Connect with us

EKONOMIJA

SEZONA 2024.

Zakupci plaža: Komplet ležaljki i suncobrana koštaće od 50 do 100 eura

„Znamo kako su mediji iz regiona do sada komentarisali cijene na par hotelskih plaža gdje je takva cijena bila a možemo samo zamisliti što bi nas čekalo da i javna kupališta se približe tim cijenama“

Foto: Shutterstock

Udruženje zakupaca plaža Crne Gore pozvalo je direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladena Mikijelja i Blaža Rađenovića da podnesu ostavke na funkcije nakon što na Upravnom odboru nisu dobili podršku za cjenovnu politiku i način vrednovanja referenci na tenderskom postupku za zakup plaža koji bi trebalo uskoro da uslijedi.

“Takvim postupanjem ovaj dvojac je pokazao da očigledno ne poznaje prilike u Crnoj Gori, a mjerama koje su predložili, nanose i direktnu i indirektnu štetu turizmu u državi, što su potvrdili i ljudi iz Upravnog odbora MD koji nisu podržali ovako neracionalne predloge”, navode iz Udruženja zakupaca plaža Crne Gore.

Ovo Udruženje reagovalo je na tvrdnje iz saopštenja JP Morsko dobro.

„U vezi konstatacija da se radi o ,,zaniteresovanim licima“ a ne zakupcima smatramo da je ova konstatacija neprihvatljiva, jer je evidentno da se radi o dugogodišnjim zakupcima koji imaju svoj interes prije svega na osnovu svih dosadašnjih ulaganja, ogromnih troškova koji su imali u prethodnom periodu zakupa, ulaganja u ljudske resurse i svih ostalih ulaganja (objekata i ostalog pokretnog i nepokretnog ineventara koji nije lako i jednostavnio ukloniti niti premjestiti)“, kažu u Udruženju zakupaca plaže.

Prema njihovim riječima radi se o pravnim i fizičkim licima koja su svojim poštenim radom i odnosu prema JP Morsko dobro i samoj obali ( kupalištima i ostalim sadržajima) izgradili prepoznatljiv imidž Crne Gore kao destinacije.

„To su lica iza kojih su brojni rezultati koji se žele omalovažiti. Nismo obični zakupci ili samo zainteresovana lica, već pioniri razvoja plažnog turizma u Crnoj Gori i dugogodisnji i decenijski partneri JP, države i cijele turističke privrede”, napominju oni.

Napominju da su se kao Udruženje, više puta obraćali Morskom dobru i Mikelju i Rađenoviću sa dopisima i konkretnim predlozima, ali od njih nikad nijesu dobili odgovor.

“Međutim njihov odnos posljednje tri godine ukazao je i na njihove namjere koje se ovih dana ispoljavaju a koje su dugo planirane sa njima znanim ciljevima. Bilo je i ranije direktora i predsjednika sa ličnim interesima i lošim namjerama i svi dođu i prođu a mi zakupci ostajemo da pošteno i predano radimo, pružamo usluge gostima i sa osmjehom ih ispraćamo”, navode u saopštenju.

Tvrde i da su neprihvatljivi svi navodi vezani za transparentnost postupka jer su svi dosadašnji postupci bili apsolutno transparentni i omogućavali su tržišnu utakmicu i zadovoljavanje principa konkurentnosti.

„Ovdje se ne radi o pogrešnom tumačenju ,,prava prečeg zakupa“, već se radi o činjenici da je neophodno pravilno vrednovati ranije iskustvo i ogroman doprinos turizmu koji je svaki pojedinačni zakupac dao. Postavlja se pitanje kako bi izgledala turistička ponuda našeg primorja da je u narednom periodu vode ljudi bez dugogodišnjeg iskustva, bez referenci, koji dodju iz neke inostrane zemlje sa jedinim ciljem da ostvare što veći profit“, stoji u saopštenju.

Ističu da nisu protiv povećanja minimalnih cijena zakupa, već su protiv ukidanja ili smanjenja referenci starim zakupicima plaža što će dovesti do “divljanja” krajnjih cijena zakupa, a samim tim kasnije i divljanja cijena korištenja usluga na samim kupalištima.

“Sve donosioce odluka, ćemo smatrati direktno odgovornim za mogući propast turističke sezone do kojeg može doći zbog rasta cijena na tederima koji se može očekivati ukoliko se ne napravi detaljna analiza, objektivno rezonovanje” i ne sagledaju svi aspekti na koje negativno može uticati povećanje cijena na kupalištima”, poručuju oni.

Smatraju da profit jednog državnog preduzeća ili nečiji sitni lični interes ne treba da bude primarni cilj koji moze ugroziti cijelu predstojeću ali i buduće turističke sezone.

“Predlažemo da Morsko dobro podigne cijene do optimuma za njegovo poslovanje – a to je lako sračunati koliko je, a ne da dozvoli da dođe do neravnomjerne trke između crnog novca i stranaca sa jedne strane i legalnih zakupaca sa druge što će dovesti do nerealnog dizanja cijena zakupa koje će se dalje odraziti na sve u lancu koji zavise od njih a na kraju će to biti crnogorski turizam tj- turistička sezona koja će se dovesti u pitanje zbog negativnog imidža kojeg moze imati ukoliko dođe do povećanja cijena na plažama”, poručuju oni.

Zakupci plaža, kažu da u cilju zaštite opšteg društvenog dobra i svoje zaštite traže:

“I – ZADRŽAVANJE PRINCIPA BODOVANJA (STARTNI BODOVI) I postovaljanje istog prema sledecoj formuli:
100 bodova = 50/50

50 bodova da nose reference , plava zastavica 20 bodova, zemlja u zaleđu pet bodova, zadnjih pet godina upravljanje kupalistem po pet bodova godina .

50 – bodova da nosi najveća ponuđena cijena.

Svaki drugi način bodovanja ne bi pružio nikakvu vrijednost zakupcima i obesmislio bi njihovu zaštitu i vrednovanje njihovih referenci i ulaganja koja se daju npr. za Plavu zastavicu kao i ulaganja u infrastrukturu koja su kod nekih zakupaca premašila i 200.000 eura. Plava zastavica sinonim za zaštitu životne sredine i postizanje najvećih svjetskih ekoloških standarda nosi 7.5 bodova pa smatramo da se unizava na ovaj nacin jer u vrijednosnom smislu to je 1 ili 2,3 hiljade eura vrijednosti na tenderu a zakupce ispunjenje standarda za Plavu zastavicu košta od 5.000 do 20.000 hiljada eura po godini, znači u totalu i do 100.000 eura za 5 godina . Iz ovog razloga ne mislimo da će iko više ulagati u Plavu zastavicu to jeste zaštitiu životne sredine i postizanje najvećih ekoloških standarda u zaštiti ako se ta ulaganja obesmisle.

Takođe sa drugačijim načinom vrednovanja referenci obesmisliće se bilo kakva ulaganja budućih zakupaca jer neće moći ništa dugoročno da planiraju.

Ako stari zakupci nemaju reference ili su one male, biće obeshrabreni da ulažu jer svi znamo da se invsticije ne mogu vratiti ni za par godina i kada dodje godina kada oni nešto treba da zarade i naplate mukotrpni rad, neko može da im uzme plažu i ubira plodove njihovog rada.

Takođe smatramo da lokalci, vlasnici zemlje u zaledju moraju imati neku prednost ,jer ipak su oni tu rođeni i sigurno će drugačije gledati na kupališta i drugačije se prema njemu odnositi u odnosu na vlasnike koji tu ne žive nego samo ljeti ubiraju plodove destinacije. Oni će na najbolji mogući način prezentovati i mediteransku kulturu i tradiciju prepoznatljivu .

Imajući u vidu sve pomenuto i da su zakupci koji već godinama upravljaju plažama i privremenim objektima u zoni Morskog dobra uložili vrijeme i značajna sredstva u infrastrukturu svojih kupališta, zaštitu zivotne sredine, a takođe su već u planovima za ulaganja za predstojeću sezonu (sistemske pripreme traju duži niz mjeseci kako bi se kvalitetno uredilo kupalište i obogatili sadržaji) smatramo da im se reference moraju priznati i adekvatno vrednovati i da trebaju imati veće strartne bodove na tenderu.

Na taj način poštuje se i dobra praksa svjetskih destinacija koje vode računa o interesu društva, širi se pozitivan uticaj na lokano stanovništvo, dolazi do izražaja društveni interes i samim tim se štiti da cijene zakupa inventara i ostalih usluga na kupalištima ne budu drastično veće.

Samim povećanjem zakupa kupališta podrazumjeva se doći će i do povećanja cijena usluga čime će se imidž kompletne destinacije ugroziti, a sama destinacija neće više biti konkurentna sa regionom i zemaljama iz okruženja.

Povećanjem cijena zakupa i ukidanjem ili smanjenem referenci i startnih bodova nanijeće se nemjerljiva šteta koju neće biti moguće sanirati narednih godina.

U tom slučaju cijena kompleta ležajki će otići značajno na gore pa će kompleti ležajki i suncobrana npr. na Slovenskoj plaži, Bečićkoj plaži i Ulcinjskim plažama koštati 50-100 eura, što apsolutno nije interes šire društvene zajednice, a što će svakako imati negativne efekte i implikacije na narednu turističku sezonu koju će direktno ove mjere i aktivnosti Morskog dobra ugroziti. Biće pogođen veliki broj gradjana kojima bi plaže praktično postale nedostupne ali i veliki broj malih privrednika koji izdaju apartmane jer bi brzo ostali bez gostiju.

Interes Morskog dobra ne treba da bude mijenjanje zakupaca i nerealno podizanje cijena zakupa, već optimalno povećanje cijena koje oni mogu postići kroz povećanje minimalnih cijena i zaštita interesa cjelokupnog crnogorskog drustva kroz sprečavanje divljanja cijena zakupa što bi se dalje odrazilo na divljanje cijena usluga a samim tim bi i ugrozilo turističku sezonu 2024. ali i sve naredne.

Izvor: CdM

2 Comments

2 Comments

  1. Zoka

    13.02.2024. 08:18 at 08:18

    Ako,nek vi je srecno i bericetno ljeto.
    Ma mi se cini da ste to vec jednom probali pa vi nije uspijelo.

  2. nikola

    14.02.2024. 21:22 at 21:22

    ako su ovi i ovakvi zakupci pioniri razvoja turizma i partneri morskog dobra i drzave, ne treba da nas cudi zasto turizam j plaze izgledaju ovako kako izgledaju

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije