Connect with us

EKONOMIJA

SEZONA 2024.

Zakupci plaža: Komplet ležaljki i suncobrana koštaće od 50 do 100 eura

„Znamo kako su mediji iz regiona do sada komentarisali cijene na par hotelskih plaža gdje je takva cijena bila a možemo samo zamisliti što bi nas čekalo da i javna kupališta se približe tim cijenama“

Foto: Shutterstock

Udruženje zakupaca plaža Crne Gore pozvalo je direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladena Mikijelja i Blaža Rađenovića da podnesu ostavke na funkcije nakon što na Upravnom odboru nisu dobili podršku za cjenovnu politiku i način vrednovanja referenci na tenderskom postupku za zakup plaža koji bi trebalo uskoro da uslijedi.

“Takvim postupanjem ovaj dvojac je pokazao da očigledno ne poznaje prilike u Crnoj Gori, a mjerama koje su predložili, nanose i direktnu i indirektnu štetu turizmu u državi, što su potvrdili i ljudi iz Upravnog odbora MD koji nisu podržali ovako neracionalne predloge”, navode iz Udruženja zakupaca plaža Crne Gore.

Ovo Udruženje reagovalo je na tvrdnje iz saopštenja JP Morsko dobro.

„U vezi konstatacija da se radi o ,,zaniteresovanim licima“ a ne zakupcima smatramo da je ova konstatacija neprihvatljiva, jer je evidentno da se radi o dugogodišnjim zakupcima koji imaju svoj interes prije svega na osnovu svih dosadašnjih ulaganja, ogromnih troškova koji su imali u prethodnom periodu zakupa, ulaganja u ljudske resurse i svih ostalih ulaganja (objekata i ostalog pokretnog i nepokretnog ineventara koji nije lako i jednostavnio ukloniti niti premjestiti)“, kažu u Udruženju zakupaca plaže.

Prema njihovim riječima radi se o pravnim i fizičkim licima koja su svojim poštenim radom i odnosu prema JP Morsko dobro i samoj obali ( kupalištima i ostalim sadržajima) izgradili prepoznatljiv imidž Crne Gore kao destinacije.

„To su lica iza kojih su brojni rezultati koji se žele omalovažiti. Nismo obični zakupci ili samo zainteresovana lica, već pioniri razvoja plažnog turizma u Crnoj Gori i dugogodisnji i decenijski partneri JP, države i cijele turističke privrede”, napominju oni.

Napominju da su se kao Udruženje, više puta obraćali Morskom dobru i Mikelju i Rađenoviću sa dopisima i konkretnim predlozima, ali od njih nikad nijesu dobili odgovor.

“Međutim njihov odnos posljednje tri godine ukazao je i na njihove namjere koje se ovih dana ispoljavaju a koje su dugo planirane sa njima znanim ciljevima. Bilo je i ranije direktora i predsjednika sa ličnim interesima i lošim namjerama i svi dođu i prođu a mi zakupci ostajemo da pošteno i predano radimo, pružamo usluge gostima i sa osmjehom ih ispraćamo”, navode u saopštenju.

Tvrde i da su neprihvatljivi svi navodi vezani za transparentnost postupka jer su svi dosadašnji postupci bili apsolutno transparentni i omogućavali su tržišnu utakmicu i zadovoljavanje principa konkurentnosti.

„Ovdje se ne radi o pogrešnom tumačenju ,,prava prečeg zakupa“, već se radi o činjenici da je neophodno pravilno vrednovati ranije iskustvo i ogroman doprinos turizmu koji je svaki pojedinačni zakupac dao. Postavlja se pitanje kako bi izgledala turistička ponuda našeg primorja da je u narednom periodu vode ljudi bez dugogodišnjeg iskustva, bez referenci, koji dodju iz neke inostrane zemlje sa jedinim ciljem da ostvare što veći profit“, stoji u saopštenju.

Ističu da nisu protiv povećanja minimalnih cijena zakupa, već su protiv ukidanja ili smanjenja referenci starim zakupicima plaža što će dovesti do “divljanja” krajnjih cijena zakupa, a samim tim kasnije i divljanja cijena korištenja usluga na samim kupalištima.

“Sve donosioce odluka, ćemo smatrati direktno odgovornim za mogući propast turističke sezone do kojeg može doći zbog rasta cijena na tederima koji se može očekivati ukoliko se ne napravi detaljna analiza, objektivno rezonovanje” i ne sagledaju svi aspekti na koje negativno može uticati povećanje cijena na kupalištima”, poručuju oni.

Smatraju da profit jednog državnog preduzeća ili nečiji sitni lični interes ne treba da bude primarni cilj koji moze ugroziti cijelu predstojeću ali i buduće turističke sezone.

