Connect with us

DRUŠTVO

BIVŠA DIREKTORICA "PLANTAŽA"

Verica Maraš kažnjena 1.000 eura zbog skrivanja imovine

ASK je izdala prekršajni nalog na iznos od 1.000 eura protiv bivše javne funkcionerke Verice Maraš, zbog toga što nije podnijela izvještaj o prihodima i imovini u roku od mjesec od prestanka javne funkcije

Maraš, Foto: Luka Zeković

Da bivšem rukovodstvu Plantaža nije strano kršenje zakona pokazuje i primjer bivše izvršne direktorke ovog državnog preduzeća Verice Maraš, koja je prije dvije godine kažnjena sa 1.000 eura zbog nepoštovanja propisa o sprečavanju korupcije. Maraš, koja se trenutno nalazi u pritvoru zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja, nije dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije imovinski karton mjesec po prestanku funkcije u ovom državnom preduzeću, piše „Dan“.

„Agencija za sprečavanje korupcije je 11. decembra 2020. godine izdala prekršajni nalog na iznos od 1.000 eura protiv bivše javne funkcionerke Verice Maraš, zbog toga što nije podnijela izvještaj o prihodima i imovini u roku od 30 dana od dana prestanka javne funkcije“, odgovorili su „Danu“ iz Agencije za sprečavanje korupcije.

Podsjetimo, Maraš je uhapšena 24. avgusta, a sumnjiči se da je počinila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju čime je pričinjena šteta veća od pet miliona eura. Maraš je, u nastavku predmeta „Plantaže“, uhapšena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Njoj je nedavno produžen istražni pritvor za još mjesec.

Kako je „Dan“ ranije objavio, Maraš je za službena putovanja od 2010. do 2020. godine potrošila 93.397 eura.

Bivša uprava ove državne kompanije dijelila je stambene kredite uglavnom bespovratno, odnosno Odlukom o dodjeli kredita za rješavanje stambenih potreba. Dodjeljivani su gotovo kompletnom rukovodećem kadru, a iznosi su bili u rasponu od 30.000 eura do 299.000 eura.

Maksimalan iznos kredita od 299.000 eura upravo je dodijeljen Verici Maraš 12. maja 2010. godine, kojoj je i prethodno 12. avgusta 2008. dat kredit u za sada nepoznatom iznosu, a na osnovu kojeg je 20. oktobra 2009. godine isplaćen prvi dio od 30.000 eura.

Maraš je u periodu od 2005. do 2020. godine za neto zarade dobila preko 860.000, za minuli rad preko 74.000, a godišnji odmor 50.000 eura.

Maraš, Foto: Boris Pejović

Podsjetimo, i bivši članovi Odbora direktora kompanije „Plantaže“ Veselin Vukotić, Božidar Mihailović, Đorđe Rajković, Sead Šahman i Duško Perović koji su uhapšeni 11. jula sumnjiče se za zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju, a okviru istrage poslovanja pomenute kompanije.

Podsjetimo, tužioci su u julu kada su bila hapšenja u ovom slučaju tvrdili da su bivši članovi Odbora direktora „Plantaža“ zloupotrijebili službeni položaj tokom zaključenja ugovora o poravnanju s privatnom firmom „OMP inženjering“. Državna kompanija je tim poslom navodno oštećena za 350.000 eura, ali i za 37.000 kvadrata zemlje u Donjim Kokotima u Podgorici.

„Dan“ je ranije objavio da je njima ova državna kompanija od 2005. do 2020. godine isplatila blizu 1,5 miliona eura. Ovoliki iznos novca dobili su po osnovu neto zarada, otpremnina, minulog rada, korporativnog upravljanja i godišnjeg odmora.

Na predlog bivšeg ministra poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Aleksandra Stijovića, vlada Zdravka Krivokapića bila je angažovala eksternog eksperta kako bi se ustanovilo stvarno stanje u „Plantažama“. Nakon analize je utvrđeno da su „Plantaže“ dovedene gotovo pred stečaj te da su dugovanja ove kompanije 28. februara 2021. godine bila čak 45.652.472 eura.

Prosječna neto zarada u preduzeću u 2018. godini iznosila je 720,38 eura, a u 2019. 782,10 eura, dok su u isto vrijeme menadžment i članovi borda direktora primali zaradu po nekoliko osnova u iznosima od 1.500 do 10.000 eura.

Osim osnovne zarade, u kompaniji je postojala „naknada za korporativno upravljanje“, koju pozitivni propisi ne poznaju, a koja je premašivala sve iznose osnovne zarade i za koju ne postoji definisan način obračuna.

Jedan od značajnijih troškova kompanije predstavljali su i iznosi koji su isplaćivani na ime konsultantskih usluga, po kom osnovu su u poslednjih deset godina isplaćena 1.121.051,12 eura.

Posebno je interesantno da je navedeni iznos isplaćen uglavnom advokatskim kancelarijama za zastupanje u sporovima koji su svi do jednog izgubljeni, a što je „Plantaže“ koštalo dodatna 1.947.056,22 eura za sudske troškove.

Prema podacima do kojih je došla prethodna vlada, za sponzorstva u periodu od 2009. do 2021. godine „Plantaže“ su dale 2.500.755 eura.

Dva stana od „Plantaža“

U poslednjem imovinskom kartonu, koji je predala za 2020., godinu po prestanku funkcije u „Plantažama“, Verica Maraš je prijavila da je na čelu tog državnog preduzeća bila od 8. aprila 2008. do 23.10.2020. godine.

Ona je 2020. godine primala platu od 3.890 eura. ASK je prijavila i da je od povraćaja doprinosa 2020. godine dobila preko 23.000 eura. Dodatnih 800 eura imala je kao član Odbora direktora Podgoričke banke.

Prema podacima iz kartona, ona je od Plantaža dobila dva stana od 147 i 40 kvadrata. U vlasništvu ima još dva stana od 45 i 46 metara kvadratnih, koje je stekla, kako je napisala, zajmom.

Prijavila je tada u vlasništvu i tri vozila, kao i dva kredita od ukupno nešto preko 50.000 eura.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije