EKONOMIJA
MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA
(VIDEO) Milatović: Evropa sad unaprijediće životni standard, vratiće izgubljeni optimizam građanima
On je kazao da je apsolutno siguran da će građani u ovoj godini osjetiti boljitak i privredni rast, što je bio cilj predlaganja programa Evropa sad

Program Evropa sad ima za cilj da vrati izgubljeni optimizam crnogorskim građanima i privrednicima koji žele da posluju kako treba, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, i dodao da će se znatno unaprijediti standard i konkurentnost ekonomije.
On je kazao da je apsolutno siguran da će građani u ovoj godini osjetiti boljitak i privredni rast, što je bio cilj predlaganja programa Evropa sad.
„Program Evropa sad, pored svih fiskalnih mjera, ima jedan cilj – da vrati izgubljeni optimizam kod građana u Crnoj Gori i onih privrednika koji zaista žele da posluju kako treba, u uslovima jedne fer tržišne utakmice. Apsolutno sam siguran da će on kao takav donijeti jedan veliki korak unaprijed Crnoj Gori u smislu unapređenja životnog standarda i konkurentnosti crnogorske ekonomije“, rekao je Milatović u intervjuu agenciji Mina-business.
On je kazao da su tri glavna problema koji su važni za crnogorsku ekonomiju – mali životni standard, velika siva ekonomija na tržištu rada i veliko poresko opterećenje onog dijela privrede koja posluje u legalnim tokovima.
„Upravo je Evropa sad kao jedan set poreskih zakona i mjera predložen kako bi adresirao cjelovito ova tri problema“, poručio je Milatović.
On je podsjetio da je usvajanjem programa Evropa došlo do povećanja minimalne zarade sa 250 eura na 450 eura, kao i svih ostalih zarada u društvu.
„Pored toga, imamo brojne mjere koje se tiču rasterećenja poreskog opterećenja na rad, gdje mislim na umanjenje doprinosa na zdravstvo i na neoporezivi dio zarade do 700 eura bruto, koji se prvi put uvodi. Takođe, uvodimo i progresivno oporezivanje kad je u pitanju porez na dohodak fizičkih lica i porez na profit preduzeća“, precizirao je Milatović.
Princip pravednijeg oporezivanja
Na taj način se, kako je dodao, uvodi princip pravednijeg oporezivanja u crnogorski poreski sistem.
Milatović je, odgovarajući na pitanje da li su makroekonomske prrognoze za ovu godinu realne, kazao da je Zakonom o budžetu za ovu godinu predviđen ekonomski rast od 6,4 odsto.
„To je druga godina zaredom da će Crna Gora, čak i po izvještajima Evropske komisije (EK) biti najbrže rastuća ekonomija u Evropi. Takođe, za ovu godinu smo predvidjeli da će turistički sektor biti oporavljen skoro na nivo iz 2019. godine“, rekao je Milatović.
On smatra da rezultati postignuti u ovoj godini sa pravom daju jednu dobru dozu realnosti da mogu da kažu da su takve ekonomske prognoze apsolutno realne i opravdane.
Privreda ulazi puno zadovoljnija i ohrabrenija u narednu godinu
Milatović je, na pitanje o procjeni kompletnih prihoda od turizma u prošloj godini, kazao da su veoma zadovoljni tom realizacijom.
„Kada je Vlada projektovala prihode od turizma na nivou od 65 odsto ostvarenog prihoda u 2019. godini puno ljudi, i među političkim partijama i turističkom privredom, je bilo skeptično. Sada sa velikim zadovoljstvom možemo da kažemo da je, prema podacima Centralne banke (CBCG), za prva tri kvartala već ostvaren plan za cijelu godinu“, naveo je Milatović.
Prema njegovim riječima, za prva tri kvartala ostvaren je prihod od 700 miliona eura, što je nešto iznad čitavog planiranog za cijelu godinu.
„Posljednji kvartal će biti na nivou od 50-ak miliona eura, što će značiti da prošlu godinu završavamo na nivou od 70 odsto 75 odsto prihoda od 2019. U tom smislu, bićemo zemlja koja je doživjela najbrži oporavak turizma. Sada naša privreda ulazi puno zadovoljnija i ohrabrenija u narednu godinu“, rekao je Milatović.
On je najavio da ovogodišnji budžet predviđa potpuni oporavak turizma, bazirano na pretpostavci da će svijet zbog povećanog stepena imunizacije polako izlaziti iz kovid krize.
Milatović je, govoreći o pripremama zimske sezone i očekivanim prihodima, kazao da su prvi rezultati sezone, koja je zvanično počela 18. decembra, jako dobri.
„Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja uložili su veliki napor da se pripremi zimska turistička sezona. U dijelu prihoda, zimska sezona učestvuje jako malo u cjelokupnim prihodima. Naravno, uradili smo dosta stvari kako bi bolje pozicionirali zimsku turističku sezonu u narednom periodu“, rekao je Milatović.
Budžetom za ovu godinu planirano je, kako je naveo, vještačko osnježavanje skijališta na Bjelasici, a planirano je otvaranje nove žičare koja bi trebalo da spoji privatno skijalište Kolašin 1450 i državno Kolašin 1600 i da na taj način obezbijedi dodatan broj skijaških staza.
„Kada je u pitanju Durmitor, opredijelili smo budžetom sredstva za studiju izvodljivosti za pozicioniranje nove žičare na Savinom kuku, tako da ako budemo imali dobre reuzltate te studije nadam se da ćemo ove godine početi sa izgradnjom nove žičare“, dodao je Milatović.
On je, govoreći o aktivnostima na kreiranju povoljnog investicionog ambijenta, kazao da Vlada ima apsolutno nultu stopu tolerancije na korupciju, što je ogroman signal koji je ova Vlada poslala stranim investitorima.
„Takođe, oporavak ekonomske aktivnosti je veliki znak da Vlada zna da upravlja ekonomijom. Održivost, to jest stabilizacija javnih finansija neuporediva je u odnosu na prethodni period. Kao kruna svega toga je program Evropa sad, koji pored povećanja minimalne zarade ima važan dio koji se tiče rasterećenja opterećenja na rad, čime Crna Gora postaje najkonkurentnija zemlja u tom smislu takozvanog poreskog klina kada je region u pitanju“, rekao je Milatović.
On smatra da su u potpuosti neutemeljene kritike koje se nekad čuju od opozicionih poslanika da država ima negativan odnos prema investitorima.
„Veliki broj kredibilnih investitora iz zemalja Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pokazuje jako veliko interesovanje za ulaganje u Crnu Goru“, rekao je Milatović.
On je, govoreći o arbitražnom postupku koji je pokrenuo zakupac hotela na Svetom Stefanu, Aman, kazao da je, nakon neuspjelih pregovora između preduzeća u većinskom državnom vlasništvu Sveti Stefan hotela i zakupca, nažalost pokrenut arbitražni postupak i zbog toga što je državno preduzeće u većinskom vlasništvu na taj način pokušalo da zaštiti kršenje ugovornih odredbi.
„U odnosu na postojeći ugovor o zakupu, zakupac je bio dužan da Sveti Stefan hoteli bude otvoren najmanje osam mjesecu u toku godine tako da i u cilju poštovanja ugovornih odrebi državno preduzeće je pokrenulo arbitažni postupak. Nakon toga je uslijedilo pokretanje arbitražnog postupka i od zakupca prema državnom preduzeću i Vladi“, naveo je Milatović.
On je kazao da je optimista u tom smislu i dodao da se arbitažni postupak podnosi zbog prevazilaženja određenih problema i postizanju dogovora, što se nada da će biti u ovom slučaju.
„Vlada je na jednoj od prethodnih sjednica izabrala američku advokatsku kompaniju McDermott, koja će štititi interese Vlade u ovom slučaju. Nadam se da ćemo uskoro imati jedno razrješenje u ovom slučaju u korist svih strana“, saopštio je Milatović.
On je podsjetio da je zatečeno stanje u crnogorskoj ekonomiji bilo jako teško, s obzirom na najveći pad ekonomske aktvinosti u Evropi od 15,3 odsto.
„Taj pad je došao kao rezultat skoro pa kolapsa u našoj turističkoj privredi koja je u 2020. pala 87 odsto u odnosu na 2019. Sve to je dovelo do pogoršavanja situacije kad su u pitanju javne finansije. Deficit budžeta zatečen u 2020. bio je 10,2 odsto, javni dug 105 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a kreditni rejting je bio jako loš“, podsjetio je Milatović.
Kriza iz 2020. godine je, kako je ocijenio, dodatno ogolila sve strukturne probleme sa kojima se država u prethodnom periodu suočavala, a koji možda nijesu adekvatno rješavani ranije.
„Dodatno je isplivala nejednakost u društvu, sa velikom stopom rizika od siromaštva, na nivou 25 odsto u cijeloj Crnoj Gori. Pokazala se nedovoljna inkluzivnost prethodnog modela ekonomskog rasta, pri čemu najveći dio građana nije osjećao njegove benefite“, smatra Milatović.
Nedovoljna diversifikacija privrede
On je naveo da se pokazala prevelika oslonjenost na turizam, a u okviru tog sektora jedna nedovoljna diversifikacija kako u prostornom tako i vremenskom smislu.
„Možda i najveći problem je loš životni standard građana. U prethodnih deset godina nominalna prosječna zarada je stagnirala, a realna je padala zbog povećanja inflacije u prethodnom periodu. Prosječna zarada bila je 520 eura unazad deset godina, minimalna se povećala samo 30 eura i to je bila refleksija izgubljene radničke klase u Crnoj Gori“, ocijenio je Milatović.
Takođe, jedan dio fer privrede zbog velikog državnog aparata i sive ekonomije bio je poprilično opterećen fiskalitetima i parafiskalitetima.
„Javna uprava je bila nedovoljno meritokratski nastrojena i nedovoljno usmjerena na potrebe građana i privrede. Zaista, užasno su veliki strukturni problemi koje je ova Vlada morala da rješava uporedo sa svim kratkoročnim izazovima nastalim usljed krize u 2020. godini“, zaključio je Milatović.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO4 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
POLITIKA3 дана ranije(FOTO) Šta je policija oduzela iz stana Aca Đukanovića u Podgorici
HRONIKA2 дана ranijeAco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu
POLITIKA3 дана ranijeDajković: „Poništeno rješenje o mojoj suspenziji, pravda je pobijedila! Ja se neću vratiti u Glavni grad, za mene politika nikada nije bila borba za fotelju“











