Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić u emisiji „Budimo budni – pitajte Vladu“ na TVCG najavila je da Ministarstvo u narednom periodu radi na sveobuhvatnoj reformi radnog zakonodavstva. Istakla je da su u okviru resora posebno važna dva pregovaračka poglavlja – jedno koje Ministarstvo direktno koordinira i drugo koje zavisi od njihovih reformi. Prioritet im je stvaranje otvorenog tržišta rada i usklađivanje zakonodavstva sa standardima Evropske unije, što zahtijeva mnogo posla i temeljne promjene.

„Istakla bih jedan dio izmjena Zakona o radu koji se trenutno nalazi u Evropskoj komisiji, sa dvije implementirane direktive i okvirnim sporazumom za rad na daljinu, odnosno fleksibilnijim radnim angažovanjem. Do kraja godine trebalo bi da implementiramo dodatne dvije direktive, a to su jednakost zarada muškaraca i žena, i da se definiše tačan način predlaganja minimalne zarade, jer će se, shodno direktivi, ići na to da se o minimalnoj zaradi raspravlja u socijalnom dijalogu i da je kroz Socijalni savjet, Socijalni savjet predlaže Vladi u određenom vremenskom periodu“, rekla je ona, prenosi portal RTCG.

Ministarka kaže da kada do kraja godine budu usklađene sve četiri direktive i okvirni sporazum, Zakon o radu biće u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom i praksama Evropske unije.

Pored toga, kako je istakla, u Ministarstvu jako puno rade na transformaciji tržištu rada koji zahtjeva sveobuhvatnu reformu.

„Pohvalila bih potpisivanje ugovora vezanog za Plan rasta koji donosi 31, 6 miliona eura koji će se odnosititi na socijalnu inkluziju i tržište rada“, rekla je Nišić.

Na pitanje kako planiraju da uvedu sedmočasovno radno vrijeme i usklade interese poslodavaca koji su zabrinuti, ona je istakla da bi takva promjena predstavljala istorijski iskorak za Crnu Goru, u pravcu kojem teže i mnoge evropske zemlje.

„Mislim da je ovo trenutak kada se može preći na sedmočasovno radno vrijeme“, naglasila je Nišić.

Kaže da su tokom prošle nedjelje održani brojni sastanci sa sindikatima i poslodavcima koji imaju zakonski utvrđenu reprezentativnost. Takođe, juče je održana sjednica Socijalnog savjeta na kojoj su dogovoreni prvi koraci ka uvođenju sedmočasovnog radnog vremena i definisani načini njegove eventualne implementacije.

Jedan dio privrednih grana izrazio je zabrinutost i potrebu za dodatnim dijalogom kada je u pitanju ova tema, a mi kao vladin resor imamo obavezu da im izađemo u susret.

Najviše negodovanja stiglo je iz sektora građevine i dijela turizma, ali mi se oslanjamo na zvanične podatke naših institucija. Naime, od 1. januara do danas, inspekcija rada nije evidentirala potrebu za uvođenjem prekovremenog rada u privrednom sektoru.

Zato ćemo ostaviti Predsjedništvu Socijalnog savjeta da se sastane krajem ove ili početkom naredne nedjelje, kako bi formirali nekoliko tematskih radnih grupa koje bi analizirale gdje su problemi u privredi, šta privreda zahtijeva, koje su im poslovne barijere i koje prepreke treba ukloniti.

Ministarka Nišić kaže da će sedmočasovno radno vrijeme biti uvedeno i u javnom i u privatnom sektoru. Iako su poslodavci izrazili zabrinutost da bi ta promjena mogla dovesti do smanjenja plata, ona poručuje da do toga neće doći.

„Sedmočasovno radno vrijeme uz saradnju svih socijalnih partnera uvešće se kako u javnom tako i u privatnom sektoru i ono što će biti zakonska obaveza jeste da ono ne može uticati na smanjenje zarada“, istakla je ministarka.

Na pitanje kako će sedmočasovno vrijeme odraziti na vojsku i policiju ministarka kaže da što se tiče vojske i policije tu su odradili niz analiza.

„Kada je vojska, policija i zdravstvo u pitanju moramo biti svjesni da je kod njih raspored radnog vremena sljedeći. Oni ne dijele 24 sata po 8 sati već dijele 24 sata po 12 sati. Njihove smjene su 12, 12 pa imaju 24 sta slobodno. Sigurni smo da neće da bude većih problema u implementaciji ovog zakona kada je javni sektor u pitanju“, istakla je Nišić.

U Crnoj Gori se nikada nije bolje živjelo, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da je primjetan kontinutitet rasta standarda građana.

„Postoje komentari zadovoljstva i nezadovoljstva, ali svi možemo da zaključimo da se u Crnoj Gori nikada nije bolje živjelo. Vidimo i po putovanjima, naši građani su svuda po Evropi i po svijetu i ovo nije kraj – standard građana će samo nastaviti da raste“, rekao je Spajić odgovarajući na pitanja novinara tokom svečanog puštanja u saobraćaj dionice Cetinje-Čevo na putu Cetinje-Čevo-Nikšić.

On je kazao da je politika 44. Vlade socijalna jednakost i mogućnosti za sve boljih poslova, primanja i penzija.

„Imamo prosječne plate preko hiljadu eura, minimalne zarade od 600 i 800 eura i minimalne penzije 450 eura, koje su sada ponovo porasle, nakon usklađivanja“, rekao je Spajić.

Na pitanje kako je zadovoljan pripremom turističke sezone, imajući u vidu radove na putnoj infrastrukturi, blokade puteva i nepripremljene plaže, Spajić je odgovorio da često upućuje kritiku prema izvođačima da se mnogo više radi u julu i avgustu, nego za deset drugih mjeseci.

Komentarišući blokade puteva, Spajić je rekao da svako može da izrazi svoje mišljenje.

„Potpuno razumijemo građane, ali jako je bitno da građani imaju senzibiliteta za ono od čega se živi, a to je turizam, i da svojim djelovanjem ne ugrožavaju svoju budućnost“, poručio je Spajić.

On je, na pitanje kada se mogu očekivati prve investicije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, odgvorio da je sve usporeno i da se nažalost u Crnoj Gori, svaka inicijativa maksimalno pokušava kompromitovati i zakočiti.

„Tako da, nažalost, vidimo prilično sporu dinamiku realizacije stvari. Jako sam nezadovoljan zbog te činjenice, ali jednostavno tu smo gdje smo. Poboljšavamo našu državu svakog dana. Biće brže i jednostavnije procedure i procesi u budućnosti“, ocijenio je Spajić.

On je, govoreći o tenderskom postupku za koncesije aerodroma Podgorica i Tivat, rekao da je zamolio sve članove Tenderske komisije da se postupak vodi transparentno i kompetentno, onako kako je preporučila Svjetska banka i Međunarodna finansijska korporacija (IFC).

„Mislim da za sada imamo jako dobru saradnju sa SB i želio bih da se ta sjajna saradnja stvarno nastavi. Uskoro ćemo dobiti izvještaje od Tenderske komisije zajedno sa mišljenjem IFC-a“, zaključio je Spajić.

U beranskom selu Budimlja, gdje su jutra mirna, a zemlja miriše na život, Nebojša Knežević (33) stvara priču o upornosti, predanosti i zdravlju. Njegova priča nije samo o povrću i voću, već o životnoj filozofiji u kojoj priroda, porodica i rad ruku idu zajedno.

Odmalena je, kaže, znao gdje pripada. Još kao dječak, u sjenci stabala i među redovima povrća, osjetio je spokoj koji pruža zemlja.

Naslijedio je porodično imanje od roditelja, ali ono što je Nebojša izgradio nije samo baština – već životna misija.

„Zemlja zna da uzvrati. Sve joj daš, i ona ti vrati trostruko. A meni je dala mir, zadovoljstvo, i snagu da svoju djecu podižem u zdravom okruženju“, priča Nebojša dok pogledom obuhvata svaki dio imanja koje je njegovo srce.

Na prostranim parcelama Budimlje, Nebojša uzgaja paprike, boraniju, krompir, voće. Do skoro je na 50 ari gajio i maline. U plastenicima sadi paprike, a u voćnjacima svake godine rodi i do 20 tona jabuka, krušaka i šljiva – sve bez hemije, bez pesticida, u skladu s prirodom. Njegovo domaćinstvo živi u ritmu godišnjih doba.

„Ništa se ovdje ne prska. Ni herbicidi, ni pesticidi. Sve je čisto. Djeca jedu ono što sami proizvedemo. Zdravlje mi je najvažnije, i zbog djece i zbog ljudi koji kupuju od mene“, ističe on.

U dvorištu je i nova farma – savremen objekat za krave muzare. Uskoro stižu i prva grla. Ima i farmu koka nosilja, koje žive slobodno, hrane se isključivo prirodnom hranom, a njihova jaja su, kako kaže, prava vitaminska bomba.

„Ljeti teško da imamo vremena da stanemo od posla. Tada se sve dešava, i sve mora biti pod konac. Ali ništa ne bih mijenjao. Ovaj život ima smisla“.

Nebojša nije stao samo na proizvodnji. Već 12 godina radi i u velikom trgovačkom lancu, gdje uspijeva da plasira svoje proizvode. Pored toga, koristi i Facebook, gdje ima stalne kupce – ljude koji su kroz kvalitet prepoznali njegovu iskrenost.

„Ljudi više i ne pitaju za cijenu. Znaju šta kupuju. I to je najveća nagrada za sav trud. Kvalitet se uvijek prepozna“, kazao je Nebojša.

U njegovom domu, uz četvoro djece i suprugu koja je, kako kaže, prihvatila ovaj način života sa ljubavlju, vlada sklad. Svako ima svoje zaduženje, svako doprinosi. Djeca odrastaju među stablima, uče o zemlji, radu i poštovanju prirode.

„Želim im ostaviti nešto trajno. Ne samo imanje, već znanje, navike, ljubav prema prirodi. To je najveće bogatstvo“.

Za budućnost planira sušaru za voće, proizvodnju rakije, možda čak i agroturizam. Želi da njegovo domaćinstvo postane mjesto gdje ljudi dolaze da osjete duh sela, da kupe zdrave proizvode, da nauče kako se može živjeti u skladu s prirodom – i sa sobom.

U svijetu brzine i instant rješenja, priča Nebojše Kneževića iz Budimlje podsjeća nas da mir postoji. Da se nalazi tamo gdje se zemlja voli, a porodica drži zajedno. I da ponekad, najzdravije stvari rastu upravo tamo gdje je srce – u zemlji.

Izvor: Biznis CG