Connect with us

DRUŠTVO

DŽUDI RAJZING RAJNKE ZA DNEVNIK RTCG

Američka ambasadorka: Nije prihvatljivo da političari kritikuju novinare, potrebni slobodni mediji

„Ja očekujem i znam da novinari u CG traže potvrdu informacija iz više izvora i da rade u skladu sa profesionalnim standardima“

Džudi Rajzing Rajnke, Foto: PR Centar

Veliki je broj prepreka na putu Crne Gore ka EU ali sam posebno zabrinuta zbog medijskog okruženja, kazala je Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država Džudi Rajzing Rajnke u Dnevniku 2 na TVCG.

„Ja mislim da nije adekvatno niti prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, i onda novinarima bude ugrožena lična bezbjednost. Mi moramo da imamo nezavisne, slobodne medije, i pozivam crnogorske političke lidere da podignu glas u korist nezavisnih slobodnih medija“, kazala je Rajnke.

Ona je poručila da bi političari trebalo da promijene retoriku kada su zabrinuti sbog priča koji ti mediji objavljuju.

„Ja očekujem i znam da novinari u CG traže potvrdu informacija iz više izvora i da rade u skladu sa profesionalnim standardima“, kazala je Rajnke.

Američka ambasadorka ocijenila je da se Crna Gora nalazi na raskršću, ali da je izbor jasan.

„Mnogo država je na raskršću: izabrati put koji poštuje naše demokratske vrijednosti nasuprot totalitarnoj budućnosti. Ali odluke moraju da se donesu. Crna Gora je trenutno u zastoju i lideri države, a posebno predstavnici u Skupštini moraju da donesu teške odluke. Ima raznih opcija ali ja se nadam da će izabrati prave i na korist građana koji su ih izabrali“, kazala je Rajnke u Dnevniku.

Ona navodi da je jasno da oko 80 odsto građana u Crnoj Gori želi evropsku budućnost.

„Sada gledam na Crnu Goru koja ima jasan izbor, jer ljudi u Crnoj Gori u najvećoj mjeri jasno žele evropsku budućnost. Žele da Crna Gira postane članica EU. Tako da oni koji su izabrani u skupštini treba da preduzmu određene aktivnosti a ne samo da pričaju, potrebne su određene reforme da bi se priključili EU i to je jasno“, naglasila je američka ambasadorka.

Rajnke je istakla da se na globalniom nivou bilježi tendencija opadanja demokratija i povećanja broja totalitarnih režima i država.

„Ruski agresivni rat protiv Ukrajine nešto je što ne možemo da ignorišemo. Ja čestitam Skupštini Crne Gore što je usvajanjem rezolucije osudila ruski napad. Treba pomenuti i one koji nijesu glasalui za tu rezoluciju, jer to govori o tome ko dijeli naše vrijednosti“, kazala je Rajnke.

SAD posvećena borbi protiv terorizma

Gvoreći o obilježavanju 21. godine od terorističkog napada u Njujorku, Rajnke je kazala da je SAD od tada u potpunosti posvećena borbi protiv bilo koje vrste terorizma.

„Sjedinjene Američke Države se još uvijek sjećaju 11. septembra i danas je veoma bitan dan, tužan, svečan dan i politika prema terorizmu od tada je takva da smo mi posvećeni borbi protiv bilo koje vrste terorizma, zato što terorizam treba da bude objašnjen kao način da se primijene politike širenja straha da bi se isporučila neka politička agenda a to je strašno. 11. septembar bio je stvarno ovaploćenje terora, i sa našim partnerima mi smo posvećeni da budemo budni i spremni da pomognemo našim saveznicima da budu spremni na trerorističke napade“, kazala je ona.

Dodala je da je SAD objavila rat terorrizmu, i da je jedini način da za pobjedu nad terorizmom da jedna zemlja dovoljno ojača.

„11. septembar nije bio prvi niti će biti poslednji teroristički napad, ali nas je okuopio sve u smislu odlučnosti, zajedničke odlučnosti. Svi smo izloženi ali samo ako radimo zajedno, ako se dobro spremimo i ako radimo na tome da spriječimo širenje terorizma, klice terorizma možemo uspjeti“, kazala je Rajnke.

Ona se prisjetila da se je danima poslije napada, „poslije te zajedničke traume“ govorilo samo o tome.

„I odatle je proizašla potreba i odlučnost i posvećenost da mi kao država i nacija budemo ujedinjueni i spriječimo da se bilo kada ponovi takav napad“, navela je Rajnke.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije