Ministarstvo odbrane Srbije objavilo je oglas o prodaji „suvišnih i rashodovanih“ službenih pasa iz kasarne „Knjaz Mihailo“ u Nišu i građani od juče mogu da odu u kasarnu i da ih pogledaju.

U oglasu su navedena imena dvadesetak pasa, uz godine starosti, rasu i cijenu.Kako se navodi u oglasu, prodaju se „suvišni i rashodovani službeni psi“ iz kasarne „Knjaz Mihailo“ u Nišu. U pitanju je 25 pasa.

Mahom su u pitanju nemački i belgijski ovčari, različite starosti, a cijene se kreću od 400 do 3.000 dinara.

Na prodaju su:

Njemački ovčar AB (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar AGA (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar ER (godina oštenuća 2015.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar BRID (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Njemački ovčar ILON (godina oštenuća 2015.) – cijena 500 dinara;

Njemački ovčar ALDO (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Njemački ovčar IRNA (godina oštenuća 2015.) – cijena 500 dinara;

Labrador DINA (godina oštenuća 2017.) – cijena 2.000 dinara;

Labrador EDI KINGDOM (godina oštenuća 2019.) – cijena 2.500 dinara;

Njemački ovčar FIS (godina oštenuća 2016.) – cijena 1.000 dinara;

Njemački ovčar ILA (godina oštenuća 2015.) – cijena 800 dinara;

Šarplaninski ovčar DIV (godina oštenuća 2019.) – cijena 3.000 dinara;

Belgijski ovčar NIKA (godina oštenuća 2018.) – cijena 1.500 dinara;

Šarplaninski ovčar MIRUŠA (godina oštenuća 2018.) – cena 2.500 dinara;

Njemački ovčar DŽAR (godina oštenuća 2021.) – cijena 2.000 dinara;

Belgijski ovčar ČABA (godina oštenuća 2017.) – cijena 1.500 dinara;Belgijski ovčar BAK (godina oštenuća 2014.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar AKVA (godina oštenuća 2018.) – cijena 1.000 dinara;

Labrador ASTON (godina oštenuća 2017.) – cijena 2.000 dinara;

Njemački ovčar FAMA (godina oštenuća 2017.) – cijena 1.000 dinara;

Njemački ovčar NOA (godina oštenuća 2020.) – cijena 500 dinara;

Belgijski ovčar BANDžI (godina oštenuća 2021.) – cena 2.000 dinara;

Belgijski ovčar TIL (godina oštenuća 2016.) – cijena 600 dinara;

Belgijski ovčar DAVA (godina oštenuća 2015.) – cijena 400 dinara;

Belgijski ovčar COP (godina oštenuća 2013.) – cijena 500 dinara.

U oglasu se dodaje da je „razgledanje suvišnih i rashodovanih pasa“ moguće od 20. maja radnim danima od 9 do 14 časova, isključivo uz prethodnu najavu na broj telefona 064/414-8538.

Oglas je izazvao brojne negativne komentare građana na društvenim mrežama, a oglasila su se i udruženja za zaštitu životinja i zatražila da se prodaja zamijeni udomljavanjem koje bi obuhvatilo provjeru uslova, obaveznu sterilizaciju i ugovore o odgovornom vlasništvu. Praksa prodaje pasa, kazali su, iako možda pravno dozvoljena, duboko je problematična s aspekta etike, morala i dobrobiti životinja.

Crna Gora želi da bude zemlja zakona, a ne zemlja straha, kazao je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić.

On je zatvorio Jugoistočni evropski transatlantski forum, održan u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu, obraćanjem na temu:

„Crna Gora na vratima Evropske unije“.Forum je okupio istaknute učesnike iz oblasti transatlantskih odnosa, energetike, inovacija i bezbjednosti, saopštio je kabinet potpredsjednika Vlade.

Bečić je istakao istorijsko savezništvo Crne Gore i SAD, ukorijenjeno još u 1905. godini, kada je Crnu Goru prvi priznao američki predsjednik Teodor Ruzvelt, a današnje odnose nazvao „partnerstvom koje ima i smisao i budućnost“.

Bečić je pred učesnicima Foruma istakao da je Crna Gora danas, na 19. godišnjicu obnove nezavisnosti, na istorijskoj prekretnici:

„Naš strateški cilj je jasan: Crna Gora će do 2028. postati 28. članica Evropske unije. Mi smo jedini kandidat koji je otvorio sva poglavlja, zatvorio šest, i u potpunosti uskladio svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa EU.

“Temelj tog puta, kako je poručio, nije tehnička harmonizacija propisa, već beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

U tom smislu, posebno je istakao da je „po prvi put u istoriji Crne Gore sproveden sveobuhvatan veting“ u Upravi policije: više od 3.000 policijskih službenika prolazi bezbjednosnu i imovinsku provjeru, oko 100 njih su suspendovani u kratkom vremenskom periodu, stotine provjera i postupaka su u toku, dok je fokus na integritet, životni stil i kontakte.

„Nikada više zakon neće biti slabiji od kriminala. Prvi put, zakoni važe i za one koji su ih do juče tumačili po sopstvenom nahođenju“, rekao je Bečić.

On je podsjetio i na „doprinos Crne Gore NATO savezu, izdvajanjima za odbranu“, učešću u misijama, kao i investiciji za dva patrolna broda u Francuskoj, koji će „postati temelj nove crnogorske mornarice i čuvari stabilnost Jadrana“.

„Crna Gora želi da bude zemlja zakona, a ne zemlja straha. Pouzdan partner, a ne nevidljiva tačka na mapi. I s tim ciljem nastavljamo. Jer borba protiv kriminala ne poznaje kompromise. A put ka Evropskoj uniji ne poznaje blokade“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.

Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.

„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.

Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.

„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.

Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.

Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.

“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.

Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.

„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.

U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.

„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.

To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.

„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.

Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.

Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.

„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.

Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.

Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.

Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.

Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.