Vlada Crne Gore i Skupština nijesu uspjele da pokažu u praksi angažovanje u pogledu reformske agende u vezi sa Evropskom unijom (EU), ističe se u nacrtu izvještaja Evropske komisije (EK) koji je posvećen Crnoj Gori, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

„Polarizacija političkih tenzija i odsustvo angažmana između političkih partija i neuspjeh u izgradnji konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa nastavljeni su i doveli su do pada dvije razdvojene vlade tokom glasanja o nepovjerenju“, navodi se u dokumentu.

Stručnjaci EK navode da nije postignut napredak u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODHIR) nakon posmatračke misije parlamentarnih izbora u Crnoj Gori održanih 2020. godine.

Navodi se i da su rad Skupštine obilježili bojkoti vladajuće većine i opozicije, promjene vlade i smjena dvojice predsjednika Skupštine.

Paket proširenja zajedno sa odvojenim izvještajima za svaku zemlju koja je u procesu evropskih integracija, EK će objaviti 12. oktobra.

Spominje se da je sporazum za Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) imao uticaja u političkoj atmosferi, te je izazvao rast tenzija.

RSE ima uvid u ovaj dokument koji tek treba da usvoji kolegijum EK.

Najbolja ocjena u usklađivanju sa evropskom spoljnom politikom

Visoku ocjenu Crna Gora u izvještaju ima po pitanju usklađivanja sa spoljnom politikom EU.

Ističe se da je zemlja u potpunosti uskladila sve odluke EU, uključujući restriktivne mjere EU nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu.

Takođe se navodi da Crna Gora koordinira svoje stavove sa stavovima EU, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju, te održava dobru saradnju sa međunarodnim organizacijama.

Bilateralni odnosi sa ostalim susjedima dobri, sa Srbijom ‘izazovni’

Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja u regionu i sa susjednim državama članicama EU, ocjenuje se u izvještaju i navodi da se radi o kontinuiranoj saradnji.

Međutim, poput izvještaja koji je posvećen Srbiji, i u crnogorskom dokumentu se naglašava da odnosi između ove dvije zemlje „ostaju izazovni“.

Dodaje se takođe da obje strane signaliziraju veću spremnost za resetovanje odnosa i rad na rešavanju otvorenih pitanja.

Sloboda izražavanja, bolja od prethodne godine

Kada je riječ o osnovnim pravima, smatra se da Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze o ljudskim pravima.

Međutim, naglašava se da su i dalje potrebni dodatni napori da se one u potpunosti sprovedu.

U polju slobode izražavanja se ocjenjuje da Crna Gora ima koristi od pluralističkog medijskog okruženja, te da je postigla određeni nivo pripremljenosti.

Ocjenjuje da je postignut „ograničen napredak“ u pogledu prošlogodišnjih preporuka.

Zakonski okvir za zaštitu novinara i drugih medijskih radnika unaprijeđen je usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, kojim se predviđaju strožije kazne za napade i napade na novinare.

U dokumentu se kaže da je javni servis, Radio Televizija Crne Gore (RTCG), nastavio je da proizvodi „politički uravnotežen i raznovrstan sadržaj“.

Međutim, naglašava se da je duboka politička polarizacija medijske scene opstala, dok je rastuća konkurencija velikih regionalnih medija dodatno opteretila lokalno medijsko tržište

Mali napredak u borbi protiv korupcije, bolji rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala

U izvještaju se ocenjuje da je Crna Gora postigla samo ograničeni napredak u pravosudnom sistemu.

„Sprovođenje ključnih reformi pravosuđa ostaje u zastoju“, ocjenjuje se u izvještaju EK.

U dokumentu koji je posvećen Crnoj Gori se spominje da su izvršena određena dugotrajna imenovanja sudija na visokom nivou, dok je nekoliko drugih, uključujući i Ustavni sud, još na čekanju.

Stručnjaci EK izražavaju zabrinutost zbog institucionalnog učinka i konsolidacije nezavisnih sudskih i tužilačkih vijeća.

U dokumentu se ocjenjuje da je postignut samo ograničen napredak u borbi protiv korupcije, te da su prošlogodišnje preporuke EK „samo djelimično“ ispunile vlasti u Podgorici.

Istovremeno, ocjenjuje se da je dodatno poboljšano stanje u prevenciji korupcije, posebno zbog, kako se smatra, pozitivnog trenda u radu Agencije za borbu protiv korupcije.

U izvještaju EK se upozorava da je potrebno učiniti više kako bi se osigurao integritet Agencije, nepristrasnost i odgovornost i kako bi se poboljšali njeni opipljivi rezultati i povjerenje javnosti.

Crna Gora malo bolje stoji u polju borbe protiv organizovanog kriminala gdje se kaže da je postigla „određeni napredak“ u adresiranju preporuka iz prošle godine, posebno u pogledu efikasnosti krivičnih istraga. Ističe se u dokumentu da je vraćena puna upotreba specijalnih istražnih mjera.

U izvještaju se spominje da su uhapšene neke ključne ličnosti organizovanih kriminalnih grupa i postignut je još jedan rezultat u zapljeni droge.

Takođe se smatra da je u porastu broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala.

Međutim, stručnjaci EK navode da je potrebno ojačati konkretne rezultate u sudskim odlukama o krijumčarenju duvana i pranju novca, korišćenju finansijskih istraga i kapacitetima za konfiskaciju prihoda stečenih kriminalom.

Ali, zaključuju stručnjaci EK, nedostatak djelotvornog sudskog praćenja važnih starih slučajeva i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost.