BALKAN I SVIJET
PREINAČENA 50 GODINA STARA PRESUDA
Vrhovni sud Amerike ukinuo pravo na abortus
Očekuje se da 36 miliona žena u reproduktivnom dobu ostane bez prava na abortus

Američki Vrhovni sud poništio je presudu Rou protiv Vejda iz 1973. godine koja je ženama omogućavala ustavno pravo na abortus – čime je prekid trudnoće bio legalizovan na čitavom području Sjedinjenih Država.
Sud je, odlukom za koju je glasalo šestoro sudija dok ih je protiv bilo troje, podržao zakon američke države Misisipi – koji zabranjuje abortus nakon 15 sedmica trudnoće, prenosi Glas Amerike.
Takođe, sudije su smatrale da je presuda u slučaju Rou protiv Vejda, kojom su abortusi bili dozvoljeni u periodu između 24. i 28. nedjelje trudnoće pogrešna – jer se u američkom Ustavu ne pominje pravo na pobačaj.
Nacrt verzije presude koja je u javnost procurila u maju, čiji je autor konzervativni sudija Vrhovnog suda Semjuel Alito, ukazivala je na vjerovatnoću da će presuda Rou protiv Vejda – i tada je izazvala političku buru.
Zvanična odluka, objavljena danas, koju je sačinio sudija Alito – zasnovana je na tom nacrtu.
„U Ustavu se ne pominje abortus i nijedno takvo pravo nije implicitno zaštićeno nijednom ustavnom odredbom“, naveo je Alito u presudi.
“Presuda Rou protiv Vejda je bila pogrešna od samog početka. Obrazloženje joj je bilo slabo, a odluka je imala štetne posljedice. I umjesto da doprinesu nacionalnom konsenzusu u vezi sa abortusom – slučajevi Rou i Kejsi dodatno su rasplamsali podjele”, naveo je u obrazloženju odluke sudija Alito.
Očekuje se da 36 miliona žena u reproduktivnom dobu ostane bez prava na abortus, prema zdravstvenoj organizaciji koja pruža abortuse Planiranje porodice.
Troje liberalnih sudija Stiven Brejer, Sonja Sotomajor i Elena Kegen istakli su zajedničko neslaganje nakon odluke Vrhovnog suda.
„Jedan od epiloga je jasan – ugrožavanje prava žena, kao i njihovog statusa slobodnih i jednakih građanki. Od trenutka kad zatrudni – ženi se oduzima pravo govora. Državi se omogućava da je prisili da sprovede proces trudnoće do kraja – čak i uz najvišu ličnu i porodičnu cijenu”, saopštili su Brejer, Sotomajor i Kegen.
Ukidanjem abortusa kao ustavnog prava – odlukom Vrhovnog suda državama se vraća mogućnost da donose zakone koji ga zabranjuju. Očekuje se da bi 26 američkih država moglo usvojiti legislativu koji će zabraniti taj medicinski zahvat.
Misisipi je među trinaest država sa pripremljenim propisima koji bi zabranili abortus u slučaju poništavanja presude Rou protiv Vejda.
Presuda Rou protiv Vejda je je bila pogrešna od samog početka. Obrazloženje joj je bilo slabo, a odluka je imala štetne posljedice. I umjesto da doprinesu nacionalnom konsenzusu u vezi sa abortusom – slučajevi Rou i Kejsi dodatno su rasplamsali podjele”, naveo je u obrazloženju odluke sudija Alito.
Očekuje se da 36 miliona žena u reproduktivnom dobu ostane bez prava na abortus, prema zdravstvenoj organizaciji koja pruža abortuse Planiranje porodice.
Troje liberalnih sudija Stiven Brejer, Sonja Sotomajor i Elena Kegen istakli su zajedničko neslaganje nakon odluke Vrhovnog suda.
„Jedan od epiloga je jasan – ugrožavanje prava žena, kao i njihovog statusa slobodnih i jednakih građanki. Od trenutka kad zatrudni – ženi se oduzima pravo govora. Državi se omogućava da je prisili da sprovede proces trudnoće do kraja – čak i uz najvišu ličnu i porodičnu cijenu”, saopštili su Brejer, Sotomajor i Kegen.
Ukidanjem abortusa kao ustavnog prava – odlukom Vrhovnog suda državama se vraća mogućnost da donose zakone koji ga zabranjuju. Očekuje se da bi 26 američkih država moglo usvojiti legislativu koji će zabraniti taj medicinski zahvat.
Misisipi je među trinaest država sa pripremljenim propisima koji bi zabranili abortus u slučaju poništavanja presude Rou protiv Vejda.
Presuda Rou protiv Vejda priznavala je pravo na ličnu privatnost zasnovanu na američkom Ustavu – kojom se ženama štiti mogućnost da prekinu trudnoću. Vrhovni sud je presudom iz 1992. pod nazivom „Planirano roditeljstvo jugoistočne Pensilvanije protiv Kejsi“ još jednom potvrdio pravo na abortus i zabranio zakone koji ograničavaju pristup abortusu.
Dok bi abortus, nakon posljednje odluke Vrhovnog suda, mogao postati nezakonit u konzervativnijim američkim državama – izvjesno je da se to neće dogoditi u onim koje su liberalne.
Njih najmanje deset raspolaže zakonima koji štite prava žena na pobačaj.
BALKAN I SVIJET
U Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa

Cigarete će u Njemačkoj narednih godina znatno poskupjeti. Bundestag je u noći između četvrtka i petka usvojio izmjene zakona kojima se postepeno povećava porez na duvan.
Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa.
Cigarete poznatih marki tada bi mogle koštati i do 14 eura. Zbog izmjene zakona znatno će poskupjeti i rezani duvan za ručno motanje cigareta.
Rastu i poreske stope na prodaju cigara, cigarilosa, duvana za nargile i tečnosti za elektronske cigarete.
Vlada očekuje dodatne poreske prihode od oko 12 milijardi eura za četiri godine. Za 2027. prognozira dodatnih 1,5 milijardi eura, a za 2030. čak 4,5 milijardi.
Prošle godine je vlada od poreza na duvan prihodovala 17,6 milijardi eura.
Duvanska industrija, međutim, sumnja u prognozirani rast poreskih prihoda. Strahuje da će se pušači okrenuti crnom tržištu, a da će legalni trgovci pretrpjeti gubitke.
Duvanska industrija naišla je na razumijevanje pojedinih poslanika Hrišćansko-demokratske unije (CDU).
Poslanik Karsten Brodeser založio se za umjereno povećanje poreza jer će potrošači, kako je rekao, odlaziti u druge zemlje Evropske unije da kupuju cigarete ili će ih tražiti na crnom tržištu.
„Na kraju se ne postiže ni željeni fiskalni rezultat niti stabilizacija legalnog tržišta duvana“, upozorio je Brodeser.
Zakon služi i konsolidaciji budžeta, rekao je tokom rasprave u Bundestagu poslanik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Ingo Fogel.
„Istovremeno želimo da cijenama pošaljemo signal u korist zaštite zdravlja, tako što ćemo početak konzumiranja nikotina učiniti manje privlačnim“, rekao je Fogel.
Dobro je i to što porezi na cigare i cigarilose neće porasti onoliko koliko je prvobitno bilo planirano, rekao je Fogel. Porez na tečnosti za elektronske cigarete, međutim, povećava se nešto više.
O e-cigaretama
Fogel je obrazložio da e-cigarete stvaraju pušačke navike kod mladih.
Alternativa za Njemačku (AfD) glasala je protiv izmjena zakona.
Vladajuća koalicija povećanje poreza s jedne strane obrazlaže zaštitom zdravlja, a s druge računa na rast poreskih prihoda, što nije dosljedno, rekao je Kristijan Daglas iz AfD-a.
Izmjena zakona, prema njegovim riječima, služi „isključivo za popunjavanje rupa u budžetu“.
Zeleni načelno podržavaju povećanje poreza. Time se „cijenama šalje signal u oblasti zdravstvene politike“, rekao je poslanik Saša Miler.
Međutim, smatra da je taj signal preslab. Miler je kritikovao to što je poresko opterećenje rezanog duvana premalo.
Pored Zelenih i AfD-a, protiv izmjene zakona glasala je i stranka Ljevica (Die Linke).
U Njemačkoj cigarete puše milioni ljudi. Mikrocenzus iz 2025. godine pokazao je da među stanovnicima starijim od 15 godina ima 19 odsto pušača.
Prema sopstvenim navodima, 14 odsto puši redovno, a pet odsto povremeno.
U Njemačkoj je 2023. godine oko 131.000 ljudi umrlo od posljedica bolesti povezanih s duvanom, prema podacima Njemačkog centra za istraživanje raka.
BALKAN I SVIJET
Oteta 16-godišnja djevojčica u Novom Pazaru: Osumnjičeni krenuo sa njom za Beograd, uhapšen kod Mladenovca
Kako je i zašto djevojčica oteta, za sada nije zvanično poznato

Policija je uhapsila muškarca koji se sumnjiči da je u Novom Pazaru oteo šesnaestogodišnju djevojčicu, a potom sa njom krenuo u pravcu Beograda, prenijela je agencija RINA.
„Osumnjičeni za otmicu maloljetnice lociran je i uhapšen na području Mladenovca“, potvrđeno je za agenciju RINA u Policijskoj upravi Novi Pazar.
Pripadnici Odjeljenja kriminalističke policije su brzo su reagovali i ušli u trag osumnjičenom.
Kako je i zašto djevojčica oteta, za sada nije zvanično poznato, kao ni detalji policijske akcije.
BALKAN I SVIJET
Požar na Kopaoniku: Izgorio poznati hotel „Club A“
Uzrok izbijanja požara za sada nije poznat. Povrijeđenih osoba nema

Dan nakon požara koji je sinoć nakon 22 časa izbio u hotelu „Club A“ na Kopaoniku pokazuje razmjere buktinje. Od hotela nije ostalo ništa, a prizor je sablastan, piše Direktno.rs.
Vatra je sinoć neposredno nakon 22 časa zahvatila hotel „Club A“ na Kopaoniku koji je bio u završnoj fazi renoviranja, nakon čega je uslijedila hitna i brza reakcija vatrogasaca. Prema najnovijim informacijama, požar još nije ugašen, ali je pod kontrolom, saznaje Telegraf.rs.
Pričinjena je velika materijalna šteta, čiji će tačan obim biti utvrđen naknadno. Uzrok izbijanja požara za sada nije poznat. Povrijeđenih osoba nema.
Kako se vidi na fotografijama koje je objavila stranica 192_rs, ogroman plamen je gutao zgradu od koje je ostala samo konstrukcija. Urušio se čitav krov.
Kako saznaje portal Direktno.rs, na objektu se zapalio dii krova, a intervenciju su izvršili pripadnici VSЈ Kopaonik i Kraljevo as 24 vatrogasaca-spasilaca i šest vozila.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
HRONIKA2 сата ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
DRUŠTVO6 сати ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura











