EKONOMIJA
MINISTAR EKONOMSKOG RAZVOJA
(VIDEO) Milatović: Evropa sad unaprijediće životni standard, vratiće izgubljeni optimizam građanima
On je kazao da je apsolutno siguran da će građani u ovoj godini osjetiti boljitak i privredni rast, što je bio cilj predlaganja programa Evropa sad
Program Evropa sad ima za cilj da vrati izgubljeni optimizam crnogorskim građanima i privrednicima koji žele da posluju kako treba, ocijenio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, i dodao da će se znatno unaprijediti standard i konkurentnost ekonomije.
On je kazao da je apsolutno siguran da će građani u ovoj godini osjetiti boljitak i privredni rast, što je bio cilj predlaganja programa Evropa sad.
„Program Evropa sad, pored svih fiskalnih mjera, ima jedan cilj – da vrati izgubljeni optimizam kod građana u Crnoj Gori i onih privrednika koji zaista žele da posluju kako treba, u uslovima jedne fer tržišne utakmice. Apsolutno sam siguran da će on kao takav donijeti jedan veliki korak unaprijed Crnoj Gori u smislu unapređenja životnog standarda i konkurentnosti crnogorske ekonomije“, rekao je Milatović u intervjuu agenciji Mina-business.
On je kazao da su tri glavna problema koji su važni za crnogorsku ekonomiju – mali životni standard, velika siva ekonomija na tržištu rada i veliko poresko opterećenje onog dijela privrede koja posluje u legalnim tokovima.
„Upravo je Evropa sad kao jedan set poreskih zakona i mjera predložen kako bi adresirao cjelovito ova tri problema“, poručio je Milatović.
On je podsjetio da je usvajanjem programa Evropa došlo do povećanja minimalne zarade sa 250 eura na 450 eura, kao i svih ostalih zarada u društvu.
„Pored toga, imamo brojne mjere koje se tiču rasterećenja poreskog opterećenja na rad, gdje mislim na umanjenje doprinosa na zdravstvo i na neoporezivi dio zarade do 700 eura bruto, koji se prvi put uvodi. Takođe, uvodimo i progresivno oporezivanje kad je u pitanju porez na dohodak fizičkih lica i porez na profit preduzeća“, precizirao je Milatović.
Princip pravednijeg oporezivanja
Na taj način se, kako je dodao, uvodi princip pravednijeg oporezivanja u crnogorski poreski sistem.
Milatović je, odgovarajući na pitanje da li su makroekonomske prrognoze za ovu godinu realne, kazao da je Zakonom o budžetu za ovu godinu predviđen ekonomski rast od 6,4 odsto.
„To je druga godina zaredom da će Crna Gora, čak i po izvještajima Evropske komisije (EK) biti najbrže rastuća ekonomija u Evropi. Takođe, za ovu godinu smo predvidjeli da će turistički sektor biti oporavljen skoro na nivo iz 2019. godine“, rekao je Milatović.
On smatra da rezultati postignuti u ovoj godini sa pravom daju jednu dobru dozu realnosti da mogu da kažu da su takve ekonomske prognoze apsolutno realne i opravdane.
Privreda ulazi puno zadovoljnija i ohrabrenija u narednu godinu
Milatović je, na pitanje o procjeni kompletnih prihoda od turizma u prošloj godini, kazao da su veoma zadovoljni tom realizacijom.
„Kada je Vlada projektovala prihode od turizma na nivou od 65 odsto ostvarenog prihoda u 2019. godini puno ljudi, i među političkim partijama i turističkom privredom, je bilo skeptično. Sada sa velikim zadovoljstvom možemo da kažemo da je, prema podacima Centralne banke (CBCG), za prva tri kvartala već ostvaren plan za cijelu godinu“, naveo je Milatović.
Prema njegovim riječima, za prva tri kvartala ostvaren je prihod od 700 miliona eura, što je nešto iznad čitavog planiranog za cijelu godinu.
„Posljednji kvartal će biti na nivou od 50-ak miliona eura, što će značiti da prošlu godinu završavamo na nivou od 70 odsto 75 odsto prihoda od 2019. U tom smislu, bićemo zemlja koja je doživjela najbrži oporavak turizma. Sada naša privreda ulazi puno zadovoljnija i ohrabrenija u narednu godinu“, rekao je Milatović.
On je najavio da ovogodišnji budžet predviđa potpuni oporavak turizma, bazirano na pretpostavci da će svijet zbog povećanog stepena imunizacije polako izlaziti iz kovid krize.
Milatović je, govoreći o pripremama zimske sezone i očekivanim prihodima, kazao da su prvi rezultati sezone, koja je zvanično počela 18. decembra, jako dobri.
„Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja uložili su veliki napor da se pripremi zimska turistička sezona. U dijelu prihoda, zimska sezona učestvuje jako malo u cjelokupnim prihodima. Naravno, uradili smo dosta stvari kako bi bolje pozicionirali zimsku turističku sezonu u narednom periodu“, rekao je Milatović.
Budžetom za ovu godinu planirano je, kako je naveo, vještačko osnježavanje skijališta na Bjelasici, a planirano je otvaranje nove žičare koja bi trebalo da spoji privatno skijalište Kolašin 1450 i državno Kolašin 1600 i da na taj način obezbijedi dodatan broj skijaških staza.
„Kada je u pitanju Durmitor, opredijelili smo budžetom sredstva za studiju izvodljivosti za pozicioniranje nove žičare na Savinom kuku, tako da ako budemo imali dobre reuzltate te studije nadam se da ćemo ove godine početi sa izgradnjom nove žičare“, dodao je Milatović.
On je, govoreći o aktivnostima na kreiranju povoljnog investicionog ambijenta, kazao da Vlada ima apsolutno nultu stopu tolerancije na korupciju, što je ogroman signal koji je ova Vlada poslala stranim investitorima.
„Takođe, oporavak ekonomske aktivnosti je veliki znak da Vlada zna da upravlja ekonomijom. Održivost, to jest stabilizacija javnih finansija neuporediva je u odnosu na prethodni period. Kao kruna svega toga je program Evropa sad, koji pored povećanja minimalne zarade ima važan dio koji se tiče rasterećenja opterećenja na rad, čime Crna Gora postaje najkonkurentnija zemlja u tom smislu takozvanog poreskog klina kada je region u pitanju“, rekao je Milatović.
On smatra da su u potpuosti neutemeljene kritike koje se nekad čuju od opozicionih poslanika da država ima negativan odnos prema investitorima.
„Veliki broj kredibilnih investitora iz zemalja Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pokazuje jako veliko interesovanje za ulaganje u Crnu Goru“, rekao je Milatović.
On je, govoreći o arbitražnom postupku koji je pokrenuo zakupac hotela na Svetom Stefanu, Aman, kazao da je, nakon neuspjelih pregovora između preduzeća u većinskom državnom vlasništvu Sveti Stefan hotela i zakupca, nažalost pokrenut arbitražni postupak i zbog toga što je državno preduzeće u većinskom vlasništvu na taj način pokušalo da zaštiti kršenje ugovornih odredbi.
„U odnosu na postojeći ugovor o zakupu, zakupac je bio dužan da Sveti Stefan hoteli bude otvoren najmanje osam mjesecu u toku godine tako da i u cilju poštovanja ugovornih odrebi državno preduzeće je pokrenulo arbitažni postupak. Nakon toga je uslijedilo pokretanje arbitražnog postupka i od zakupca prema državnom preduzeću i Vladi“, naveo je Milatović.
On je kazao da je optimista u tom smislu i dodao da se arbitažni postupak podnosi zbog prevazilaženja određenih problema i postizanju dogovora, što se nada da će biti u ovom slučaju.
„Vlada je na jednoj od prethodnih sjednica izabrala američku advokatsku kompaniju McDermott, koja će štititi interese Vlade u ovom slučaju. Nadam se da ćemo uskoro imati jedno razrješenje u ovom slučaju u korist svih strana“, saopštio je Milatović.
On je podsjetio da je zatečeno stanje u crnogorskoj ekonomiji bilo jako teško, s obzirom na najveći pad ekonomske aktvinosti u Evropi od 15,3 odsto.
„Taj pad je došao kao rezultat skoro pa kolapsa u našoj turističkoj privredi koja je u 2020. pala 87 odsto u odnosu na 2019. Sve to je dovelo do pogoršavanja situacije kad su u pitanju javne finansije. Deficit budžeta zatečen u 2020. bio je 10,2 odsto, javni dug 105 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a kreditni rejting je bio jako loš“, podsjetio je Milatović.
Kriza iz 2020. godine je, kako je ocijenio, dodatno ogolila sve strukturne probleme sa kojima se država u prethodnom periodu suočavala, a koji možda nijesu adekvatno rješavani ranije.
„Dodatno je isplivala nejednakost u društvu, sa velikom stopom rizika od siromaštva, na nivou 25 odsto u cijeloj Crnoj Gori. Pokazala se nedovoljna inkluzivnost prethodnog modela ekonomskog rasta, pri čemu najveći dio građana nije osjećao njegove benefite“, smatra Milatović.
Nedovoljna diversifikacija privrede
On je naveo da se pokazala prevelika oslonjenost na turizam, a u okviru tog sektora jedna nedovoljna diversifikacija kako u prostornom tako i vremenskom smislu.
„Možda i najveći problem je loš životni standard građana. U prethodnih deset godina nominalna prosječna zarada je stagnirala, a realna je padala zbog povećanja inflacije u prethodnom periodu. Prosječna zarada bila je 520 eura unazad deset godina, minimalna se povećala samo 30 eura i to je bila refleksija izgubljene radničke klase u Crnoj Gori“, ocijenio je Milatović.
Takođe, jedan dio fer privrede zbog velikog državnog aparata i sive ekonomije bio je poprilično opterećen fiskalitetima i parafiskalitetima.
„Javna uprava je bila nedovoljno meritokratski nastrojena i nedovoljno usmjerena na potrebe građana i privrede. Zaista, užasno su veliki strukturni problemi koje je ova Vlada morala da rješava uporedo sa svim kratkoročnim izazovima nastalim usljed krize u 2020. godini“, zaključio je Milatović.
EKONOMIJA
Spajić: Prosječna plata u Crnoj Gori biće 1.000 eura do kraja ove godine
„MMF nikad neće podržati smanjenje poreza i povećanje plata i penzija, MMF je takva institucija. Svjetska banka je takva institucija, to su konzervativne institucije koje to nikada neće podržati javno ali će pohvaliti kada se uradi na fiskalno održiv način“, poručio je premijer Milojko Spajić
Premijer Milojko Spajić je kazao da će prosječne plate u Crnoj Gori biti 1.000 eura do kraja ove godine.
Spajić je to poručio na premijerskom satu, odgovarajući na pitanje poslanik Socijaldemokrata Borisa Mugoše. Mugoša je pitao hoće li tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno obećanje o uvećanju prosječnih i minimalnih neto plata, svih zaposlenih u Crnoj Gori za oko 25 odsto.
„Prosječna zarada će biti 1.000 eura do kraja ove godine, kao što smo rekli i obećali, to će se desiti. Nemojte da se sjekirate biće veća zarada i za vas, neto zarada će porasti i nikakav problem neće biti. Što se tiče Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), vidim da se informišete iz medija koji konstanto napadaju Vladu, to su mediji koji istaknu jednu izjavu a sakriju drugu. Znate li šta je MMF takođe rekao u istom izvještaju, da se na lijep način izvinjavaju što nisu bili u pravu, da će Crna Gora izaći na tržište kapitala i zadužiti se po osam odsto, koliko su oni tada predviđali. Mi smo izdali obveznicu po 5,8 odsto“, kazao je Spajić.
Naveo je da je MMF ranije govorio i da će rast Crne Gore u 2021. biti dva odsto, pa 3,8, pa devet pa 11 odsto, dok je rast na kraju bio 13,5 odsto. Spajić je kazao da su se i tada izvinjavali. Dodao je da su ih upozoravali i za vrijeme primjene Evrope sad 1 te da su u ovogodišnjem izvještaju, pohvalili primjenu tog programa.
„MMF nikad neće podržati smanjenje poreza i povećanje plata i penzija, MMF je takva institucija. Svjetska banka je takva institucija, to su konzervativne institucije koje to nikada neće podržati javno ali će pohvaliti kada se uradi na fiskalno održiv način“, pojasnio je Spajić.
Spajić je u pisanom odgovoru koji je objavljen na sajtu Skupštine, takođe kazao da su sve obećano ispunili a tako će biti i za dalja povećanja minimalnih i prosječnih plata. Istakao je da će fiskalnom strategijom obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje njihovog uticaja na fiskalni i makroekonomski okvir.
Ovaj dokument će kako se navodi, biti završen do kraja juna nakon čega ćemo ga uputiti Skupštini na razmatranje.
Spajić je kazao da su ispunili sve što su obećali te da se povećanja plata mogu očekivati u rokovima u kojima je prethodno govorio. Dodao je da će sve mjere koje Vlada predloži, biti pažljivo razmatrane kroz socijalni dijalog i uvažavanje privrede, sindikata i odgovoran odnos prema finansijama.
„Posvećeno radimo na pripremi nove fiskalne strategije koja će obuhvatiti sve planirane mjere uz precizno definisanje uticaja tih mjera na fiskalni i makroekonomski okvir. Biće završena do kraja juna nakon čega će biti upućena Skupštini na razmatranje. Upravo je to mjera strateškog djelovanja ove Vlade, nasuprot prošlim koje nisu pripremile ovako važan dokument fiskalne politike, što je unosilo neizvjesnost privredi, građanima i investitorima“, kazao je Spajić.
On je naveo da su obećali povećanje minimalnih penzija, te da je i tada bilo priče da će se ta mjera finansirati iz povećanja opšte stope PDV-a, prodaje Eelktroprivrede Crne Gore ili zaduženja. Spajić je pojasnio da nisu povećali ni PDV, niti prodali državnu energetsku kompaniju, da su se zadužili samo za vraćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih projekata, pri čemu su prihodi za ostvareni za period od januar do aprila, značajno iznad plana.
Mugoša je naveo i da ne postoji način da se povećaju sve neto plate bez da se eliminišu doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje te da su prihodi u ovom sektoru, viši od 590 miliona eura godišnje.
Mugoša se osvrnuo na projekcije MMF-a, koji je ranije ukazao da ako bi se realizovao program “Evropa Sad 2”, javni dug države bi premašio 100 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u 2029. godini, a finansiranje ovakvih politika bi značio da bi se morale sprovesti i druge mjere što bi bilo veoma izazovno, a jedna od mjera bi bila i povećanje poreza na dodatu vrijednost (PDV).
„Daćemo sve da izdvojimo više novca za poljoprivredu“
Poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović pitao je Spajića, da li se može očekivati da se za poljoprivredu opredijeli tri odsto ukupnog budžeta za 2025. godinu.
Spajić je pojasnio da je budžet 2020. godine bio 20 miliona eura te da je sada 51,4 miliona eura, što je 211 odsto više.
„Imamo budžet koji smo dobili od IPARD III programa koji je 82 miliona eura i na rekordnom nivou. To su impozantne cifre kada znamo u kakvom smo stanju zatekli poljoprivredu. Ne kažem samo ova, već i prethodne Vlade. Daćemo sve od sebe da izdavanja za poljoprivredu budu viša“, kazao je on i naglasio da Crna Gora nema sistem korišćenja cjelokupnog novca, koji je dostupan od EU.
Spajić je u pisanom odgovoru, naveo da poljoprivreda učestvuje sa šesto odsto u BDP-u za 2023. godinu te da je važan izvor prihoda za mještane sjevera države.
„U 2024. godini otpočelo je sprovođenje novog GORA projekta, koji će biti implementiran na teritoriji 14 crnogorskih opština (13 opština sa sjevera Crne Gore i u Nikšiću iz centralnog dijela]. Vrijednost projekta iznosi 10 miliona eura grant podrške, a cilj je upravo poboljšanje uslova na poljoprivrednim gazdinstvima u ruralnim područjima“, istakao je Spajić.
Božović je naveo da Crna Gora trenutno za poljoprivredu izdvaja 1,5 odsto budžeta, od čega 13 miliona eura čine staračke naknade. Pojasnio je da je budžet EU za ovaj sektor viši od 40 odsto te da je u regionu, na nivou od oko pet odsto. Zato smatra da je potrebno pospješiti razvoj poljoprovrede, povećati proizvodnju hrane i pokazati da je ovaj sektor, jedan od stubova ekonomskog razvoja.
Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) podsjetili su sve privredne subjekte koji se bave trgovinom da ne mogu obavljati svoju djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak.
„Podsjećamo sve privredne subjekte, koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo, da u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne mogu obavljati djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.
Napominju da i tokom vjerskih, državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može se obavljati u:
apotekama;
specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme;
benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica;
pijacama;
štandovima – tezgama, vitrinama i
automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama;
prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka;
štandovima i kioscima u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela;
skladištima za trgovinu na veliko.
„Ističemo da su za nepoštovanje pomenutih obaveza predviđene novčane kazne i zatvaranje objekata za dane u kojima nije dozvoljen rad i ovim putem apelujemo na privredne subjekte da poštovanjem propisanih obaveza daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.
Kazali su i da će pored Call centra 080555555 za prijavu neregularnosti, građanima na raspolaganju tokom prazničnih dana biti i dežurni inspektori.
Kontakt telefoni dežurnih inspektora:
Srđan Simović 068881797, Podgorica
Milan Petrović 068872715, Podgorica
Jasmina Tuzović 068808874, Podgorica
Svetlana Veljić 067820525, Bar
Darka Radulović 068826546, Bar
Olga Bulatović 067620081, Ulcinj
EKONOMIJA
Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi
Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“
Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.
Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.
Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.
(Foto: Tufik Softić)
Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).
Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.
Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.
Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.
Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.
(Foto: Tufik Softić)
Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.
Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.
To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.
Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.
Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.
(Izvor: RTCG)
DPS se vraća na vlast u Ulcinju: URA prelazi u opoziciji
Udes u tunelu Mogren: Poginula jedna osoba
Mandić: Izvršićemo pritisak na Spajića da odustane od podrške Rezoluciji o Srebrenici
Mitropolit Joanikije: Sveti Vasilije Ostroški je nasljednik Svetog Save
Đoković se prerano oprostio od Rima: Najboljeg na svijetu pobijedio Čileanac
Ubijen 30-godišnji Bjelopoljac u Budvi: Identifikovan osumnjičeni, policija traga za njim
Udes u tunelu Mogren: Poginula jedna osoba
Rad Beranke Ivone Đukić izabran za oslikavanje betona novog parka na Zabjelu
U Beranama zaplijenjena bespravna građa, Direktor Uprave: Kontrolisaćemo nekoliko pilana u Ržanici koje rade preko noći i ako bude...
Kako su braća iz Plava ostvarila američki san: Od konobara do vlasnika lanca restorana u Njujorku
HRONIKA2 дана ranijeUbijen 30-godišnji Bjelopoljac u Budvi: Identifikovan osumnjičeni, policija traga za njim
HRONIKA15 сати ranijeUdes u tunelu Mogren: Poginula jedna osoba
DRUŠTVO3 дана ranijeRad Beranke Ivone Đukić izabran za oslikavanje betona novog parka na Zabjelu
POLITIKA4 дана ranijeStijović i Delić nisu više savjetnici Milatovića: Podnijeli ostavke iz ličnih razloga
DRUŠTVO2 дана ranijeU Beranama zaplijenjena bespravna građa, Direktor Uprave: Kontrolisaćemo nekoliko pilana u Ržanici koje rade preko noći i ako bude nepravilnosti biće zatvorene
DRUŠTVO3 дана ranijePetorica mladića iz Berana krenuli pješke na hodočašće do Ostroga
