EKONOMIJA
SEZONA 2024.
Zakupci plaža: Komplet ležaljki i suncobrana koštaće od 50 do 100 eura
„Znamo kako su mediji iz regiona do sada komentarisali cijene na par hotelskih plaža gdje je takva cijena bila a možemo samo zamisliti što bi nas čekalo da i javna kupališta se približe tim cijenama“

Udruženje zakupaca plaža Crne Gore pozvalo je direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladena Mikijelja i Blaža Rađenovića da podnesu ostavke na funkcije nakon što na Upravnom odboru nisu dobili podršku za cjenovnu politiku i način vrednovanja referenci na tenderskom postupku za zakup plaža koji bi trebalo uskoro da uslijedi.
“Takvim postupanjem ovaj dvojac je pokazao da očigledno ne poznaje prilike u Crnoj Gori, a mjerama koje su predložili, nanose i direktnu i indirektnu štetu turizmu u državi, što su potvrdili i ljudi iz Upravnog odbora MD koji nisu podržali ovako neracionalne predloge”, navode iz Udruženja zakupaca plaža Crne Gore.
Ovo Udruženje reagovalo je na tvrdnje iz saopštenja JP Morsko dobro.
„U vezi konstatacija da se radi o ,,zaniteresovanim licima“ a ne zakupcima smatramo da je ova konstatacija neprihvatljiva, jer je evidentno da se radi o dugogodišnjim zakupcima koji imaju svoj interes prije svega na osnovu svih dosadašnjih ulaganja, ogromnih troškova koji su imali u prethodnom periodu zakupa, ulaganja u ljudske resurse i svih ostalih ulaganja (objekata i ostalog pokretnog i nepokretnog ineventara koji nije lako i jednostavnio ukloniti niti premjestiti)“, kažu u Udruženju zakupaca plaže.
Prema njihovim riječima radi se o pravnim i fizičkim licima koja su svojim poštenim radom i odnosu prema JP Morsko dobro i samoj obali ( kupalištima i ostalim sadržajima) izgradili prepoznatljiv imidž Crne Gore kao destinacije.
„To su lica iza kojih su brojni rezultati koji se žele omalovažiti. Nismo obični zakupci ili samo zainteresovana lica, već pioniri razvoja plažnog turizma u Crnoj Gori i dugogodisnji i decenijski partneri JP, države i cijele turističke privrede”, napominju oni.
Napominju da su se kao Udruženje, više puta obraćali Morskom dobru i Mikelju i Rađenoviću sa dopisima i konkretnim predlozima, ali od njih nikad nijesu dobili odgovor.
“Međutim njihov odnos posljednje tri godine ukazao je i na njihove namjere koje se ovih dana ispoljavaju a koje su dugo planirane sa njima znanim ciljevima. Bilo je i ranije direktora i predsjednika sa ličnim interesima i lošim namjerama i svi dođu i prođu a mi zakupci ostajemo da pošteno i predano radimo, pružamo usluge gostima i sa osmjehom ih ispraćamo”, navode u saopštenju.
Tvrde i da su neprihvatljivi svi navodi vezani za transparentnost postupka jer su svi dosadašnji postupci bili apsolutno transparentni i omogućavali su tržišnu utakmicu i zadovoljavanje principa konkurentnosti.
„Ovdje se ne radi o pogrešnom tumačenju ,,prava prečeg zakupa“, već se radi o činjenici da je neophodno pravilno vrednovati ranije iskustvo i ogroman doprinos turizmu koji je svaki pojedinačni zakupac dao. Postavlja se pitanje kako bi izgledala turistička ponuda našeg primorja da je u narednom periodu vode ljudi bez dugogodišnjeg iskustva, bez referenci, koji dodju iz neke inostrane zemlje sa jedinim ciljem da ostvare što veći profit“, stoji u saopštenju.
Ističu da nisu protiv povećanja minimalnih cijena zakupa, već su protiv ukidanja ili smanjenja referenci starim zakupicima plaža što će dovesti do “divljanja” krajnjih cijena zakupa, a samim tim kasnije i divljanja cijena korištenja usluga na samim kupalištima.
“Sve donosioce odluka, ćemo smatrati direktno odgovornim za mogući propast turističke sezone do kojeg može doći zbog rasta cijena na tederima koji se može očekivati ukoliko se ne napravi detaljna analiza, objektivno rezonovanje” i ne sagledaju svi aspekti na koje negativno može uticati povećanje cijena na kupalištima”, poručuju oni.
Smatraju da profit jednog državnog preduzeća ili nečiji sitni lični interes ne treba da bude primarni cilj koji moze ugroziti cijelu predstojeću ali i buduće turističke sezone.
“Predlažemo da Morsko dobro podigne cijene do optimuma za njegovo poslovanje – a to je lako sračunati koliko je, a ne da dozvoli da dođe do neravnomjerne trke između crnog novca i stranaca sa jedne strane i legalnih zakupaca sa druge što će dovesti do nerealnog dizanja cijena zakupa koje će se dalje odraziti na sve u lancu koji zavise od njih a na kraju će to biti crnogorski turizam tj- turistička sezona koja će se dovesti u pitanje zbog negativnog imidža kojeg moze imati ukoliko dođe do povećanja cijena na plažama”, poručuju oni.
Zakupci plaža, kažu da u cilju zaštite opšteg društvenog dobra i svoje zaštite traže:
“I – ZADRŽAVANJE PRINCIPA BODOVANJA (STARTNI BODOVI) I postovaljanje istog prema sledecoj formuli:
100 bodova = 50/50
50 bodova da nose reference , plava zastavica 20 bodova, zemlja u zaleđu pet bodova, zadnjih pet godina upravljanje kupalistem po pet bodova godina .
50 – bodova da nosi najveća ponuđena cijena.
Svaki drugi način bodovanja ne bi pružio nikakvu vrijednost zakupcima i obesmislio bi njihovu zaštitu i vrednovanje njihovih referenci i ulaganja koja se daju npr. za Plavu zastavicu kao i ulaganja u infrastrukturu koja su kod nekih zakupaca premašila i 200.000 eura. Plava zastavica sinonim za zaštitu životne sredine i postizanje najvećih svjetskih ekoloških standarda nosi 7.5 bodova pa smatramo da se unizava na ovaj nacin jer u vrijednosnom smislu to je 1 ili 2,3 hiljade eura vrijednosti na tenderu a zakupce ispunjenje standarda za Plavu zastavicu košta od 5.000 do 20.000 hiljada eura po godini, znači u totalu i do 100.000 eura za 5 godina . Iz ovog razloga ne mislimo da će iko više ulagati u Plavu zastavicu to jeste zaštitiu životne sredine i postizanje najvećih ekoloških standarda u zaštiti ako se ta ulaganja obesmisle.
Takođe sa drugačijim načinom vrednovanja referenci obesmisliće se bilo kakva ulaganja budućih zakupaca jer neće moći ništa dugoročno da planiraju.
Ako stari zakupci nemaju reference ili su one male, biće obeshrabreni da ulažu jer svi znamo da se invsticije ne mogu vratiti ni za par godina i kada dodje godina kada oni nešto treba da zarade i naplate mukotrpni rad, neko može da im uzme plažu i ubira plodove njihovog rada.
Takođe smatramo da lokalci, vlasnici zemlje u zaledju moraju imati neku prednost ,jer ipak su oni tu rođeni i sigurno će drugačije gledati na kupališta i drugačije se prema njemu odnositi u odnosu na vlasnike koji tu ne žive nego samo ljeti ubiraju plodove destinacije. Oni će na najbolji mogući način prezentovati i mediteransku kulturu i tradiciju prepoznatljivu .
Imajući u vidu sve pomenuto i da su zakupci koji već godinama upravljaju plažama i privremenim objektima u zoni Morskog dobra uložili vrijeme i značajna sredstva u infrastrukturu svojih kupališta, zaštitu zivotne sredine, a takođe su već u planovima za ulaganja za predstojeću sezonu (sistemske pripreme traju duži niz mjeseci kako bi se kvalitetno uredilo kupalište i obogatili sadržaji) smatramo da im se reference moraju priznati i adekvatno vrednovati i da trebaju imati veće strartne bodove na tenderu.
Na taj način poštuje se i dobra praksa svjetskih destinacija koje vode računa o interesu društva, širi se pozitivan uticaj na lokano stanovništvo, dolazi do izražaja društveni interes i samim tim se štiti da cijene zakupa inventara i ostalih usluga na kupalištima ne budu drastično veće.
Samim povećanjem zakupa kupališta podrazumjeva se doći će i do povećanja cijena usluga čime će se imidž kompletne destinacije ugroziti, a sama destinacija neće više biti konkurentna sa regionom i zemaljama iz okruženja.
Povećanjem cijena zakupa i ukidanjem ili smanjenem referenci i startnih bodova nanijeće se nemjerljiva šteta koju neće biti moguće sanirati narednih godina.
U tom slučaju cijena kompleta ležajki će otići značajno na gore pa će kompleti ležajki i suncobrana npr. na Slovenskoj plaži, Bečićkoj plaži i Ulcinjskim plažama koštati 50-100 eura, što apsolutno nije interes šire društvene zajednice, a što će svakako imati negativne efekte i implikacije na narednu turističku sezonu koju će direktno ove mjere i aktivnosti Morskog dobra ugroziti. Biće pogođen veliki broj gradjana kojima bi plaže praktično postale nedostupne ali i veliki broj malih privrednika koji izdaju apartmane jer bi brzo ostali bez gostiju.
Interes Morskog dobra ne treba da bude mijenjanje zakupaca i nerealno podizanje cijena zakupa, već optimalno povećanje cijena koje oni mogu postići kroz povećanje minimalnih cijena i zaštita interesa cjelokupnog crnogorskog drustva kroz sprečavanje divljanja cijena zakupa što bi se dalje odrazilo na divljanje cijena usluga a samim tim bi i ugrozilo turističku sezonu 2024. ali i sve naredne.
Izvor: CdM
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
DRUŠTVO4 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeVučić ipak stiže u Crnu Goru: Reći ću im sve u lice














Zoka
13.02.2024. 08:18 at 08:18
Ako,nek vi je srecno i bericetno ljeto.
Ma mi se cini da ste to vec jednom probali pa vi nije uspijelo.
nikola
14.02.2024. 21:22 at 21:22
ako su ovi i ovakvi zakupci pioniri razvoja turizma i partneri morskog dobra i drzave, ne treba da nas cudi zasto turizam j plaze izgledaju ovako kako izgledaju