brojke govore da sudski sistem nije u prilici da rješava priliv novih predmeta.
„Iako procentualno sudovi rješavaju stare predmete, brojke se povećavaju. Mislim da su to stvari koje ozbiljno brinu. Svi oni koji se sudovima obraćaju sa stigmatizacijom, moraju biti svjesni da time podrivaju državu, podrivaju društveni sistem. Nije prihvatljivo da se pred crnogorskim sudovima nalazi 150 hiljada predmeta, a da mi o sudijama i sudskom sistemu, onima koji se kandidaju za rukovodeće pozicije, da se izražavamo onako kako je to predstavljeno u medijima. Ukoliko mi se ukaže prilika da, vašom odlukom, budem predsjednica Vrhovnog suda, tome ću se suprostaviti. Ne zbog sebe, nego zbog sudija i rada koji iznose“, istakla je ona.
Govoreći o nezavisnosti sudskog sistema, Pavličić smatra da je suvišno, jer je preporukama i poveljama objašnjeno sta je nezavisnost.
„Nije nezavisnost uspostavljena da bi se štitili sudije, nego građani. Nezavisnost je jemstvo sudije za nepristrasnost sudije. Obzirom da se kandidujem za predsjednicu Vrhovnog suda i cjelokupnog sudskog sistema, mi ozbiljno zaostajemo u predmetima građanske i upravne materije“, kazala je ona.
Podsjeća da je sudsku funkciju napustila 2015. godine, bez ijednog nezavršenog predmeta.
Rješavanje pitanja efikasnosti
Pavličić kaže da 26 odsto završenih predmeta iz Upravne materije i 52 odsto na nivou građanske materije predstavlja ozbiljno upozerenje da je nešto već trebalo da se uradi.
„Cilj je stvaranje stvaranje suda i sudije modernom zato što je to standard koji služi društvu i napretku društva i koje je spremno za primjenu pravnih tekovina EU. Mi smo se obavezali da ’26 godine zatvorimo pregovore tako što ćemo sudstvo dovesti iz umjereno spremnog u spremno za primjenu pravnih tekovina. To nam je potrebno zbog nas, ne samo zbog Brisela i EU“, istakla je ona.
Ističe da nije crnogorski sudski sistem došao sad u ovu situaciju, već da se čini da je 169 predmeta iz oblasti specijalnog suda.
„Ta vrsta predmeta ne može se suditi na ovaj način kao do sad. Da bi promijenili pristup, promijeniti praćenje toka predmeta. Ne može se predmet OKG i visoke korupcije suditi ad hoc bez napisanog ličnog plana sudija i strategije sudskog postupka“, navela je Pavličić.
Odluka vetinga političke prirode
Na pitanje člana Sudskog savjeta Predraga Tabasa šta je po njoj razlog za povećanje predmeta, te kakav je njen stav o vetingu i o zakonodavnom okviru u okviru efikasnosti sudova, ona kaže da je veting krajnja mjera koja se preduzima u društvima koje prave otklon od sistema.
„Kod nas veting je, od laičke javnosti populisticki. Korupcija nije samo novac već i neuzimanje predmeta po rasporedu, a mi ne možemo to znati bez funkcionalne analize pravosuđa koja nije urađena. Odluka vetinga je političke prirode, to nije sporno. Komisije ne mogu sprovoditi veting bez strane podrške. Treba uključiti evropske partnere koji imaju jasne stavove o tome“, navodi Pavličić.
Član Sudskog savjeta Rade Ćetković pitao je da prokomentariše izvještaj EU da je Crna Gora napravila dobre korake u reformi pravosuđa, ali da je sudska vlast krhka i osjetljiva na političke promjene.
Pavličić je navela da je sudstvo je u nižem rangu u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast.
„Npr, odredbe ZKP ne mogu da predlažu poslanici i da su to stručne analize koje donose boljitak. Preglasna politika je utihnula pravosuđe“, navela je ona.
Podsjetimo, Pavličić koja je nacionalna konsultantkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda ESLJP u nacionalni pravosudni sistem, je prošle sedmice na Opštoj sjednici Vrhovnog suda dobila podršku deset sudija te instance.
Osim Pavličić, na javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda su se prijavili i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić, vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja tog suda Ana Vuković, ali su dobili manju podršku.
Javni glas objavljen je 10. jula i to je deveti pokušaj izbora predsjednika Vrhovnog suda, pozicije koja je upražnjena od kraja 2020. godine kada je Vesna Medenica dala ostavku na tu funkciju.
Najvažniju poziciju u pravosuđu od septembra 2021. u v.d. mandatu pokriva Vučković.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














