Program Evropa sad ima za cilj da vrati izgubljeni optimizam crnogorskim građanima i privrednicima koji žele da posluju kako treba, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, i dodao da će se znatno unaprijediti standard i konkurentnost ekonomije.

On je kazao da je apsolutno siguran da će građani u ovoj godini osjetiti boljitak i privredni rast, što je bio cilj predlaganja programa Evropa sad.

„Program Evropa sad, pored svih fiskalnih mjera, ima jedan cilj – da vrati izgubljeni optimizam kod građana u Crnoj Gori i onih privrednika koji zaista žele da posluju kako treba, u uslovima jedne fer tržišne utakmice. Apsolutno sam siguran da će on kao takav donijeti jedan veliki korak unaprijed Crnoj Gori u smislu unapređenja životnog standarda i konkurentnosti crnogorske ekonomije“, rekao je Milatović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da su tri glavna problema koji su važni za crnogorsku ekonomiju – mali životni standard, velika siva ekonomija na tržištu rada i veliko poresko opterećenje onog dijela privrede koja posluje u legalnim tokovima.

„Upravo je Evropa sad kao jedan set poreskih zakona i mjera predložen kako bi adresirao cjelovito ova tri problema“, poručio je Milatović.

On je podsjetio da je usvajanjem programa Evropa došlo do povećanja minimalne zarade sa 250 eura na 450 eura, kao i svih ostalih zarada u društvu.

„Pored toga, imamo brojne mjere koje se tiču rasterećenja poreskog opterećenja na rad, gdje mislim na umanjenje doprinosa na zdravstvo i na neoporezivi dio zarade do 700 eura bruto, koji se prvi put uvodi. Takođe, uvodimo i progresivno oporezivanje kad je u pitanju porez na dohodak fizičkih lica i porez na profit preduzeća“, precizirao je Milatović.

Princip pravednijeg oporezivanja

Na taj način se, kako je dodao, uvodi princip pravednijeg oporezivanja u crnogorski poreski sistem.

Milatović je, odgovarajući na pitanje da li su makroekonomske prrognoze za ovu godinu realne, kazao da je Zakonom o budžetu za ovu godinu predviđen ekonomski rast od 6,4 odsto.

„To je druga godina zaredom da će Crna Gora, čak i po izvještajima Evropske komisije (EK) biti najbrže rastuća ekonomija u Evropi. Takođe, za ovu godinu smo predvidjeli da će turistički sektor biti oporavljen skoro na nivo iz 2019. godine“, rekao je Milatović.

On smatra da rezultati postignuti u ovoj godini sa pravom daju jednu dobru dozu realnosti da mogu da kažu da su takve ekonomske prognoze apsolutno realne i opravdane.

Privreda ulazi puno zadovoljnija i ohrabrenija u narednu godinu

Milatović je, na pitanje o procjeni kompletnih prihoda od turizma u prošloj godini, kazao da su veoma zadovoljni tom realizacijom.

„Kada je Vlada projektovala prihode od turizma na nivou od 65 odsto ostvarenog prihoda u 2019. godini puno ljudi, i među političkim partijama i turističkom privredom, je bilo skeptično. Sada sa velikim zadovoljstvom možemo da kažemo da je, prema podacima Centralne banke (CBCG), za prva tri kvartala već ostvaren plan za cijelu godinu“, naveo je Milatović.

Prema njegovim riječima, za prva tri kvartala ostvaren je prihod od 700 miliona eura, što je nešto iznad čitavog planiranog za cijelu godinu.

„Posljednji kvartal će biti na nivou od 50-ak miliona eura, što će značiti da prošlu godinu završavamo na nivou od 70 odsto 75 odsto prihoda od 2019. U tom smislu, bićemo zemlja koja je doživjela najbrži oporavak turizma. Sada naša privreda ulazi puno zadovoljnija i ohrabrenija u narednu godinu“, rekao je Milatović.

On je najavio da ovogodišnji budžet predviđa potpuni oporavak turizma, bazirano na pretpostavci da će svijet zbog povećanog stepena imunizacije polako izlaziti iz kovid krize.

Milatović je, govoreći o pripremama zimske sezone i očekivanim prihodima, kazao da su prvi rezultati sezone, koja je zvanično počela 18. decembra, jako dobri.

„Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja uložili su veliki napor da se pripremi zimska turistička sezona. U dijelu prihoda, zimska sezona učestvuje jako malo u cjelokupnim prihodima. Naravno, uradili smo dosta stvari kako bi bolje pozicionirali zimsku turističku sezonu u narednom periodu“, rekao je Milatović.

Budžetom za ovu godinu planirano je, kako je naveo, vještačko osnježavanje skijališta na Bjelasici, a planirano je otvaranje nove žičare koja bi trebalo da spoji privatno skijalište Kolašin 1450 i državno Kolašin 1600 i da na taj način obezbijedi dodatan broj skijaških staza.

„Kada je u pitanju Durmitor, opredijelili smo budžetom sredstva za studiju izvodljivosti za pozicioniranje nove žičare na Savinom kuku, tako da ako budemo imali dobre reuzltate te studije nadam se da ćemo ove godine početi sa izgradnjom nove žičare“, dodao je Milatović.

On je, govoreći o aktivnostima na kreiranju povoljnog investicionog ambijenta, kazao da Vlada ima apsolutno nultu stopu tolerancije na korupciju, što je ogroman signal koji je ova Vlada poslala stranim investitorima.

„Takođe, oporavak ekonomske aktivnosti je veliki znak da Vlada zna da upravlja ekonomijom. Održivost, to jest stabilizacija javnih finansija neuporediva je u odnosu na prethodni period. Kao kruna svega toga je program Evropa sad, koji pored povećanja minimalne zarade ima važan dio koji se tiče rasterećenja opterećenja na rad, čime Crna Gora postaje najkonkurentnija zemlja u tom smislu takozvanog poreskog klina kada je region u pitanju“, rekao je Milatović.

On smatra da su u potpuosti neutemeljene kritike koje se nekad čuju od opozicionih poslanika da država ima negativan odnos prema investitorima.

„Veliki broj kredibilnih investitora iz zemalja Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pokazuje jako veliko interesovanje za ulaganje u Crnu Goru“, rekao je Milatović.

On je, govoreći o arbitražnom postupku koji je pokrenuo zakupac hotela na Svetom Stefanu, Aman, kazao da je, nakon neuspjelih pregovora između preduzeća u većinskom državnom vlasništvu Sveti Stefan hotela i zakupca, nažalost pokrenut arbitražni postupak i zbog toga što je državno preduzeće u većinskom vlasništvu na taj način pokušalo da zaštiti kršenje ugovornih odredbi.

„U odnosu na postojeći ugovor o zakupu, zakupac je bio dužan da Sveti Stefan hoteli bude otvoren najmanje osam mjesecu u toku godine tako da i u cilju poštovanja ugovornih odrebi državno preduzeće je pokrenulo arbitažni postupak. Nakon toga je uslijedilo pokretanje arbitražnog postupka i od zakupca prema državnom preduzeću i Vladi“, naveo je Milatović.

On je kazao da je optimista u tom smislu i dodao da se arbitažni postupak podnosi zbog prevazilaženja određenih problema i postizanju dogovora, što se nada da će biti u ovom slučaju.

„Vlada je na jednoj od prethodnih sjednica izabrala američku advokatsku kompaniju McDermott, koja će štititi interese Vlade u ovom slučaju. Nadam se da ćemo uskoro imati jedno razrješenje u ovom slučaju u korist svih strana“, saopštio je Milatović.

On je podsjetio da je zatečeno stanje u crnogorskoj ekonomiji bilo jako teško, s obzirom na najveći pad ekonomske aktvinosti u Evropi od 15,3 odsto.

„Taj pad je došao kao rezultat skoro pa kolapsa u našoj turističkoj privredi koja je u 2020. pala 87 odsto u odnosu na 2019. Sve to je dovelo do pogoršavanja situacije kad su u pitanju javne finansije. Deficit budžeta zatečen u 2020. bio je 10,2 odsto, javni dug 105 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a kreditni rejting je bio jako loš“, podsjetio je Milatović.

Kriza iz 2020. godine je, kako je ocijenio, dodatno ogolila sve strukturne probleme sa kojima se država u prethodnom periodu suočavala, a koji možda nijesu adekvatno rješavani ranije.

„Dodatno je isplivala nejednakost u društvu, sa velikom stopom rizika od siromaštva, na nivou 25 odsto u cijeloj Crnoj Gori. Pokazala se nedovoljna inkluzivnost prethodnog modela ekonomskog rasta, pri čemu najveći dio građana nije osjećao njegove benefite“, smatra Milatović.

Nedovoljna diversifikacija privrede

On je naveo da se pokazala prevelika oslonjenost na turizam, a u okviru tog sektora jedna nedovoljna diversifikacija kako u prostornom tako i vremenskom smislu.

„Možda i najveći problem je loš životni standard građana. U prethodnih deset godina nominalna prosječna zarada je stagnirala, a realna je padala zbog povećanja inflacije u prethodnom periodu. Prosječna zarada bila je 520 eura unazad deset godina, minimalna se povećala samo 30 eura i to je bila refleksija izgubljene radničke klase u Crnoj Gori“, ocijenio je Milatović.

Takođe, jedan dio fer privrede zbog velikog državnog aparata i sive ekonomije bio je poprilično opterećen fiskalitetima i parafiskalitetima.

„Javna uprava je bila nedovoljno meritokratski nastrojena i nedovoljno usmjerena na potrebe građana i privrede. Zaista, užasno su veliki strukturni problemi koje je ova Vlada morala da rješava uporedo sa svim kratkoročnim izazovima nastalim usljed krize u 2020. godini“, zaključio je Milatović.