Connect with us

EKONOMIJA

BIĆE POTREBNO PRESELJENJE VIŠE KUĆA, NAVODI SE

Aerodrom u Beranama bi bio isplativa investicija: To je pokazala analiza agencije Ernst&Younga

Vlada treba da odluči da li će i pod kojim uslovima ući u ovoj projekat, kao i da li će oživljavanje aerodroma finansirati samostalno ili u partnerstvu sa privatnim investitorom

Aerodrom u Beranama (Foto: aerodrom-berane.me) i Štajnmiler (Foto: RTCG)

Analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva za valorizaciju Aero-parka Berane pokazala je da je investicija isplativa i ovaj dokument će služiti za procjenu pod kojim će se uslovima i kojim novcem finansirati oživljavanje aerodorma.

Iz Ministarstva saobraćaja “Vijestima” je zvanično rečeno da su dobili finalnu verziju ove analize koju su pripremili “Ernst&Young” i “TCT Consulting” iz Beograda, te da Vlada treba da da saglasnost na projekat.

“U analizi je naveden pozitivan stav i data je preporuka da je isplativo ulagati u Aero park Berane. Nakon što bude informisana Vlada o njoj, analiza će biti dostupna svima na sajtu ministarstva. Analiza služi javnom naručiocu da procijeni da li je i pod kojim uslovima, kao i sa kojim izvorima finansiranja opravdano finansirati u oživljavanje aerodrome samostalno ili će to činiti u partnerstvu sa privatnim investitorom. Uz to, analiza opravdanosti treba da pokaže i uticaj ovakvog ulaganja na širu društvenu zajednicu, kao što je otvaranje novih radnih mjesta”, kazali su iz resora kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.

Biće potrebno preseljenje više kuća

Valorizacija aerodroma Berane otvorena je u mandatu Vlade premijera Dritana Abazovića 2023. godine kada su vlasnik kompanije “Elite-private Jet Service” koja je potencijalni investitor u valorizaciju Aero-parka Berane, Majk Štajnmiler, Abazović i tadašnji predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović potpisali početkom aprila 2023. Memorandum za valorizaciju Aero-parka Berane, a nakon potpisivanja ovog dokumenta, Abazović je kazao da će raditi na stvaranju administrativnih pretpostavki za realizaciju predmetne investicije u što kraćem roku. Projekat bi finansirala kompanija “Future World Technologies” čiji je Štajnmiler predstavnik.

Nakon potpisivanja Memoranduma za tu godinu su bili najavljeni i radovi, ali oni nijesu počeli jer se moraju otkloniti administrativne barijere, odnosno, izmijeniti planska dokumentacija kako bi se ucrtali objekti koji će biti u krugu aerodroma. Mora da se riješi i problem objekata koji se nalaze u krugu aerodorma od kojih su neki nelegalno sagrađeni, a morala bi i da se uradi analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva po kome će se graditi ovaj objekat. Ova analiza treba da pokaže i sve troškove za projekat, odnosno, uticaj na državni i na budžet Opštine Berane. Da bi projekat počeo, neophodno je i da se u plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama.

Iz Ministarstva saobraćaja su pojasnili da analiza ne pokazuje ucrtavanje taksi-piste, terminala, parkinga, pumpa i riješeni problemi objekata koji se nalaze na ovoj lokaciji, kao i način snabdijevanja strujom.

“Da bi se sproveo postupak potrebno je ispoštovati Zakono o javno-privatnom partnerstvu. Nakon što Vlada da saglasnost na projekat, potrebno je dobiti mišljenja Agencije za promociju investicija, Ministarstva finansija i Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore, i u krajnjem na osnovu odobrenog predloga, Vlada će donijeti odluku o pokretanju postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu. Nakon toga će se sprovesti postupak dodjele ugovora o javno privatnom partnerstvu gdje će kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača biti ekonomski najpovoljnija ponuda”, kazali su u resoru ministarke Vukićević.

Maja Vukićević, foto: Vlada Crne Gore

Imajući u vidu da će biti potrebno raseljavanje domaćinstava u neposrednoj blizini aerodromskog perimetra, zbog domicilnih i ICAO propisa, kao i EU propisa o bezbjednosti i obezbeđivanju, kao su pojasnili u ministarstvu, privatni partner bi mogao imati interesa da učestvuje i u izgradnji stambenog objekta u kome bi bio smješten dio raseljenih porodica.

“Ostatak obaveze u vezi sa navedenim, a u skladu sa propisima o eksproprijaciji bi snosio javni naručilac, o iznosu troškova države, koliko stanova će imati u izgrađenom objektu i kako će biti dodjeljivani zasada nemamo tačan podatak. Što se tiče autobuske stanice, analiza opravdanosti je predvidjela izgradnju iste u okviru Aerodroma Berane, ali da će se nakon detaljnog urbanističkim planom dati jasnije informacije oko autobuske stanice”, rekli su u Ministarstvu.

Iz ovog resora su napomenuli da pošto još nemaju zvaničan stav Vlade, u vezi sa pokretanje postupka nije rađena eksproprijacija, te da nije došlo do rušenja ili otkupa legalnih i nelegalnih objekata.

Fabrika za preradu hrane i nano tehnologiju

Vlasnik kompanije “Elite – private Jet Service” Majk Štajnmiler je “Vijestima” u aprilu 2023. kazao da čim dobiju koncesiju za aerodrom odmah će početi prve radove na aerodromu.

On je objasnio da bi se poslovni model aerodroma bazirao na putničkim i teretnim letovima, kao i letovima protivpožarnih aviona, a obuhvatao bi i dvije fabrike za hranu i nano-solar tehnologiju.

“Kompanija za preradu hrane proizvodiće proizvode za svjetski program protiv gladi Ujedinjenih nacija. Druga fabrika će se baviti proizvodnjom u okviru nano solar tehnologije. Proizvodnja će biti potpuno automatizovana i CO2-neutralna”, naveo je Štajnmiler.

On je dodao je Opština Berane već dala predloge za lokaciju ovih fabrika, ali da još ništa nije odlučeno. Kako je kazao, prve proizvodne jedinice za nano-solarne proizvode prema planu gradiće se direktno uz aerodrom.

Aerodrom Berane, foto: Rabrenović

Na pitanje kolika je okvirna vrijednosti investicije, Štajnmiler je naveo da se radi o ulaganju koji će biti najveći projekat na sjeveru Crne Gore unazad decenijama i po broju novih radnih mjesta i po iznosu koji će biti uložen.

“Trenutno planiramo oko 300-400 zaposlenih koji će direktno raditi kod nas i još 500-600 novostvorenih radnih mjesta u blizini aerodroma, jer aerodrom deluje kao magnet za posao, potrebni su vam dodatni dobavljači, vozači taksija i autobusa, turističke agencije… Za budućnost smo sigurni da će aerodrom privući i druge kompanije da se nastane u Beranama, što će donijeti dodatna radna mesta”, saopštio je Štajnmiler, koji nije precizirao iznos investicije.

Štajnmiler je kazao da je “Elite-private Jet Service” kompanija osnovana 2005. godine, koja nudi privatne letove širom svijeta, kao i usluge za privatne avione na više od 400 aerodroma.

“Future World Technologies” koja će finansirati projekat “Berane Air park”, investira, kako je kazao Štajnmiler, u projekte širom svijeta u oblasti nano solarnih tehnologija, tretmana pitke i otpadne vode, vjetroturbina, čišćenja okeana, održivih goriva iz algi, geotermalne energije, recikliranja guma i plastike, proizvodnje vodonika…

Sadržaj potencijalne investicije

Prema projektnom zadatku, o čemu su “Vijesti” ranije pisale, potencijalna investicija treba da ima vatrogasni dom za šest vozila, zgradu hangara za avione za gašenje požara dužine 20 metara, heliodrom za spasilački helikopter i VIP, taksi stanicu širine oko 26 metara, pistu za tovarni prostor dužine od oko 600 metara, udaljenost mora biti 66 metara od piste, zgrada za kargo centar oko 40.000 metara kvadratnih, visine 24 metra.

Uz to, zgrada terminala ima dva nivoa i 10 šaltera, približne površine 21.000 metara kvadratnih parking prostora za kratkotrajne i dugotrajne parkinge, autobusku stanicu, zgradu za opremu letova, benzinsku pumpu…

(Mirko Kotlaš, Marija Mirjačić – Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Berane nudi Alabaru iz Emirata da ulaže u Jelovicu

Opština Berane uputila Vladi projektnu ideju koja se tiče razvoja planinskog turizma na planini Jelovici

Foto: Visit Berane

Područje Jelovice uskoro bi moglo da postane destinacija na kojoj će, u cilju izgradnje turističkih kapaciteta, jedan od vodećih svjetskih investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohamed Alabar uložoti svoj kapital.

Takva vijest je procurela nakon što je nedavno premijer Milojko Spajić saopštio da je Vlada usvojila Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i da on predstavlja okvir za buduću saradnju u različitim oblastima – turizmu, infrastrukturi, energetici, poljoprivredi, finansijam. Te najave potkrijepila je i Spajićeva najava da će će uskoro doći do konkretnih sporazuma, te da će među prvima biti jedan koji će se odnositi na velike turističke razvojne projekte na jugu i sjeveru zemlje.

Da je Jelovica pogodno područje za ulaganja potvrdio je u izjavi za „Dan“ i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac. On je kazao da je Opština Berane, nakon sastanka predsjednika opština sa sjevera Crne Gore sa premijerom Spajićem, uputila Vladi projektnu ideju koja se tiče razvoja planinskog turizma na planini Jelovici.

„Nakon sastanka sa premijerom, na kojem nas je obavijestio o namjerama i interesovanju gospodina Alabara za ulaganje u planinski turizam, sve opštine su prihvatile da pošalju projektnu ideju, na kojoj lokaciji bi potencijalni investitor mogao uložiti sredstva. Što še tiče opštine Berane, mi smo predložili lokalitet Jelovice, uzimajući u obzir planska dokumenta, kao i prostor beranske strane Bjelasice, uključujući i naš aerodrom u čitav projekat. Smatramo da je Berane kao geografski centar sjeveroistočnog dijela Crne Gore idealno podneblje za ulaganje u taj vid planinskog turizma, uzimajući u obzir da se 40 odsto teritorije Bjelasice nalazi na teritoriji opštine Berane, koja je okruženo i planinama Mokra i Cmiljevica. Ujedno u neposrednoj blizini su i Komovi i Prokletije“, istakao je Lutovac.

Dodao i da je saobraćajna infrastruktura jedan od ključnih razloga koji Jelovici daje prednost za moguća ulaganja.

„Drugi ključni razlog je saobraćajna infrastruktura, počevši od auto-puta koji će se izgraditi u narednih par godina, čime se Berane otvara prema centralnom i južnom dijelu države i postaje lako dostupna destinacija. Dalje, aerodrom, koji može imati više funkcija u ovoj projektnoj ideji, počevši od komercijalnih letova, pa do heliodroma na samom aerodromu i Jelovici. Sve to uliva nadu da ćemo imati ekspanziju razvoja turizma u našoj opštini“, zaključuje Lutovac.

Jačanje privrede zaustaviće iseljavanje

Lutovac vjeruje da će moguće investicije na Jelovici pozitivno uticati na jačanje privrede i zasutavljanje iseljavanja stanovništva.

„U svakom slučaju, ukoliko se gospodin Alabar odluči da investira u sjever Crne Gore, nadamo se da će to biti Bjelasica i beranski dio te planine, a dolazak investitora takvog kalibra bi potpuno oživio beransku privredu, koja bi se dalje ubrzano razvijala na račun te investicije. Sigurni smo da bi takva investicija uticala pozitivno i na demografsku sliku naše opštine, za koju vidimo da je užasavajuća. Zato su takve investicije i više nego dobrodošle u Berane, zbog čega u tom pravcu dajemo punu podršku premijeru i nadamo se da će lokacija investicija biti naše Berane“, kazao je Lutovac.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Plate i penzije u Crnoj Gori su ubjedljivo najveće u regionu

„Za vaše vrijeme minimalna penzija je bila 140 eura, danas je 450 eura. Prosječna penzija je bila 200 a danas je 550. Iza svih ekonomskih projekata mi stojimo, Evropa sad je povećala zarade sa 500 na 700 eura, a Evropa sad 2 na preko hiljadu eura. Plate i penzije u Crnoj Gori su ubjedljivo najveće u regionu“, odgovorio je Spajić odborniku SD-a Borisu Mugoši tokom premijerskog sata

Spajić u Skupštini, Foto: Boris Pejović

Premijer Milojko Spajić kazao je tokom premijerskog sata, odgovarajući poslaniku Borisu Mugoši (SD), da on nije pomenuo “biznismena” Ramaja zbog njegove etničke pripadnosti već zbog činjenice da nije platio porez.

On je Mugoši rekao da zna da se on zalagao i dok je bio u vlasti za smanjenje opterećenja na rad, i povećanje minimalne zarade ali da de to desilo tek kada je otišao sa vlasti.

“Imali ste priliku mnogo puta do 2020. godine da to uradite, da unarpijedite biznis zajednicu, ali niste to uradili. Upravo činjenica da najeputabilniji investitori sada žele da dođu u Crnu Goru, govori o biznis ambijentu i to je na ponos svima nama”, rekao je Spajić.

Nakon što ga je Mugoša podsjetio na obaćanu milijardu investicija iz Japana, 500 miliona u PLjevlja, 25 odsto povećanje plata, Spajić je kazao da u maju ide u Japan i da će imati susret sa japanskim privrednicima za koji se prijavilo čak 27 njih.

Rekao je da je to velika čast za njega, i da će taj skup biti na najvišem nivou.

“Drago mi je da ste spomenuli tu milijardu. Drago mi je da ste pomenuli penzije. Za vaše vrijeme je bila 140 eura, danas je 450 eura. Prosječna penziija je bila 200 a danas je 550. Iza svih ekonomskih projekata mi stojimo, Evropa sad je povećala zarade sa 500 na 700 eura, a Evropa sad 2 na preko 1.000 eura. Plate i penzije u Crnoj Gori su ubjedljivo najveće u regionu. U Hrvatskoj postoje niže penzije od 450 eura, a znate kakve s cijene u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku. U vaše vrijeme su plate kod nas bile 70 odsto manje nego u Hrvatskoj a danas samo za 25 odsto. Sustigli smo Rumuniju, blizu smo Bugarske, i kada uđemo u EU bićemo zemlja uzdignutog čela, a nećemo prositi”, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije