Connect with us

POLITIKA

AMERIČKA AMBASADORKA

Rajnke: Što brže formirati Vladu, koalicija „Za budućnost CG“ nije nam partner

„Crna Gora da nastavi da podržava Ukrajinu“, poručila je ona za Glas Amerike

Rajnke

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je u intervjuu za Glas Amerike da SAD očekuju što brže formiranje Vlade Crne Gore, koja će biti inkluzivna i privržena evroatlantskim vrijednostima i reformama. Rajnke je navela i da koaliciju “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG) u Vašingtonu ne doživljavaju kao partnera.

Istovremeno je odbacila navode lidera ZBCG, koji su prethodno predvodili Demokratski front, da takav stav Amerike predstavlja miješanje u izbornu volju građana i suverenost Crne Gore, ocjenjujući ih “provokativnim” i “neutemeljenim”.

Američka ambasadorka upozorila je i na problem stranog uticaja i dezinformacija u Crnoj Gori, te poručila da od nove vlade očekuje da nastavi da podržava Ukrajinu.

Kako ocjenjujete nedavne parlamentarne izbore u Crnoj Gori, od izborne kampanje i slabog odziva do njihovog ishoda, u kontekstu nacionalne i regionalne stabilnosti i puta zemlje u EU?

Rajnke: Mogu reći da smo vrlo zadovoljni što je demokratski proces funkcionisao vrlo jasno, a rezultati i prethodnih predsjedničkih izbora i posljednjih parlamentarnih izbora ocijenjeni su vjerodostojnim i legitimnim, i to je zaista dobar početak. I sada je, naravno, izazov formiranja vlade, i to će biti urađeno. Dakle, vrlo smo zadovoljni što Crna Gora sada ima priliku ne samo da prebrodi nedavnu eru nestabilnosti, već i da potencijalno ubrza put prema svojim ciljevima, prvenstveno ovdje mislim na napore da ostvari članstvo u Evropskoj uniji. A takođe i da postigne široko utemeljen prosperitet u zemlji, istovremeno se baveći domaćim planovima. Dakle, pravi odgovor je da su SAD zaista ponosne što je Crna Gora na snažnom putu prema Evropi.

Domaći analitičari pregovore o novoj vladi vide kao težak zadatak, jer imamo situaciju da pobjednici izbora iz Pokreta Evropa sad odbijaju razgovore s dvije proevropske liste, DPS-om i URA-om, ali ne i s koalicijom “Za budućnost Crne Gore” koja je, opet, za neke manjinske stranke neprihvatljiv partner. Slažete li se s takvim analizama i koga očekujete u novoj vladi?

Rajnke: To je teško pitanje, prvo je bilo lako, ali ovo je teško, jer je teško sastaviti vladu. Ne bih se usudila predviđati kako će vlada da izgleda, ali znam da je to najvažnije pitanje s kojim se suočavaju oni koji su nedavno osvojili mjesta u novom parlamentu… Mislim da je sada cilj da se što brže formira vlada i da se osigura da ona jasno odražava mandat koji je narod Crne Gore dao – pomenuli ste malu izlaznost – ali ipak jasan mandat šta narod Crne Gore želi.

U ovom trenutku ne mogu da kažem koga bi politički lideri mogli da uključe u formalne i neformalne razgovore, ali mogu reći da se SAD nadaju i u potpunosti očekuju da će ovo biti vlada koja odražava evroatlantske vrijednosti koje su zastupale vodeće stranke, a pretpostavila bih da će u tom procesu biti inkluzivnosti kako bi, kada eventualna većina zauzme svoje mjesto u parlamentu, mogli brzo da napreduju u reformama za EU.

U ovom trenutku je važno da bude postignuto nekoliko ključnih mjerila za pristupanje EU za koje je potrebno više od većine – kvalifikovana većina, kako bi to bilo postignuto. To se može učiniti. To ne znači da svi moraju biti u vladi, ali znači da to treba da bude stabilna vlada, a zatim da opozicija bude konstruktivna i da prepoznaje svoju ulogu u pomaganju cijeloj zemlji da ide naprijed. Bilo kakvo nazadovanje trenutno nije korisno. Ono što stvarno treba učiniti je snažan zamah naprijed.