“Predlažemo da Morsko dobro podigne cijene do optimuma za njegovo poslovanje – a to je lako sračunati koliko je, a ne da dozvoli da dođe do neravnomjerne trke između crnog novca i stranaca sa jedne strane i legalnih zakupaca sa druge što će dovesti do nerealnog dizanja cijena zakupa koje će se dalje odraziti na sve u lancu koji zavise od njih a na kraju će to biti crnogorski turizam tj- turistička sezona koja će se dovesti u pitanje zbog negativnog imidža kojeg moze imati ukoliko dođe do povećanja cijena na plažama”, poručuju oni.

Zakupci plaža, kažu da u cilju zaštite opšteg društvenog dobra i svoje zaštite traže:

“I – ZADRŽAVANJE PRINCIPA BODOVANJA (STARTNI BODOVI) I postovaljanje istog prema sledecoj formuli:
100 bodova = 50/50

50 bodova da nose reference , plava zastavica 20 bodova, zemlja u zaleđu pet bodova, zadnjih pet godina upravljanje kupalistem po pet bodova godina .

50 – bodova da nosi najveća ponuđena cijena.

Svaki drugi način bodovanja ne bi pružio nikakvu vrijednost zakupcima i obesmislio bi njihovu zaštitu i vrednovanje njihovih referenci i ulaganja koja se daju npr. za Plavu zastavicu kao i ulaganja u infrastrukturu koja su kod nekih zakupaca premašila i 200.000 eura. Plava zastavica sinonim za zaštitu životne sredine i postizanje najvećih svjetskih ekoloških standarda nosi 7.5 bodova pa smatramo da se unizava na ovaj nacin jer u vrijednosnom smislu to je 1 ili 2,3 hiljade eura vrijednosti na tenderu a zakupce ispunjenje standarda za Plavu zastavicu košta od 5.000 do 20.000 hiljada eura po godini, znači u totalu i do 100.000 eura za 5 godina . Iz ovog razloga ne mislimo da će iko više ulagati u Plavu zastavicu to jeste zaštitiu životne sredine i postizanje najvećih ekoloških standarda u zaštiti ako se ta ulaganja obesmisle.

Takođe sa drugačijim načinom vrednovanja referenci obesmisliće se bilo kakva ulaganja budućih zakupaca jer neće moći ništa dugoročno da planiraju.

Ako stari zakupci nemaju reference ili su one male, biće obeshrabreni da ulažu jer svi znamo da se invsticije ne mogu vratiti ni za par godina i kada dodje godina kada oni nešto treba da zarade i naplate mukotrpni rad, neko može da im uzme plažu i ubira plodove njihovog rada.

Takođe smatramo da lokalci, vlasnici zemlje u zaledju moraju imati neku prednost ,jer ipak su oni tu rođeni i sigurno će drugačije gledati na kupališta i drugačije se prema njemu odnositi u odnosu na vlasnike koji tu ne žive nego samo ljeti ubiraju plodove destinacije. Oni će na najbolji mogući način prezentovati i mediteransku kulturu i tradiciju prepoznatljivu .

Imajući u vidu sve pomenuto i da su zakupci koji već godinama upravljaju plažama i privremenim objektima u zoni Morskog dobra uložili vrijeme i značajna sredstva u infrastrukturu svojih kupališta, zaštitu zivotne sredine, a takođe su već u planovima za ulaganja za predstojeću sezonu (sistemske pripreme traju duži niz mjeseci kako bi se kvalitetno uredilo kupalište i obogatili sadržaji) smatramo da im se reference moraju priznati i adekvatno vrednovati i da trebaju imati veće strartne bodove na tenderu.

Na taj način poštuje se i dobra praksa svjetskih destinacija koje vode računa o interesu društva, širi se pozitivan uticaj na lokano stanovništvo, dolazi do izražaja društveni interes i samim tim se štiti da cijene zakupa inventara i ostalih usluga na kupalištima ne budu drastično veće.

Samim povećanjem zakupa kupališta podrazumjeva se doći će i do povećanja cijena usluga čime će se imidž kompletne destinacije ugroziti, a sama destinacija neće više biti konkurentna sa regionom i zemaljama iz okruženja.

Povećanjem cijena zakupa i ukidanjem ili smanjenem referenci i startnih bodova nanijeće se nemjerljiva šteta koju neće biti moguće sanirati narednih godina.

U tom slučaju cijena kompleta ležajki će otići značajno na gore pa će kompleti ležajki i suncobrana npr. na Slovenskoj plaži, Bečićkoj plaži i Ulcinjskim plažama koštati 50-100 eura, što apsolutno nije interes šire društvene zajednice, a što će svakako imati negativne efekte i implikacije na narednu turističku sezonu koju će direktno ove mjere i aktivnosti Morskog dobra ugroziti. Biće pogođen veliki broj gradjana kojima bi plaže praktično postale nedostupne ali i veliki broj malih privrednika koji izdaju apartmane jer bi brzo ostali bez gostiju.

Interes Morskog dobra ne treba da bude mijenjanje zakupaca i nerealno podizanje cijena zakupa, već optimalno povećanje cijena koje oni mogu postići kroz povećanje minimalnih cijena i zaštita interesa cjelokupnog crnogorskog drustva kroz sprečavanje divljanja cijena zakupa što bi se dalje odrazilo na divljanje cijena usluga a samim tim bi i ugrozilo turističku sezonu 2024. ali i sve naredne.

Izvor: CdM

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Prosječna cijena kvadrata stana u CG: U Podgorici 1.862 eura, na primorju 1.771, sjeveru 1.091…

A u središnjem regionu države kvadrat je 915 eura

Foto: Shutterstock, Ilustracija

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu 2023. godine iznosila je 1.790 eura, pokazuju podaci Monstata.

U Podgorici cijena kvadratnog metra stana iznosila je 1.862 eura.

Na primorju je cijena 1.771 eura, a u središnjem regionu države 915 eura.

Na sjeveru prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila je 1.091 eura.

Iz Monstata poručuju da prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje.

„Ukoliko je učešće ovih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća“, dodaju iz Monstata.

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji privredna društva u četvrtom kvartalu protekle godine iznosila je 1.795 eura.

U kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 589 eura.

Prema metodologiji istraživanja „Cijene stanova u novogradnji“, u obračun prosječne cijene kvadratnog metra stana u novogradnji u obzir se uzimaju samo stanovi koji su prvi put prodati na tržištu, odnosno za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor.

„Predmet posmatranja ovog istraživanja nijesu stanovi starog stambenog fonda, niti ostale vrste nepokrenosti: poslovni objekti, zemljište i drugo. Istraživanje ne predstavlja odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već cijene obračunate na osnovu zaključenih kupoprodajnih ugovora“, zaključuje se u saopštenju Monstata.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Đeljošaj: Radnici nisu ugroženi uvođenjem radne nedjelje

„Imaće veću dnevnicu i dobiće slobodan dan“, ističe Đeljošaj

Đeljošaj

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je ocijenio da odluka o uvođenju neradne nedjelje u trgovinama nije bila dobro promišljena, da je bila „više populistička priča nego realnost“ i da „zabrana rada onima koji žele da rade nije dobra poruka“.

„Mislim da je trebalo uraditi na ovaj način kako je predložio Socijalni savjet, kako su i prihvatili sindikati, da se zaštite prava radnika, ali i da znamo da je naša država turistička destinacija, da postoje potrebe i građana i turista“, rekao je Đeljošaj u Bojama jutra na TV Vijesti.

Pripremljenim izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini predviđeno je da se trgovina na veliko i na malo može obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i 1. decembra do 31. januara. Trgovci koji obavljaju trgovinu na veliko i/ili na malo, kako je definisano, mogu da nedjeljom otvore samo jedan prodajni objekat na teritoriji jedne opštine.

Ocijenio je i da status i prava radnika time nisu ugroženi. „Radnici neće izgubiti taj dan, ko bude radio u nedjelju, osim što će imati i uvećanu dnevnicu od 80 odsto, naredna subota mora da mu bude slobodna“, istakao je.

Kazao je i kako vjeruje da se poslodavci odgovorno odnose prema svojim radnicima.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Sindikat pozdravlja uvođenje radne nedjelje: Za rad nedjeljom dodatni slobodan dan i uvećana dnevnica

„U UPCG pozdravljamo ovu najavu budući da je ona rezultat kompromisa Vlade, sindikata i poslodavaca koji je postignut na Socijalnom savjetu Crne Gore“

Vraćanje radne nedjelje tokom turističke sezone u određenoj mjeri će doprinijeti povećanju ekonomske aktivnosti i boljoj valorizaciji turističke sezone, ocjenjuju u Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG). Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) kaže da je nedopustivo da su o ovom predlogu saznali iz medija.

U komentaru na najavu Ministarstva ekonomije koje Izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini planira da se ponovo uvede radna nedjelja u trgovinama, u UPCG kažu da pozdravljaju istu.

„U UPCG pozdravljamo ovu najavu budući da je ona rezultat kompromisa Vlade, sindikata i poslodavaca koji je postignut na Socijalnom savjetu Crne Gore, te potvrda da se socijalnim dijalogom može do zajedničkih ciljeva socijalnih partnera. Vjerujemo takođe da će ovo rješenje biti usvojeno a sigurni smo da će u odgovarajućoj mjeri doprinijeti povećanju ekonomske aktivnosti i boljoj valorizaciji turističke sezone“, kazao je u izjavi za Portal RTCG predstavnik UPCG Filip Lazović.

USSCG se protivi činjenici što je Ministarstvo ekonomskog razvoja, bez kako kažu, prethodne konsulatacije sa socijalnim partnerima, Sekretarijatu za zakonodavstvu uputilo Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini.

„Imajući u vidu da se radi o jednom od najsenzibilnijih pitanja za svijet rada, u vezi sa kojim su vođeni dugogodišnji i iscrpljujući pregovori na nivou socijalnih partnera i prethodnih Vlada, najmanje što se očekivalo jeste da ponovno otvaranje ovog pitanja bude na stolu pred socijalnim partnerima“, navodi se u saopštenju USSCG.

Dodaju da dodatno zabrinjava spoznaja nedovoljne koordinacije između relevantnih vladinih resora, pa tako Ministarstvo ekonomskog razvoja preduzima konkretne korake na izmjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini u trenutku kada je zakazana sjednica Socijalnog savjeta na kojoj je, na zahtjev poslodavačkog udruženja, na dnevni red stavljena ova tema.

„USSCG cijeni neprihvatljivim i nedopustivim da se socijalni partneri o aktivnostima jednog ministarstva, koje imaju direktni uticaj na zaposlene i tržište rada, upoznaju putem sredstava javnog informisanja, a ne neposredno. Prethodno, čak i u situaciji kada se radi o nečemu o čemu je na nivou socijalnih partnera postojala saglasnost u prethodnom periodu. Okolnosti se mijenjaju, mijenja se sam društveni i poslovni ambijent, pa u tom smislu podložni promjenama mogu biti i ranije zauzeti stavovi socijalnih partnera“, saopšteno je iz USSG.

Tvrde da je USSCG je prethodne dvije godine uložila ogroman napor pa i žrtvu da, uvažavajući činjenične i aktuelne potrebe naše ekonomije (turistička zemlja, održivost malih i srednjih preduzeća u djelatnosti trgovine…), iznađe kompromisno rješenje koje bi bilo testirano u toku jedne godine i koje bi zaposlenima u trgovini garantovalo još veći stepen zaštite prava na slobodan dan u toku sedmice.

„No, kompromisni predlozi najprije nijesu bili prihvatljivi za one koji su bili najglasniji u ukidanju neradne nedjelje, dok su kasnije postignuti kompromis socijalnih partnera unaprijed na propast osudili poslanici/ce u Skupštini Crne Gore. Bez obzira na ranije iskazanu spremnost da se iznađe kompromisno rješenje po pitanju neradne nedjelje koje bi u prvom redu bilo u interesu zaposlenih, a onda i same države, USSCG će insistirati da ovo pitanje bude, prije dostavljanja Parlamentu, u isključivoj nadležnosti socijalnih partnera, odnosno Socijalnog savjeta Crne Gore“, kaže se u reagovanju.

Nedjeljom bi radila jedna trgovina u opštini

Podsjetimo, ministarstvo čeka mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo u vezi izmjena i dopuna zakona, nakon čega će biti upućen Vladi na utvrđivanje i Skupštini na usvajanje.

Izmjenama se predviđa uvođenje izuzeća od zabrane obavljanja djelatnosti trgovine na veliko i trgovina na malo nedjeljom.

„U skladu sa navedenim izuzećima trgovina na veliko i trgovina na malo moći će se obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i 1. decembra do 31. januara u vremenu od 7 do 15 časova ili 15 do 23 časa, a u prodajnim objektima smještenim u okviru trgovačkih centara u vremenu od 10 do 18 časova“, navodi se u predlogu resornog ministarstva.

U dokumentu u koji je Portal RTCG imao uvid navodi se da će trgovci će biti u mogućnosti da trgovinu na veliko i/ili trgovinu na malo obavljaju samo u jednom prodajnom objektu na teritoriji pojedine (jedne) jedinice lokalne samouprave.

„Takođe biće u obavezi da nadležni inspekcijski organ obavijeste u kom će prodajnom objektu obavljati trgovinu, kao i u kom vremenu, najkasnije 15 dana prije početka obavljanja trgovine. Takođe propisana mogućnost da trgovac u slučaju nastupanja izuzetnih okolnosti koje direktno prouzrukuju nemogućnost obavljanja trgovine u objektu koji je bio prvobitno određen, mogu promijeniti taj prodajni objekat o čemu su dužni da obavijeste nadležni inspekcijski organ bez odlaganja, a najkasnije tri dana nakon nastupanja navedenih okolnosti“, navodi se u predlog izmjena.

Piše da se u cilju dodatne zaštite prava zaposlenih uvodi obaveza trgovca da zaposlenom koji obavlja rad nedeljom omogući da kao dan sedmičnog odmora koristi prvu narednu subotu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije