Connect with us

POLITIKA

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O CRNOJ GORI:

„Vlada i Skupština nisu pokazale posvećenost EU“

Stručnjaci EK navode da nije postignut napredak u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODHIR) nakon posmatračke misije parlamentarnih izbora u Crnoj Gori održanih 2020. godine

Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore i Skupština nijesu uspjele da pokažu u praksi angažovanje u pogledu reformske agende u vezi sa Evropskom unijom (EU), ističe se u nacrtu izvještaja Evropske komisije (EK) koji je posvećen Crnoj Gori, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

„Polarizacija političkih tenzija i odsustvo angažmana između političkih partija i neuspjeh u izgradnji konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa nastavljeni su i doveli su do pada dvije razdvojene vlade tokom glasanja o nepovjerenju“, navodi se u dokumentu.

Stručnjaci EK navode da nije postignut napredak u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODHIR) nakon posmatračke misije parlamentarnih izbora u Crnoj Gori održanih 2020. godine.

Navodi se i da su rad Skupštine obilježili bojkoti vladajuće većine i opozicije, promjene vlade i smjena dvojice predsjednika Skupštine.

Paket proširenja zajedno sa odvojenim izvještajima za svaku zemlju koja je u procesu evropskih integracija, EK će objaviti 12. oktobra.

Spominje se da je sporazum za Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) imao uticaja u političkoj atmosferi, te je izazvao rast tenzija.

RSE ima uvid u ovaj dokument koji tek treba da usvoji kolegijum EK.

Najbolja ocjena u usklađivanju sa evropskom spoljnom politikom

Visoku ocjenu Crna Gora u izvještaju ima po pitanju usklađivanja sa spoljnom politikom EU.

Ističe se da je zemlja u potpunosti uskladila sve odluke EU, uključujući restriktivne mjere EU nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu.

Takođe se navodi da Crna Gora koordinira svoje stavove sa stavovima EU, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju, te održava dobru saradnju sa međunarodnim organizacijama.

Bilateralni odnosi sa ostalim susjedima dobri, sa Srbijom ‘izazovni’

Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja u regionu i sa susjednim državama članicama EU, ocjenuje se u izvještaju i navodi da se radi o kontinuiranoj saradnji.

Međutim, poput izvještaja koji je posvećen Srbiji, i u crnogorskom dokumentu se naglašava da odnosi između ove dvije zemlje „ostaju izazovni“.

Dodaje se takođe da obje strane signaliziraju veću spremnost za resetovanje odnosa i rad na rešavanju otvorenih pitanja.

Sloboda izražavanja, bolja od prethodne godine

Kada je riječ o osnovnim pravima, smatra se da Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze o ljudskim pravima.

Međutim, naglašava se da su i dalje potrebni dodatni napori da se one u potpunosti sprovedu.

U polju slobode izražavanja se ocjenjuje da Crna Gora ima koristi od pluralističkog medijskog okruženja, te da je postigla određeni nivo pripremljenosti.

Ocjenjuje da je postignut „ograničen napredak“ u pogledu prošlogodišnjih preporuka.

Zakonski okvir za zaštitu novinara i drugih medijskih radnika unaprijeđen je usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, kojim se predviđaju strožije kazne za napade i napade na novinare.

U dokumentu se kaže da je javni servis, Radio Televizija Crne Gore (RTCG), nastavio je da proizvodi „politički uravnotežen i raznovrstan sadržaj“.

Međutim, naglašava se da je duboka politička polarizacija medijske scene opstala, dok je rastuća konkurencija velikih regionalnih medija dodatno opteretila lokalno medijsko tržište

Mali napredak u borbi protiv korupcije, bolji rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala

U izvještaju se ocenjuje da je Crna Gora postigla samo ograničeni napredak u pravosudnom sistemu.

„Sprovođenje ključnih reformi pravosuđa ostaje u zastoju“, ocjenjuje se u izvještaju EK.

U dokumentu koji je posvećen Crnoj Gori se spominje da su izvršena određena dugotrajna imenovanja sudija na visokom nivou, dok je nekoliko drugih, uključujući i Ustavni sud, još na čekanju.

Stručnjaci EK izražavaju zabrinutost zbog institucionalnog učinka i konsolidacije nezavisnih sudskih i tužilačkih vijeća.

U dokumentu se ocjenjuje da je postignut samo ograničen napredak u borbi protiv korupcije, te da su prošlogodišnje preporuke EK „samo djelimično“ ispunile vlasti u Podgorici.