Da li ste se nakon izbora sastali s nekim od političkih lidera kako biste razgovarali o budućoj vladi?

Rajnke: Moj tim i ja redovno se sastajemo sa svim političkim ličnostima i to je prirodan dio ambasadorskog posla. Tako sam se susrela s mnogo različitih ljudi, kako u javnom okruženju, tako i u nekoliko privatnih razgovora, da bih čula njihovo mišljenje, jer moj cilj je da razumjem Crnu Goru i uvjerim političke aktere da ćemo podržati svaku vladu koja je jasno utemeljena na evropskim vrijednostima i dijeli naše ideale.

Da li se se na primjer sastali sa gospodinom Milojkom Spajićem (liderom Evrope sad)?

Rajnke: Ne znam jesam li ga srela od nedavnih parlamentarnih izbora, ali sam ga srijetala još od vremena kad je bio ministar finansija, i povremeno u posljednjih par godina. To je dio mog posla i drago mi je što imam priliku da poznajem toliko uticajnih političkih lidera i da razumijem ciljeve Crne Gore.

Da li se stav SAD o nepoželjnim partnerima promijenio od vremena kada je bivši Demokratski front bio partner non-grata za SAD i kako komentarišete njihov stav da se takvim porukama SAD miješaju u izborni proces i suverenitet Crne Gore?

Rajnke: Govorite konkretno o nekadašnjem Demokratskom frontu, sada koaliciji “Za budućnost Crne Gore”, koja ne dijeli naše evropske vrijednosti, ciljeve koje smo kao SAD jasno zacrtali. Mi ih ne doživljavamo kao partnere. A što se tiče njihovih komentara o miješanju… Vidjela sam svakakva više zabrinjavajuća miješanja u smislu nekih malignih uticaja koji više brinu. Odbacujem te komentare kao možda provokativne, ali neutemeljene ni u jednoj konkretnoj činjenici.

Zabrinjava strani uticaj, nastaviti podršku Ukrajini

Kako vidite situaciju u Crnoj Gori kada je riječ o stranom uticaju na izbore i politička dešavanja i kakav stav očekujete od nove vlade kada je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu i sankcijama protiv Rusije?

Rajnke: Počela sam da govorim o stranom uticaju i to je nešto što nas zaista zabrinjava zato što postoje dokazi o tom uticaju na različite načine. Postoje dezinformacije, od kojih neke potiču iz Rusije ili njenih proksija. I vidjeli smo na ovim najnovijim izborima da se pojavljuju različiti narativi koji odvlače pažnju birača. Birači zaista moraju da znaju istinu. Moraju da budu dobro medijski potkovani da bi mogli da razluče činjenice. Moraju da znaju koje su političke stranke, za šta se zalažu, kakve programe i rešenja nude, ko su im lideri i kakvi su im principi.

Crna Gora zaista mora da se uhvati u koštac sa stranim uticajem. Mora da ojača otpornost na dezinformacije. Zabrinuta sam, jer se i moja zemlja suočava sa različitim oblicima dezinformacija, kao i većina zemalja u svijetu. Međutim, za Crnu Goru, u kojoj su upravo održani uspješni izbori, mislim da je naredni korak da izgradi otpornost kako se ti trendovi ne bi događali u budućnosti.

A šta očekujete od nove vlade po pitanju ruskog rata u Ukrajini i zapadnih sankcija protiv Rusije?

Rajnke: Postoji niz pitanja povezanih sa najtežim bezbjednosnim problemom s kojim se suočava cijela Evropa, uključujući i Crnu Goru, a to je destabilizujući rat koji je izazvala ruska agresija protiv Ukrajine. Rat koji nije ničim izazvan i koji je brutalan i nastavlja se. Očekivala bih da nova vlada nastavi postojeće, veoma efikasne mjere, a to je da podrži Ukrajinu u njenoj borbi za teritorijalni integritet i suverenitet.

Crnogorska vlada je obezbijedila direktnu, materijalnu podršku, ali što je još važnije, pokazala je svoju humanitarnu prirodu, velikodušnost, time što je primila toliko ukrajinskih izbjeglica. To je bilo izvanredno. Pozdravljam Crnu Goru zbog toga i nadam se da će nova vlada nastaviti da snažno podržava Ukrajinu na sve ove različite načine.

Šta SAD očekuju od nove vlade kada je riječ o bezbjednosnom sektoru i koje korake bi trebalo da preduzme da izbjegne novu institucionalnu krizu, kao i da poboljša borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije?

Rajnke: Bezbjednosni sektor je očigledno velika tema. Bezbjednost u Crnoj Gori je imala snažnu osnovu. Međutim, kada se zemlja pridružila NATO-u, to je zaista pomoglo da se ojača osnova na kojoj nacija počiva. Crna Gora se smatra sposobnom i pouzdanom članicom. I to je i dalje slučaj. I to je kamen temeljac bezjednosti u zemlji. Tome sam i sama svjedok.

Bila sam u prilici da posmatram kako se crnogorska vojska obučava sa američkim vojnicima koji su učestvovali na nedavnim vježbama u Crnoj Gori. I vidjela sam da je crnogorska vojska zaista sposobna. Odlična. A te vježbe, koja sam posmatrala, obuhvatale su planinske uspone, zimske akcije spasavanja, sve vrste zaista teških vještina. I to je nešto što Crna Gora, kao zemlja, njena vojska, institucije, mogu da podijele sa NATO-om. Znači kad govorite o bezbjednosti, morala sam da počnem sa NATO-om, zato što je to kamen temeljac.

Znajući da je Crna Gora bezbjedna sredina, da je dio odbrambene alijanse i porodice, to zemlji omogućava da se usredsredi na svoje sopstvene bezbjednosne nestabilnosti. I to obuhvata organizovani kriminal, korupciju i druge stvari o kojima crnogorski građani najviše razmišljaju. I vidjela sam da postoji istinska posvećenost da se riješe ta dva zaista teška pitanja.

Kancelarija specijalnog tužioca zaista je dokazala svoju nepristrasnost i spremnost da preduzme akciju. Naravno, prepustiću sudovima da utvrde naredne korake, ali je to dobar znak. I Sjedinjene Države su posvećene davanju podrške vladavini prava. Dali smo veliku tehničku i finansijsku podršku kako bi pomogli Upravi policije i drugim stranama da izgrade svoje kapacitete, kako bi bila dostignuta stabilnost u zemlji.

“Dobre vijesti u poslovnoj oblasti”

Kako vidite trenutnu saradnju SAD i Crne Gore i koji su to sektori gdje bi ona mogla da se pobošlja?

Rajnke: Moje prethodno iskustvo je sa trgovinskom i ekonomskom diplomatijom. I tokom više godina sam posmatrala zemlje gdje su američki biznisi bili uspješni. I slične trendove vidim u Crnoj Gori. Vidimo dobre partnere i prilike. I sa jačanjem vladavine prava vidjećemo dolazak većeg broja američkih kompanija. Samo protekle godine smo vidjeli dolazak par velikih brendova, kao što je Burger King.

Smatram da je to dobro, jer pokazuje da postoji povjerenje u potrošačku ekonomiju. Postoje novi investitori u ugositeljstvu, upravo su se otvorili veliki, prepoznatljivi hotelski brendovi kao što je Hajat ridžensi. To znači da postoji povjerenje u turistički sektor. Oni ne prave velike investicije ako ne postoji povjerenje u budućnost.

Zatim vidim da su aktivno uključene razne američke kompanije u energetskom sektoru, naročito kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. Na primjer, prošle godine smo doveli američke kompanije u okviru trgovinske misije i jedan od konkretnih rezultata bio je potpisivanje memoranduma o razumjevanju između jedne energetske kompanije i crnogorske vlade da bi se solarna energija dovela u jedan region u zemlji.

I znam da neke druge razmatraju energetske projekte sa tečnim prirodnim gasom, svim čistim izvorima energije. I dobra stvar je što to donosi energetsku stabilnost i sigurnost, što je veoma važno, i moguću skoru šansu za Crnu Goru da se odvoji od nečistih izvora energije, kao što su termoelektrane. Znam da je to – kada je riječ o životnoj sredini – jedna od prepreka za sposobnost zemlje da dostigne ciljeve za članstvo u EU. Znači, postoji zaista pozitivna putanja i predviđam još dobrih vijesti u poslovnoj oblasti.

“Upućen zahtjev za izručenje Do Kvona”

Što je s pitanjima izručenja, na primjer u slučaju Do Kvona? Očekujete li da će biti izručen SAD-u?

Rajnke: Ne znam. Da, postoji zahtjev SAD za izručenje upućen Vladi Crne Gore, ali to moramo prepustiti organima za sprovođenje zakona jer je to pitanje sprovođenja zakona. Dakle, mislim da se pitanja crnogorskog sprovođenja zakona ovdje rješavaju, kako god to izgledalo, a pitanje izručenja bi došlo na red nakon toga. Prepustiću svom pravnom savjetniku da radi na tom pitanju. Ali znam da Crna Gora ozbiljno shvata ovakve crvene potjernice koje postoje za organizovanim kriminalcima, potencijalno na vlastitoj teritoriji.

Kako komentarišete iznenadno pominjanje gospodina Kvona u predizbornoj kampanji?

Rajnke: Ne znam što da mislim o tome što je ime gospodina Do Kvona odjednom postalo vrlo, vrlo popularno u medijima. Nije mi imalo puno smisla. Ali znam da birači imaju želju i potrebu da nešto znaju. Mislim da bi birače zaista više zanimalo za što se stranke zalažu i što mogu dobiti od političkih stranaka, ko su politički lideri tih stranaka, što namjeravaju da učine, koje su njihove vrijednosti. Dakle, mislim da bi fokus trebalo da bude na tome – na političkom procesu i na sposobnosti političkih lidera da ostvare rezultate za svoje građane.

1 Comment

1 Comments

  1. Živko Vasić

    02.07.2023. 15:53 at 15:53

    Невероватно шта себи дозвољава ова амбасадорка Рајнке. Она већ одређује ко може бити у Влади а ко не. Чак одређује и који став ће заузети по питању рата у Украјини. А онда каже како Ц. Гора не сме дозволити малигни спољни утицај, вероватно сматрајући да је утицај САД мелем за све народе света.
    Па још каже како је НАТО темељ Црне Горе. Има ли веће увреде за Црну Гору.
    Замислите да било који амбасадор у САД да овакве изјаве мешајући се у њихове унутрашње ствари. Не верујем да би се задржао у САД дуже од 48 сати.

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Novi ministar za razvoj sjevera, Damjan Ćulafić se obratio građanima: „Cilj je ekonomski osnažiti sjever Crne Gore“

„Razvoj sjevera je stub na kojem ćemo graditi bolju i prosperitetniju Crnu Goru“, poručuje ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera

Foto: Gov.me

Novoimenovani ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić obratio se saopštenjem građanima Crne Gore.

Saopštenje prenosimo integralno:

„Poštovani građani Crne Gore,
Čast mi je i zadovoljstvo da vam se obratim kao novoimenovani ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Preuzimajući ovu odgovornu funkciju, osjećam duboku zahvalnost – istovremeno svjestan svih izazova koji su pred nama. Ekologija, održivi razvoj i razvoj sjevera su stubovi na kojima ćemo graditi bolju i prosperitetniju budućnost Crne Gore.

Odmah po preuzimanju dužnosti, održao sam konstruktivne razgovore sa svojim saradnicima u Ministarstvu. Zajedno ćemo se, u narednom periodu, posvetiti ispunjavanju ambicioznih ciljeva koje smo postavili pred nama. Naš prioritet je realizacija svih obaveza u razumnim rokovima, uz osiguranje najvišeg nivoa kvaliteta i efikasnosti u svim segmentima rada.

Posvećen sam tome da nijedan resor unutar ministarstva ne bude zapostavljen. Naš pristup će biti sveobuhvatan – ekologija, održivi razvoj i razvoj sjevera su međusobno povezane oblasti koje zahtijevaju sinergijski pristup kako bismo postigli najbolje rezultate.

Razumijem da postoje određene nedefinisane nadležnosti u pogledu resora razvoja sjevera. U najskorijem roku ćemo raditi na artikulisanju ovih nadležnosti, uz maksimalno poštovanje nadležnosti koje drugi ministri imaju na istom teritorijalnom dijelu naše zemlje. Saradnja i koordinacija među resorima su ključne za postizanje ciljeva.

Uvaženi građani, uspjeh nije nešto što se dostiže preko noći, već rezultat marljivog rada, predanosti i zajedničkih napora. Naša misija je jasna: zaštititi našu prirodu, osigurati održivi razvoj i ekonomski osnažiti sjever Crne Gore. To je izazov, ali i prilika da pokažemo koliko možemo postići kada radimo zajedno.

Taj put neće uvijek biti lak, ali svaki korak koji napravimo biće prema svjetlijoj, održivijoj i prosperitetnijoj budućnosti. Naša Crna Gora može i mora biti primjer harmonije između čovjeka i prirode, razvoja i očuvanja!“.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Predsjednik Bošnjačkog saveza u Americi: Ibrahimoviću, šta je bilo s parama za kampanju iz Njujorka?

Rastoder rekao da će u nedjelju objaviti koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao. Iz BS saopšteno da neće da komentarišu“nebuloze i neistine raznih dušebrižnika”

Foto: Bošnjačka stranka/Stav

Jedan od lidera Bošnjaka iz Crne Gore u dijaspori Esad Rastoder pitao je javno predsjednika Bošnjačke stranke (BS) šta se desilo sa novcem koji je Ervin Ibrahimović navodno dobio od zemljaka u Njujorku za kampanju u prošlogodišnjim parlamentarnim izborima i pozvao ga da to obznani ili će te podatke on objaviti.

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama je “Vijestima” rekao da je on napravio snimak koji kruži društvenim mrežama, i poručio da će u nedjelju u 20 časova objaviti drugi u kome će pojasniti detalje o tome koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao.

Na video snimku on kritikuje Bošnjačku stranku zbog ulaska u Vladu sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i poziva Ibrahimovića da saopšti gdje je novac koji je sakupljen za kampanju.

“Kad su bili izbori prije godinu dana, da kaže narodu i članstvu koliko se skupilo para u Njujorku u Bošnjačkom centru, a te su pare koje su se skupile za finansiranje kampanje BS-a. Koliko para je odnio u Crnu Goru i kako ih je prenio”, saopštio je Rastoder i dodao da će, ako Ibrahimović to ne kaže, pozvati Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) da utvrdi gdje je novac završio kao i da li je došao u blagajnu BS.

On je lideru najjače manjinske stranke u Crnoj Gori poručio da je “dosta laži i prevare”.

“Ima još neko familiju, oca, majku. Ima još neko ko bi zaposlio svoju rodbinu ili nekog svog, ne samo ti svoje. Ovo što si sad uradio, nisi ispred bošnjačkog naroda, već samo ispred tvojih poltrona i ulizica”, poručio je Rastoder.

Iz Bošnjačke stranke nisu odgovorili na pitanja da li je Bošnjački savez Crne Gore iz Njujorka donirao novac za kampanju za parlamentarne izbore prošle godine, niti da li su primali donacije iz inostranstva.

“Nebuloze i neistine raznih dušebrižnika, koji se svaki dan, po zadatku, javljaju da blate BS i predsjednika Ibrahimovića, ne želimo ni komentarisati. Čeka nas puno posla, da pomognemo bošnjačkom narodu, zbog čega smo i postali dio 44. Vlade. Ovakve i slične gluposti su skretanje pažnje javnosti sa suštinskih tema”, poručili su u odgovorima koje su dostavili listu.

U Izvještaju o troškovima izborne kampanje za parlamentarne izbore u junu 2023. godine koji je BS podnijela ASK-u nisu prijavljene donacije iz privatnih izvora, dok su iz javnih potrošili nešto više od 40.000 eura, dok su iz sopstvenih sredstava prenijeli 6.000 eura. Ibrahimovićeva partija je izvještaj podnijela 7. jula prethodne godine.

Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjuje učesnicima na izborima da primaju materijalnu, finansijsku pomoć i nenovčanih priloga od drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koja nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, anonimnih darodavaca…

Prema podacima sa sajta stranke, njihovi predstavnici su bili u posjeti dijaspori u najvećem američkom gradu, u aprilu prošle godine, kao pokrovitelji iftara u Bošnjačkom Islamskom kulturnom centru Plav-Gusinje. Prisutnima su tom prilikom u ime BS obratili potpredsjednik Damir Gutić i portparol Adel Omeragić.

Ovo nije prvi put da predstavnici te stranke idu u posjete dijaspori uoči izbora.

Ibrahimović je bio u posjeti Zavičajnom klubu “Bihor” iz Luksemburga 1. maja prošle godine, nešto više od mjesec dana prije parlamentarnih izbora, dok je u istu državu išao i 13. jula 2020, takođe uoči izbora za državni parlament.

U predsjedničkoj kampanji 2023. godine bivši šef države Milo Đukanović i lider BS su se sastali sa crnogorskim iseljenicima u Hanoveru.

Takođe, krajem septembra 2022. godine, uoči lokalnih izbora u više opština, lider BS i tadašnji ministar kapitalnih investicija, kao i državni sekretar u tom resoru Admir Šahmanović, sastali su se sa predstavnicima udruženja dijaspore u Njujorku, dok je u posjetu iseljenicima u Frankfurtu Ibrahimović putovao u tandemu sa predsjednikom rožajskog odbora stranke Mirsadom Nurkovićem.

Uoči predsjedničkih izbora 2018. godine, na kojim je BS podržala kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, politička konkurencija ih je optuživala da dobija novac od iseljenika i da “na nečastan način nagovaraju dijasporu da dođe na glasanje”. Tada je ove tvrdnje iznio član rožajskog odbora Građanskog pokreta URA Hajruš Kalač, ali ni tada “Vijestima” nije odgovoreno li se u inostranstvu skupljao novac za kampanju.

Ibrahimović je nekoliko puta i pozivao da se građanima Crne Gore koji žive u inostranstvu omogući da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a dijasporu je nazivao “najvećim investitorom” i “razvojnim resursom”.

Nekoliko puta je lider BS govorio u ime crnogorskih iseljenika, pa je tako prije dvije godine kazao da je “dijaspora zabrinuta zbog statusa pripadnika nacionalnih manjina”, a 2020. godine u njihovo ime govorio kako žele da rekonstruišu Dom zdravlja u Rožajama i u parlamentu pitao tadašnjeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića da li taj resor prihvata doniranje sredstava.

BS je do sredine oktobra važio za izvjesnog konstituenta budućeg kabineta, ali je mandatar za sastav vlade i predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tada iznenada odustao od aranžmana s njima i dogovorio se s Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom i Albanskom alijansom, uz parlamentarnu podršku saveza Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koji čine partije nekadašnejg DF-a.

Iz PES-a su tada “Vijestima” rekli da je BS odbio da bude u vlasti sa ZBCG i da je tražio da se u nju ubace Socijaldemokrate (SD), dok su iz BS-a naveli da nisu ni stigli da se izjasne o Spajićevoj ponudi o manjinskoj vladi sa ZBCG, a neki izvori iz BS su tvrdili da nisu ni dobili formalnu ponudu.

Tokom pregovora se spekulisalo da bi BS-u mogla da pripadnu četiri resora i jedno potpredsjedničko mjesto u vladi.

BS: Projekti prelomili ulazak u Vladu

Bošnjačka stranka juče je saopštila da je sporazumom o ulasku u rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića predviđeno da kapitalni projekti u mjestima gdje žive Bošnjaci budu prioritet u narednom periodu, kao i da je Ibrahimović u sporazumu sa premijerom Spajićem definisao o kojim se projektima radi.

U saopštenju koje potpisuje najjača manjinska stranka u Crnoj Gori se kao strateški ciljevi njihovog ulaska u izvršnu vlast navode: obezbjeđivanje finansija za završetak skijališta Štedim, aktuelizacija otvaranja tunela Rožaje-Peć, otvaranje puta Plav-Dečani, obezbjeđivanje sredstava za revitalizaciju Plavskog jezera, rekonstrukciju puta Gusinje-Grebaje, završetak puta Plav-Gusinje preko Kruševa, put Petnjica-Bioče, valorizacija Đalovića pećine, skijalište Cmiljača, put Sveti Ivan-Mrkojevići-Sukobin, bulevar kroz naselja Čeluga i Zaljevo u Baru.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić: Iznenađen sam reakcijom Hrvatske

„Predlažem Vladi da ne uvodi recipročne mjere“

Foto: Boris Pejović

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je na današnoj sjednici Skupštine da predlaže Vladi da ne uvodi i ne preduzima nikakve recipročne mjere, povodom odluke zvaničnog Zagreba da Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića proglasi za persone non grata.

„To je Vladina nadležnost, a ne nadležnost Predsjendika Skupštine. Ona vodi unutaršnju i spoljnu politiku“, pojasnio je Mandić.

Istakao je da Crna Gora ostaje posvećena dobrosusjedskim odnosima.

„A razumijem i da Hrvatska želi da vodi politiku kakvu ona hoće. Žao mi je samo što ovog ljeta neću ljetovati na Korčuli. To jeste nezgodno, ali snaći ću se i na našem primorju“, kazao je Mandić.

Mandić je dodao da se od čitave povike sve na kraju svelo na reakciju koja se odnosi na samo tri političara.

„Nijedan dobronamjerni čovjek nije mogao ni naslutiti da će se u 2024. godini moderna Hrvatska poistovjećivati sa Nezavisnom Državnom Hrvatskom na način što će na način što će liderima tri stranke zabraniti ulazak u Hrvatsku“, poručio je on.

Mandić je podsjetio da je nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu pozvao delegaciju Hrvatskog sabora da posjeti Crnu Goru.

„Taj taj poziv i daje stoji. Oni su naši prijatelji i ponovo ih pozivam u Crnu Goru da dođu. Želimo da razgovaramo i da otklonimo sve nedoumice“, poručio je Mandić.

Ipak, kako je naveo, ostaje pri stavu da je Rezolucija o jasenovcu „mjera naše pripadnosrti narodima koji baštine tekovine slobode, istine, pravde i mira“.

„U 21. vijeku ne smije postojati politika koja revitalizuje mračne ideologije nacizma i fašizma“, smatra Mandić.

Prema njegovim riječima, crnogorski poslanici su sa Rezolucijom o Jasenovcu napravili veliki civilizacijski iskorak.

„Zadovoljan sam što su svi poslanici saopšptili da ono što se desilo u Jasenovcu jeste genocid, bez obzira jesu li glasali za nju ili ne“, zaključio je Mandić.

Mandić DPS-u: Rezolucija nema nikakve veze sa Vučićem, ali ne potcjenjujte ga

Mandić je poslaniku DPS-a Andriji Nikoliću poručio da rezolucija o Jasenovcu nema nikakve veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, nioti je on inicirao.

„Ono što usvoji parlament Srbije ima veze sa Vučićem. Nemojte predstavljati na to da je Vučić nema hrabrosti da rezoluciju usvoji u Srbiji, pa je riješio da to učini u Crnoj Gori. Nemojte da potcjenjujete predsjednika Srbije. Ovo je naša akcija, smišljena i odrađena u Crnoj Gori“, kazao je Mandić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije