DRUŠTVO
BIVŠA DIREKTORICA "PLANTAŽA"
Verica Maraš kažnjena 1.000 eura zbog skrivanja imovine
ASK je izdala prekršajni nalog na iznos od 1.000 eura protiv bivše javne funkcionerke Verice Maraš, zbog toga što nije podnijela izvještaj o prihodima i imovini u roku od mjesec od prestanka javne funkcije

Da bivšem rukovodstvu Plantaža nije strano kršenje zakona pokazuje i primjer bivše izvršne direktorke ovog državnog preduzeća Verice Maraš, koja je prije dvije godine kažnjena sa 1.000 eura zbog nepoštovanja propisa o sprečavanju korupcije. Maraš, koja se trenutno nalazi u pritvoru zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja, nije dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije imovinski karton mjesec po prestanku funkcije u ovom državnom preduzeću, piše „Dan“.
„Agencija za sprečavanje korupcije je 11. decembra 2020. godine izdala prekršajni nalog na iznos od 1.000 eura protiv bivše javne funkcionerke Verice Maraš, zbog toga što nije podnijela izvještaj o prihodima i imovini u roku od 30 dana od dana prestanka javne funkcije“, odgovorili su „Danu“ iz Agencije za sprečavanje korupcije.
Podsjetimo, Maraš je uhapšena 24. avgusta, a sumnjiči se da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju čime je pričinjena šteta veća od pet miliona eura. Maraš je, u nastavku predmeta „Plantaže“, uhapšena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Njoj je nedavno produžen istražni pritvor za još mjesec.
Kako je „Dan“ ranije objavio, Maraš je za službena putovanja od 2010. do 2020. godine potrošila 93.397 eura.
Bivša uprava ove državne kompanije dijelila je stambene kredite uglavnom bespovratno, odnosno Odlukom o dodjeli kredita za rješavanje stambenih potreba. Dodjeljivani su gotovo kompletnom rukovodećem kadru, a iznosi su bili u rasponu od 30.000 eura do 299.000 eura.
Maksimalan iznos kredita od 299.000 eura upravo je dodijeljen Verici Maraš 12. maja 2010. godine, kojoj je i prethodno 12. avgusta 2008. dat kredit u za sada nepoznatom iznosu, a na osnovu kojeg je 20. oktobra 2009. godine isplaćen prvi dio od 30.000 eura.
Maraš je u periodu od 2005. do 2020. godine za neto zarade dobila preko 860.000, za minuli rad preko 74.000, a godišnji odmor 50.000 eura.

Maraš, Foto: Boris Pejović
Podsjetimo, i bivši članovi Odbora direktora kompanije „Plantaže“ Veselin Vukotić, Božidar Mihailović, Đorđe Rajković, Sead Šahman i Duško Perović koji su uhapšeni 11. jula sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju, a okviru istrage poslovanja pomenute kompanije.
Podsjetimo, tužioci su u julu kada su bila hapšenja u ovom slučaju tvrdili da su bivši članovi Odbora direktora „Plantaža“ zloupotrijebili službeni položaj tokom zaključenja ugovora o poravnanju s privatnom firmom „OMP inženjering“. Državna kompanija je tim poslom navodno oštećena za 350.000 eura, ali i za 37.000 kvadrata zemlje u Donjim Kokotima u Podgorici.
„Dan“ je ranije objavio da je njima ova državna kompanija od 2005. do 2020. godine isplatila blizu 1,5 miliona eura. Ovoliki iznos novca dobili su po osnovu neto zarada, otpremnina, minulog rada, korporativnog upravljanja i godišnjeg odmora.
Na predlog bivšeg ministra poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića, vlada Zdravka Krivokapića bila je angažovala eksternog eksperta kako bi se ustanovilo stvarno stanje u „Plantažama“. Nakon analize je utvrđeno da su „Plantaže“ dovedene gotovo pred stečaj te da su dugovanja ove kompanije 28. februara 2021. godine bila čak 45.652.472 eura.
Prosječna neto zarada u preduzeću u 2018. godini iznosila je 720,38 eura, a u 2019. 782,10 eura, dok su u isto vrijeme menadžment i članovi borda direktora primali zaradu po nekoliko osnova u iznosima od 1.500 do 10.000 eura.
Osim osnovne zarade, u kompaniji je postojala „naknada za korporativno upravljanje“, koju pozitivni propisi ne poznaju, a koja je premašivala sve iznose osnovne zarade i za koju ne postoji definisan način obračuna.
Jedan od značajnijih troškova kompanije predstavljali su i iznosi koji su isplaćivani na ime konsultantskih usluga, po kom osnovu su u poslednjih deset godina isplaćena 1.121.051,12 eura.
Posebno je interesantno da je navedeni iznos isplaćen uglavnom advokatskim kancelarijama za zastupanje u sporovima koji su svi do jednog izgubljeni, a što je „Plantaže“ koštalo dodatna 1.947.056,22 eura za sudske troškove.
Prema podacima do kojih je došla prethodna vlada, za sponzorstva u periodu od 2009. do 2021. godine „Plantaže“ su dale 2.500.755 eura.
Dva stana od „Plantaža“
U poslednjem imovinskom kartonu, koji je predala za 2020., godinu po prestanku funkcije u „Plantažama“, Verica Maraš je prijavila da je na čelu tog državnog preduzeća bila od 8. aprila 2008. do 23.10.2020. godine.
Ona je 2020. godine primala platu od 3.890 eura. ASK je prijavila i da je od povraćaja doprinosa 2020. godine dobila preko 23.000 eura. Dodatnih 800 eura imala je kao član Odbora direktora Podgoričke banke.
Prema podacima iz kartona, ona je od Plantaža dobila dva stana od 147 i 40 kvadrata. U vlasništvu ima još dva stana od 45 i 46 metara kvadratnih, koje je stekla, kako je napisala, zajmom.
Prijavila je tada u vlasništvu i tri vozila, kao i dva kredita od ukupno nešto preko 50.000 eura.
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
DRUŠTVO
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.
Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.
Piše: Berane online
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
