Istovremeno, ocjenjuje se da je dodatno poboljšano stanje u prevenciji korupcije, posebno zbog, kako se smatra, pozitivnog trenda u radu Agencije za borbu protiv korupcije.

U izvještaju EK se upozorava da je potrebno učiniti više kako bi se osigurao integritet Agencije, nepristrasnost i odgovornost i kako bi se poboljšali njeni opipljivi rezultati i povjerenje javnosti.

Crna Gora malo bolje stoji u polju borbe protiv organizovanog kriminala gdje se kaže da je postigla „određeni napredak“ u adresiranju preporuka iz prošle godine, posebno u pogledu efikasnosti krivičnih istraga. Ističe se u dokumentu da je vraćena puna upotreba specijalnih istražnih mjera.

U izvještaju se spominje da su uhapšene neke ključne ličnosti organizovanih kriminalnih grupa i postignut je još jedan rezultat u zapljeni droge.

Takođe se smatra da je u porastu broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala.

Međutim, stručnjaci EK navode da je potrebno ojačati konkretne rezultate u sudskim odlukama o krijumčarenju duvana i pranju novca, korišćenju finansijskih istraga i kapacitetima za konfiskaciju prihoda stečenih kriminalom.

Ali, zaključuju stručnjaci EK, nedostatak djelotvornog sudskog praćenja važnih starih slučajeva i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Odbornik Perić iz Pokreta Preokret: Dobio sam podršku DNP-a i DPS-a za izbor za predsjednika Skupštine Glavnog grada

„Dobio sam usmenu podršku DNP-a i pisanu podršku DPS-a“, kazao je Perić

Odbornik Pokreta Preokret Srđan Perić saopštio je da je za izbor na funkciju predsjednika Skupštine Glavnog grada dobio usmenu podršku DNP-a i pisanu podršku DPS-a, navodeći da postoje naznake da bi podrška mogla biti i šira od potrebne većine, prenosi Portal RTCG.

Perić je na press konferenciji koju je irganizovao u 11 sati rekao da je aktuelna vlast izgubila većinu početkom godine i da je, prema njegovom mišljenju, tada bilo pošteno raspisati nove izbore.

“Vlast je to tada izbjegla, ali sada nemamo predsjednika gradskog parlamenta i na pragu smo prinudne uprave, što je na štetu građana“, rekao je Perić.

On je podsjetio da je Pokret Preokret insistirao da se pronađe rješenje za izlazak iz institucionalne krize bez obzira na to koja je politička strana u pitanju, te da je prije deset dana predstavljen model za prevazilaženje postojeće situacije.

Kako je naveo, cilj je da Podgorica dobije predsjednika Skupštine, da se obezbijedi kontrola rada gradske uprave i da građani iz krize izađu sa otvorenijom i transparentnijom lokalnom administracijom.

Perić je naglasio da se ne radi o koalicionom sporazumu niti o ulasku u vlast, već isključivo o uspostavljanju kontrolne funkcije koja bi omogućila realizaciju predloženog modela.

“Dobili smo usmenu podršku DNP-a, pisanu podršku DPS-a i postoje ozbiljne naznake da podrška za izbor može biti značajnija od onoga što je potrebno. Time smo stekli preduslove da se uđe u proceduru izbora predsjednika Skupštine“, rekao je Perić.

Najavio je da će o tome u ponedjeljak u 12 sati obavijestiti predsjednicu Skupštine Glavnog grada uz poziv javnosti i odbornicima da podrže predloženi model.

Prema njegovim riječima, usvajanjem tog rješenja bila bi spriječena prinudna uprava, omogućeno razmatranje izvještaja o radu gradskih službi i preduzeća, unaprijeđena pravila upravljanja u gradskim preduzećima, kao i organizovanje izbora u mjesnim zajednicama u roku od šest mjeseci.

Perić je poručio da sprovođenje ovog modela nije moguće bez zajedničkog angažmana svih odbornika u Skupštini Glavnog grada.

Za zvanično podnošenje kandidature potrebno je 20 potpisa, a za izbor predsjednika Skupštine neophodno je 30 glasova.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine

Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.

– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.

Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.

Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.

Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.

– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.

Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.

Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.

– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.

S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.

– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.

Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.

– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.

Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.

Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.

– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:

– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.

Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.

Bez plana za povratak u politiku

– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.

– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije