Connect with us

EKONOMIJA

BIĆE POTREBNO PRESELJENJE VIŠE KUĆA, NAVODI SE

Aerodrom u Beranama bi bio isplativa investicija: To je pokazala analiza agencije Ernst&Younga

Vlada treba da odluči da li će i pod kojim uslovima ući u ovoj projekat, kao i da li će oživljavanje aerodroma finansirati samostalno ili u partnerstvu sa privatnim investitorom

Aerodrom u Beranama (Foto: aerodrom-berane.me) i Štajnmiler (Foto: RTCG)

Analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva za valorizaciju Aero-parka Berane pokazala je da je investicija isplativa i ovaj dokument će služiti za procjenu pod kojim će se uslovima i kojim novcem finansirati oživljavanje aerodorma.

Iz Ministarstva saobraćaja “Vijestima” je zvanično rečeno da su dobili finalnu verziju ove analize koju su pripremili “Ernst&Young” i “TCT Consulting” iz Beograda, te da Vlada treba da da saglasnost na projekat.

“U analizi je naveden pozitivan stav i data je preporuka da je isplativo ulagati u Aero park Berane. Nakon što bude informisana Vlada o njoj, analiza će biti dostupna svima na sajtu ministarstva. Analiza služi javnom naručiocu da procijeni da li je i pod kojim uslovima, kao i sa kojim izvorima finansiranja opravdano finansirati u oživljavanje aerodrome samostalno ili će to činiti u partnerstvu sa privatnim investitorom. Uz to, analiza opravdanosti treba da pokaže i uticaj ovakvog ulaganja na širu društvenu zajednicu, kao što je otvaranje novih radnih mjesta”, kazali su iz resora kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.

Biće potrebno preseljenje više kuća

Valorizacija aerodroma Berane otvorena je u mandatu Vlade premijera Dritana Abazovića 2023. godine kada su vlasnik kompanije “Elite-private Jet Service” koja je potencijalni investitor u valorizaciju Aero-parka Berane, Majk Štajnmiler, Abazović i tadašnji predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović potpisali početkom aprila 2023. Memorandum za valorizaciju Aero-parka Berane, a nakon potpisivanja ovog dokumenta, Abazović je kazao da će raditi na stvaranju administrativnih pretpostavki za realizaciju predmetne investicije u što kraćem roku. Projekat bi finansirala kompanija “Future World Technologies” čiji je Štajnmiler predstavnik.

Nakon potpisivanja Memoranduma za tu godinu su bili najavljeni i radovi, ali oni nijesu počeli jer se moraju otkloniti administrativne barijere, odnosno, izmijeniti planska dokumentacija kako bi se ucrtali objekti koji će biti u krugu aerodroma. Mora da se riješi i problem objekata koji se nalaze u krugu aerodorma od kojih su neki nelegalno sagrađeni, a morala bi i da se uradi analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva po kome će se graditi ovaj objekat. Ova analiza treba da pokaže i sve troškove za projekat, odnosno, uticaj na državni i na budžet Opštine Berane. Da bi projekat počeo, neophodno je i da se u plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama.

Iz Ministarstva saobraćaja su pojasnili da analiza ne pokazuje ucrtavanje taksi-piste, terminala, parkinga, pumpa i riješeni problemi objekata koji se nalaze na ovoj lokaciji, kao i način snabdijevanja strujom.

“Da bi se sproveo postupak potrebno je ispoštovati Zakono o javno-privatnom partnerstvu. Nakon što Vlada da saglasnost na projekat, potrebno je dobiti mišljenja Agencije za promociju investicija, Ministarstva finansija i Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore, i u krajnjem na osnovu odobrenog predloga, Vlada će donijeti odluku o pokretanju postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu. Nakon toga će se sprovesti postupak dodjele ugovora o javno privatnom partnerstvu gdje će kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača biti ekonomski najpovoljnija ponuda”, kazali su u resoru ministarke Vukićević.

Maja Vukićević, foto: Vlada Crne Gore

Imajući u vidu da će biti potrebno raseljavanje domaćinstava u neposrednoj blizini aerodromskog perimetra, zbog domicilnih i ICAO propisa, kao i EU propisa o bezbjednosti i obezbeđivanju, kao su pojasnili u ministarstvu, privatni partner bi mogao imati interesa da učestvuje i u izgradnji stambenog objekta u kome bi bio smješten dio raseljenih porodica.

“Ostatak obaveze u vezi sa navedenim, a u skladu sa propisima o eksproprijaciji bi snosio javni naručilac, o iznosu troškova države, koliko stanova će imati u izgrađenom objektu i kako će biti dodjeljivani zasada nemamo tačan podatak. Što se tiče autobuske stanice, analiza opravdanosti je predvidjela izgradnju iste u okviru Aerodroma Berane, ali da će se nakon detaljnog urbanističkim planom dati jasnije informacije oko autobuske stanice”, rekli su u Ministarstvu.

Iz ovog resora su napomenuli da pošto još nemaju zvaničan stav Vlade, u vezi sa pokretanje postupka nije rađena eksproprijacija, te da nije došlo do rušenja ili otkupa legalnih i nelegalnih objekata.

Fabrika za preradu hrane i nano tehnologiju

Vlasnik kompanije “Elite – private Jet Service” Majk Štajnmiler je “Vijestima” u aprilu 2023. kazao da čim dobiju koncesiju za aerodrom odmah će početi prve radove na aerodromu.

On je objasnio da bi se poslovni model aerodroma bazirao na putničkim i teretnim letovima, kao i letovima protivpožarnih aviona, a obuhvatao bi i dvije fabrike za hranu i nano-solar tehnologiju.

“Kompanija za preradu hrane proizvodiće proizvode za svjetski program protiv gladi Ujedinjenih nacija. Druga fabrika će se baviti proizvodnjom u okviru nano solar tehnologije. Proizvodnja će biti potpuno automatizovana i CO2-neutralna”, naveo je Štajnmiler.

On je dodao je Opština Berane već dala predloge za lokaciju ovih fabrika, ali da još ništa nije odlučeno. Kako je kazao, prve proizvodne jedinice za nano-solarne proizvode prema planu gradiće se direktno uz aerodrom.

Aerodrom Berane, foto: Rabrenović

Na pitanje kolika je okvirna vrijednosti investicije, Štajnmiler je naveo da se radi o ulaganju koji će biti najveći projekat na sjeveru Crne Gore unazad decenijama i po broju novih radnih mjesta i po iznosu koji će biti uložen.

“Trenutno planiramo oko 300-400 zaposlenih koji će direktno raditi kod nas i još 500-600 novostvorenih radnih mjesta u blizini aerodroma, jer aerodrom deluje kao magnet za posao, potrebni su vam dodatni dobavljači, vozači taksija i autobusa, turističke agencije… Za budućnost smo sigurni da će aerodrom privući i druge kompanije da se nastane u Beranama, što će donijeti dodatna radna mesta”, saopštio je Štajnmiler, koji nije precizirao iznos investicije.

Štajnmiler je kazao da je “Elite-private Jet Service” kompanija osnovana 2005. godine, koja nudi privatne letove širom svijeta, kao i usluge za privatne avione na više od 400 aerodroma.

“Future World Technologies” koja će finansirati projekat “Berane Air park”, investira, kako je kazao Štajnmiler, u projekte širom svijeta u oblasti nano solarnih tehnologija, tretmana pitke i otpadne vode, vjetroturbina, čišćenja okeana, održivih goriva iz algi, geotermalne energije, recikliranja guma i plastike, proizvodnje vodonika…

Sadržaj potencijalne investicije

Prema projektnom zadatku, o čemu su “Vijesti” ranije pisale, potencijalna investicija treba da ima vatrogasni dom za šest vozila, zgradu hangara za avione za gašenje požara dužine 20 metara, heliodrom za spasilački helikopter i VIP, taksi stanicu širine oko 26 metara, pistu za tovarni prostor dužine od oko 600 metara, udaljenost mora biti 66 metara od piste, zgrada za kargo centar oko 40.000 metara kvadratnih, visine 24 metra.

Uz to, zgrada terminala ima dva nivoa i 10 šaltera, približne površine 21.000 metara kvadratnih parking prostora za kratkotrajne i dugotrajne parkinge, autobusku stanicu, zgradu za opremu letova, benzinsku pumpu…

(Mirko Kotlaš, Marija Mirjačić – Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije