POLITIKA
IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE O CRNOJ GORI:
„Vlada i Skupština nisu pokazale posvećenost EU“
Stručnjaci EK navode da nije postignut napredak u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODHIR) nakon posmatračke misije parlamentarnih izbora u Crnoj Gori održanih 2020. godine

Vlada Crne Gore i Skupština nijesu uspjele da pokažu u praksi angažovanje u pogledu reformske agende u vezi sa Evropskom unijom (EU), ističe se u nacrtu izvještaja Evropske komisije (EK) koji je posvećen Crnoj Gori, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
„Polarizacija političkih tenzija i odsustvo angažmana između političkih partija i neuspjeh u izgradnji konsenzusa o ključnim pitanjima od nacionalnog interesa nastavljeni su i doveli su do pada dvije razdvojene vlade tokom glasanja o nepovjerenju“, navodi se u dokumentu.
Stručnjaci EK navode da nije postignut napredak u pogledu sveobuhvatne reforme izbornog pravnog i institucionalnog okvira, uključujući preporuke Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODHIR) nakon posmatračke misije parlamentarnih izbora u Crnoj Gori održanih 2020. godine.
Navodi se i da su rad Skupštine obilježili bojkoti vladajuće većine i opozicije, promjene vlade i smjena dvojice predsjednika Skupštine.
Paket proširenja zajedno sa odvojenim izvještajima za svaku zemlju koja je u procesu evropskih integracija, EK će objaviti 12. oktobra.
Spominje se da je sporazum za Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) imao uticaja u političkoj atmosferi, te je izazvao rast tenzija.
RSE ima uvid u ovaj dokument koji tek treba da usvoji kolegijum EK.
Najbolja ocjena u usklađivanju sa evropskom spoljnom politikom
Visoku ocjenu Crna Gora u izvještaju ima po pitanju usklađivanja sa spoljnom politikom EU.
Ističe se da je zemlja u potpunosti uskladila sve odluke EU, uključujući restriktivne mjere EU nakon ničim izazvane agresije Rusije na Ukrajinu.
Takođe se navodi da Crna Gora koordinira svoje stavove sa stavovima EU, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju, te održava dobru saradnju sa međunarodnim organizacijama.
Bilateralni odnosi sa ostalim susjedima dobri, sa Srbijom ‘izazovni’
Crna Gora generalno održava dobre bilateralne odnose sa drugim zemljama u procesu proširenja u regionu i sa susjednim državama članicama EU, ocjenuje se u izvještaju i navodi da se radi o kontinuiranoj saradnji.
Međutim, poput izvještaja koji je posvećen Srbiji, i u crnogorskom dokumentu se naglašava da odnosi između ove dvije zemlje „ostaju izazovni“.
Dodaje se takođe da obje strane signaliziraju veću spremnost za resetovanje odnosa i rad na rešavanju otvorenih pitanja.
Sloboda izražavanja, bolja od prethodne godine
Kada je riječ o osnovnim pravima, smatra se da Crna Gora nastavlja da ispunjava svoje međunarodne obaveze o ljudskim pravima.
Međutim, naglašava se da su i dalje potrebni dodatni napori da se one u potpunosti sprovedu.
U polju slobode izražavanja se ocjenjuje da Crna Gora ima koristi od pluralističkog medijskog okruženja, te da je postigla određeni nivo pripremljenosti.
Ocjenjuje da je postignut „ograničen napredak“ u pogledu prošlogodišnjih preporuka.
Zakonski okvir za zaštitu novinara i drugih medijskih radnika unaprijeđen je usvajanjem izmjena i dopuna Krivičnog zakonika, kojim se predviđaju strožije kazne za napade i napade na novinare.
U dokumentu se kaže da je javni servis, Radio Televizija Crne Gore (RTCG), nastavio je da proizvodi „politički uravnotežen i raznovrstan sadržaj“.
Međutim, naglašava se da je duboka politička polarizacija medijske scene opstala, dok je rastuća konkurencija velikih regionalnih medija dodatno opteretila lokalno medijsko tržište
Mali napredak u borbi protiv korupcije, bolji rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala
U izvještaju se ocenjuje da je Crna Gora postigla samo ograničeni napredak u pravosudnom sistemu.
„Sprovođenje ključnih reformi pravosuđa ostaje u zastoju“, ocjenjuje se u izvještaju EK.
U dokumentu koji je posvećen Crnoj Gori se spominje da su izvršena određena dugotrajna imenovanja sudija na visokom nivou, dok je nekoliko drugih, uključujući i Ustavni sud, još na čekanju.
Stručnjaci EK izražavaju zabrinutost zbog institucionalnog učinka i konsolidacije nezavisnih sudskih i tužilačkih vijeća.
U dokumentu se ocjenjuje da je postignut samo ograničen napredak u borbi protiv korupcije, te da su prošlogodišnje preporuke EK „samo djelimično“ ispunile vlasti u Podgorici.
Istovremeno, ocjenjuje se da je dodatno poboljšano stanje u prevenciji korupcije, posebno zbog, kako se smatra, pozitivnog trenda u radu Agencije za borbu protiv korupcije.
U izvještaju EK se upozorava da je potrebno učiniti više kako bi se osigurao integritet Agencije, nepristrasnost i odgovornost i kako bi se poboljšali njeni opipljivi rezultati i povjerenje javnosti.
Crna Gora malo bolje stoji u polju borbe protiv organizovanog kriminala gdje se kaže da je postigla „određeni napredak“ u adresiranju preporuka iz prošle godine, posebno u pogledu efikasnosti krivičnih istraga. Ističe se u dokumentu da je vraćena puna upotreba specijalnih istražnih mjera.
U izvještaju se spominje da su uhapšene neke ključne ličnosti organizovanih kriminalnih grupa i postignut je još jedan rezultat u zapljeni droge.
Takođe se smatra da je u porastu broj pravosnažnih presuda u slučajevima organizovanog kriminala.
Međutim, stručnjaci EK navode da je potrebno ojačati konkretne rezultate u sudskim odlukama o krijumčarenju duvana i pranju novca, korišćenju finansijskih istraga i kapacitetima za konfiskaciju prihoda stečenih kriminalom.
Ali, zaključuju stručnjaci EK, nedostatak djelotvornog sudskog praćenja važnih starih slučajeva i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost.
POLITIKA
Medojević da plati Spajiću 3.000 eura zbog povrede ugleda i časti
Punomoćnik Spajića je kazao da je sud nesporno utvrdio da su sve predmetne objave Medojevića bile neosnovane, sa očiglednom uvredljivom sadržinom, jer se njima na ružan i neprimjeren način vrijeđa tužilac, odnosno njegova čast i ugled

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević moraće da isplati 3.000 premijeru Milojku Spajiću zbog povrede časti i ugleda, saopštio je advokat Danilo Radulović.
Radulović je za Mediabiro rekao da je Viši sud drugostepenom presudom potvrdio presudu u korist Spajića, kojom je konstatovano da je Medojević povrijedio pravo tužioca na čast, ugled i dostojanstvo.
Punomoćnik Spajića je kazao da je sud nesporno utvrdio da su sve predmetne objave Medojevića bile neosnovane, sa očiglednom uvredljivom sadržinom, jer se njima na ružan i neprimjeren način vrijeđa tužilac, odnosno njegova čast i ugled.
Sud je naveo da su u pitanju moralno neprihvatljive kvalifikacije, za koje tuženi Medojević nije pružio bilo kakav dokaz kojim bi potvrdio svoje navode koje godinama iznosi na račun Spajića.
Tuženog je sud obavezao i da plati sudske troškove i da, o svom trošku, objavi pravosnažnu presudu u najtiražnijim crnogorskim dnevnim štampanim medijima – Vijestima, Pobjedi i Danu.
Radulović je kazao da ova presuda predstavlja značajan korak ga „dekontaminaciji društva od čitanja i slušanja svakojakih neosnovanih optužbi i uvreda“.
On je naveo da su političari, kao i predstavnici građana, naročito dužni da vode računa o istinitosti njihovih izjava i optužbi, pa je sud ispravo sankcionisao neosnovane i neprimjerene tvrdnje Medojevića.
„Na kraju, ova presuda predstavlja bitan doprinos mentalnoj higijeni društva i putokaz da nije teško biti fin i da je uvijek bolje izabrati argumente, umjesto uvreda i optužbi koje nemaju uporišta u realnosti. Dosuđeni novčani iznos tužilac će uplatiti u humanitarne svrhe u cilju zaštite autohtone vrste ugroženih mrkih medvjeda u Crnoj Gori“, naveo je Radulović.
POLITIKA
Borovinić Bojović kandidatkinja za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje
Borovinić Bojović je trenutno predsjednica Skupštine glavnog grada i bivša ministarka zdravlja

Predsjednica Skupštine glavnog grada i bivša ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović najozbiljnija je kandidatkinja za funkciju potpredsjednice Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, saznaje Pobjeda.
Borovinić-Bojović, prema saznanjima Pobjede, uživa veliko povjerenje premijera Milojka Spajića i na tu funkciju bi mogla biti izabrana već tokom rekonstrukcije Vlade koja se planira u narednim sedmicama.
Ideja samog vrha Vlade jeste da Borovinić-Bojović bude suštinski vezana za resore zdravstva i socijalnog staranja, kao koordinatorka nad resorima koje vode Vojislav Šimun i Naida Nišić.
Osim Borovinić-Bojović, u Vladu bi, kako je Pobjeda ranije pisala, mogli ući i Radoš Zečević kao novi ministar saobraćaja, Jovan Vučurović kao ministar bez portfelja i Zoran Jojić kao ministar sporta i mladih iz SNP-a-Tu je očigledno neophodna efikasnija koordinacija, koju bi Borovinić-Bojović mogla da sprovede kroz aktivnosti u vezi sa zatvaranjem Poglavlja 28 (zaštita potrošača i zdravlja) i 19 (socijalna politika i zapošljavanje) – navode izvori Pobjede.
Informaciju da je Borovinić-Bojović mogući kandidat objavile su i Vijesti.
Vjerovatni angažman Borovinić-Bojović, koja se odlično kotira i u istraživanjima javnog mnjenja, nema nikakve veze sa inicijativom opozicije za njenu smjenu, budući da se sa njom razgovaralo tokom posljednjih nekoliko mjeseci.
– Borovinić-Bojović je u više navrata i duži vremenski period razmatrana za budućeg potpredsjednika Vlade za zdravstvo i socijalno staranje. To mjesto je, kao što je poznato javnosti, upražnjeno već dugo i ona konstantno figurira kao najozbiljniji kandidat za tu poziciju – saopštio je drugi izvor Pobjede iz vrha vladajuće koalicije.
Osim Borovinić-Bojović, u Vladu bi, kako je Pobjeda ranije pisala, mogli ući i Radoš Zečević kao novi ministar saobraćaja, Jovan Vučurović kao ministar bez portfelja i Zoran Jojić kao ministar sporta i mladih iz SNP-a.
Dosadašnji ministar zadužen za odnose sa parlamentom Milutin Butorović, kako se razmatra, trebalo bi da preuzme funkciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.
Izvor: Pobjeda
POLITIKA
Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja
SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.
Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.
Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.
– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.
Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.
Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.
Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.
HRONIKA10 сати ranijeNapadnut tehničar bolnice u Bijelom Polju, nanesene mu teške tjelesne povrede
HRONIKA3 дана ranijeMojkovac: Uhapšeno dvoje osumnjičenih zbog mučenja sugrađanina – namamili ga, pa pretukli
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeTramp hitno evakuisan tokom večere sa dopisnicima Bijele kuće – čuli se pucnji, pogođen tajni agent
MODA3 дана ranijeBeranke učestvuju na izboru za Mis Crne Gore – Sabrina Luković i Arijeta Kasumović: Podržimo naše sugrađanke
LIFESTYLE13 сати ranijeMis Crne Gore postala članica Mense: U 1% najpametnijih na svijetu
POLITIKA2 дана ranijeBorovinić Bojović kandidatkinja za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje















