Connect with us

POLITIKA

AMERIČKA AMBASADORKA

Rajnke: Što brže formirati Vladu, koalicija „Za budućnost CG“ nije nam partner

„Crna Gora da nastavi da podržava Ukrajinu“, poručila je ona za Glas Amerike

Rajnke

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je u intervjuu za Glas Amerike da SAD očekuju što brže formiranje Vlade Crne Gore, koja će biti inkluzivna i privržena evroatlantskim vrijednostima i reformama. Rajnke je navela i da koaliciju “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG) u Vašingtonu ne doživljavaju kao partnera.

Istovremeno je odbacila navode lidera ZBCG, koji su prethodno predvodili Demokratski front, da takav stav Amerike predstavlja miješanje u izbornu volju građana i suverenost Crne Gore, ocjenjujući ih “provokativnim” i “neutemeljenim”.

Američka ambasadorka upozorila je i na problem stranog uticaja i dezinformacija u Crnoj Gori, te poručila da od nove vlade očekuje da nastavi da podržava Ukrajinu.

Kako ocjenjujete nedavne parlamentarne izbore u Crnoj Gori, od izborne kampanje i slabog odziva do njihovog ishoda, u kontekstu nacionalne i regionalne stabilnosti i puta zemlje u EU?

Rajnke: Mogu reći da smo vrlo zadovoljni što je demokratski proces funkcionisao vrlo jasno, a rezultati i prethodnih predsjedničkih izbora i posljednjih parlamentarnih izbora ocijenjeni su vjerodostojnim i legitimnim, i to je zaista dobar početak. I sada je, naravno, izazov formiranja vlade, i to će biti urađeno. Dakle, vrlo smo zadovoljni što Crna Gora sada ima priliku ne samo da prebrodi nedavnu eru nestabilnosti, već i da potencijalno ubrza put prema svojim ciljevima, prvenstveno ovdje mislim na napore da ostvari članstvo u Evropskoj uniji. A takođe i da postigne široko utemeljen prosperitet u zemlji, istovremeno se baveći domaćim planovima. Dakle, pravi odgovor je da su SAD zaista ponosne što je Crna Gora na snažnom putu prema Evropi.

Domaći analitičari pregovore o novoj vladi vide kao težak zadatak, jer imamo situaciju da pobjednici izbora iz Pokreta Evropa sad odbijaju razgovore s dvije proevropske liste, DPS-om i URA-om, ali ne i s koalicijom “Za budućnost Crne Gore” koja je, opet, za neke manjinske stranke neprihvatljiv partner. Slažete li se s takvim analizama i koga očekujete u novoj vladi?

Rajnke: To je teško pitanje, prvo je bilo lako, ali ovo je teško, jer je teško sastaviti vladu. Ne bih se usudila predviđati kako će vlada da izgleda, ali znam da je to najvažnije pitanje s kojim se suočavaju oni koji su nedavno osvojili mjesta u novom parlamentu… Mislim da je sada cilj da se što brže formira vlada i da se osigura da ona jasno odražava mandat koji je narod Crne Gore dao – pomenuli ste malu izlaznost – ali ipak jasan mandat šta narod Crne Gore želi.

U ovom trenutku ne mogu da kažem koga bi politički lideri mogli da uključe u formalne i neformalne razgovore, ali mogu reći da se SAD nadaju i u potpunosti očekuju da će ovo biti vlada koja odražava evroatlantske vrijednosti koje su zastupale vodeće stranke, a pretpostavila bih da će u tom procesu biti inkluzivnosti kako bi, kada eventualna većina zauzme svoje mjesto u parlamentu, mogli brzo da napreduju u reformama za EU.

U ovom trenutku je važno da bude postignuto nekoliko ključnih mjerila za pristupanje EU za koje je potrebno više od većine – kvalifikovana većina, kako bi to bilo postignuto. To se može učiniti. To ne znači da svi moraju biti u vladi, ali znači da to treba da bude stabilna vlada, a zatim da opozicija bude konstruktivna i da prepoznaje svoju ulogu u pomaganju cijeloj zemlji da ide naprijed. Bilo kakvo nazadovanje trenutno nije korisno. Ono što stvarno treba učiniti je snažan zamah naprijed.

Da li ste se nakon izbora sastali s nekim od političkih lidera kako biste razgovarali o budućoj vladi?

Rajnke: Moj tim i ja redovno se sastajemo sa svim političkim ličnostima i to je prirodan dio ambasadorskog posla. Tako sam se susrela s mnogo različitih ljudi, kako u javnom okruženju, tako i u nekoliko privatnih razgovora, da bih čula njihovo mišljenje, jer moj cilj je da razumjem Crnu Goru i uvjerim političke aktere da ćemo podržati svaku vladu koja je jasno utemeljena na evropskim vrijednostima i dijeli naše ideale.

Da li se se na primjer sastali sa gospodinom Milojkom Spajićem (liderom Evrope sad)?

Rajnke: Ne znam jesam li ga srela od nedavnih parlamentarnih izbora, ali sam ga srijetala još od vremena kad je bio ministar finansija, i povremeno u posljednjih par godina. To je dio mog posla i drago mi je što imam priliku da poznajem toliko uticajnih političkih lidera i da razumijem ciljeve Crne Gore.

Da li se stav SAD o nepoželjnim partnerima promijenio od vremena kada je bivši Demokratski front bio partner non-grata za SAD i kako komentarišete njihov stav da se takvim porukama SAD miješaju u izborni proces i suverenitet Crne Gore?

Rajnke: Govorite konkretno o nekadašnjem Demokratskom frontu, sada koaliciji “Za budućnost Crne Gore”, koja ne dijeli naše evropske vrijednosti, ciljeve koje smo kao SAD jasno zacrtali. Mi ih ne doživljavamo kao partnere. A što se tiče njihovih komentara o miješanju… Vidjela sam svakakva više zabrinjavajuća miješanja u smislu nekih malignih uticaja koji više brinu. Odbacujem te komentare kao možda provokativne, ali neutemeljene ni u jednoj konkretnoj činjenici.

Zabrinjava strani uticaj, nastaviti podršku Ukrajini

Kako vidite situaciju u Crnoj Gori kada je riječ o stranom uticaju na izbore i politička dešavanja i kakav stav očekujete od nove vlade kada je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu i sankcijama protiv Rusije?

Rajnke: Počela sam da govorim o stranom uticaju i to je nešto što nas zaista zabrinjava zato što postoje dokazi o tom uticaju na različite načine. Postoje dezinformacije, od kojih neke potiču iz Rusije ili njenih proksija. I vidjeli smo na ovim najnovijim izborima da se pojavljuju različiti narativi koji odvlače pažnju birača. Birači zaista moraju da znaju istinu. Moraju da budu dobro medijski potkovani da bi mogli da razluče činjenice. Moraju da znaju koje su političke stranke, za šta se zalažu, kakve programe i rešenja nude, ko su im lideri i kakvi su im principi.

Crna Gora zaista mora da se uhvati u koštac sa stranim uticajem. Mora da ojača otpornost na dezinformacije. Zabrinuta sam, jer se i moja zemlja suočava sa različitim oblicima dezinformacija, kao i većina zemalja u svijetu. Međutim, za Crnu Goru, u kojoj su upravo održani uspješni izbori, mislim da je naredni korak da izgradi otpornost kako se ti trendovi ne bi događali u budućnosti.

A šta očekujete od nove vlade po pitanju ruskog rata u Ukrajini i zapadnih sankcija protiv Rusije?

Rajnke: Postoji niz pitanja povezanih sa najtežim bezbjednosnim problemom s kojim se suočava cijela Evropa, uključujući i Crnu Goru, a to je destabilizujući rat koji je izazvala ruska agresija protiv Ukrajine. Rat koji nije ničim izazvan i koji je brutalan i nastavlja se. Očekivala bih da nova vlada nastavi postojeće, veoma efikasne mjere, a to je da podrži Ukrajinu u njenoj borbi za teritorijalni integritet i suverenitet.

Crnogorska vlada je obezbijedila direktnu, materijalnu podršku, ali što je još važnije, pokazala je svoju humanitarnu prirodu, velikodušnost, time što je primila toliko ukrajinskih izbjeglica. To je bilo izvanredno. Pozdravljam Crnu Goru zbog toga i nadam se da će nova vlada nastaviti da snažno podržava Ukrajinu na sve ove različite načine.

Šta SAD očekuju od nove vlade kada je riječ o bezbjednosnom sektoru i koje korake bi trebalo da preduzme da izbjegne novu institucionalnu krizu, kao i da poboljša borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije?

Rajnke: Bezbjednosni sektor je očigledno velika tema. Bezbjednost u Crnoj Gori je imala snažnu osnovu. Međutim, kada se zemlja pridružila NATO-u, to je zaista pomoglo da se ojača osnova na kojoj nacija počiva. Crna Gora se smatra sposobnom i pouzdanom članicom. I to je i dalje slučaj. I to je kamen temeljac bezjednosti u zemlji. Tome sam i sama svjedok.

Bila sam u prilici da posmatram kako se crnogorska vojska obučava sa američkim vojnicima koji su učestvovali na nedavnim vježbama u Crnoj Gori. I vidjela sam da je crnogorska vojska zaista sposobna. Odlična. A te vježbe, koja sam posmatrala, obuhvatale su planinske uspone, zimske akcije spasavanja, sve vrste zaista teških vještina. I to je nešto što Crna Gora, kao zemlja, njena vojska, institucije, mogu da podijele sa NATO-om. Znači kad govorite o bezbjednosti, morala sam da počnem sa NATO-om, zato što je to kamen temeljac.

Znajući da je Crna Gora bezbjedna sredina, da je dio odbrambene alijanse i porodice, to zemlji omogućava da se usredsredi na svoje sopstvene bezbjednosne nestabilnosti. I to obuhvata organizovani kriminal, korupciju i druge stvari o kojima crnogorski građani najviše razmišljaju. I vidjela sam da postoji istinska posvećenost da se riješe ta dva zaista teška pitanja.

Kancelarija specijalnog tužioca zaista je dokazala svoju nepristrasnost i spremnost da preduzme akciju. Naravno, prepustiću sudovima da utvrde naredne korake, ali je to dobar znak. I Sjedinjene Države su posvećene davanju podrške vladavini prava. Dali smo veliku tehničku i finansijsku podršku kako bi pomogli Upravi policije i drugim stranama da izgrade svoje kapacitete, kako bi bila dostignuta stabilnost u zemlji.

“Dobre vijesti u poslovnoj oblasti”

Kako vidite trenutnu saradnju SAD i Crne Gore i koji su to sektori gdje bi ona mogla da se pobošlja?

Rajnke: Moje prethodno iskustvo je sa trgovinskom i ekonomskom diplomatijom. I tokom više godina sam posmatrala zemlje gdje su američki biznisi bili uspješni. I slične trendove vidim u Crnoj Gori. Vidimo dobre partnere i prilike. I sa jačanjem vladavine prava vidjećemo dolazak većeg broja američkih kompanija. Samo protekle godine smo vidjeli dolazak par velikih brendova, kao što je Burger King.

Smatram da je to dobro, jer pokazuje da postoji povjerenje u potrošačku ekonomiju. Postoje novi investitori u ugositeljstvu, upravo su se otvorili veliki, prepoznatljivi hotelski brendovi kao što je Hajat ridžensi. To znači da postoji povjerenje u turistički sektor. Oni ne prave velike investicije ako ne postoji povjerenje u budućnost.

Zatim vidim da su aktivno uključene razne američke kompanije u energetskom sektoru, naročito kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. Na primjer, prošle godine smo doveli američke kompanije u okviru trgovinske misije i jedan od konkretnih rezultata bio je potpisivanje memoranduma o razumjevanju između jedne energetske kompanije i crnogorske vlade da bi se solarna energija dovela u jedan region u zemlji.

I znam da neke druge razmatraju energetske projekte sa tečnim prirodnim gasom, svim čistim izvorima energije. I dobra stvar je što to donosi energetsku stabilnost i sigurnost, što je veoma važno, i moguću skoru šansu za Crnu Goru da se odvoji od nečistih izvora energije, kao što su termoelektrane. Znam da je to – kada je riječ o životnoj sredini – jedna od prepreka za sposobnost zemlje da dostigne ciljeve za članstvo u EU. Znači, postoji zaista pozitivna putanja i predviđam još dobrih vijesti u poslovnoj oblasti.

“Upućen zahtjev za izručenje Do Kvona”

Što je s pitanjima izručenja, na primjer u slučaju Do Kvona? Očekujete li da će biti izručen SAD-u?

Rajnke: Ne znam. Da, postoji zahtjev SAD za izručenje upućen Vladi Crne Gore, ali to moramo prepustiti organima za sprovođenje zakona jer je to pitanje sprovođenja zakona. Dakle, mislim da se pitanja crnogorskog sprovođenja zakona ovdje rješavaju, kako god to izgledalo, a pitanje izručenja bi došlo na red nakon toga. Prepustiću svom pravnom savjetniku da radi na tom pitanju. Ali znam da Crna Gora ozbiljno shvata ovakve crvene potjernice koje postoje za organizovanim kriminalcima, potencijalno na vlastitoj teritoriji.

Kako komentarišete iznenadno pominjanje gospodina Kvona u predizbornoj kampanji?

Rajnke: Ne znam što da mislim o tome što je ime gospodina Do Kvona odjednom postalo vrlo, vrlo popularno u medijima. Nije mi imalo puno smisla. Ali znam da birači imaju želju i potrebu da nešto znaju. Mislim da bi birače zaista više zanimalo za što se stranke zalažu i što mogu dobiti od političkih stranaka, ko su politički lideri tih stranaka, što namjeravaju da učine, koje su njihove vrijednosti. Dakle, mislim da bi fokus trebalo da bude na tome – na političkom procesu i na sposobnosti političkih lidera da ostvare rezultate za svoje građane.

Advertisement
1 Comment

1 Comments

  1. Živko Vasić

    02.07.2023. 15:53 at 15:53

    Невероватно шта себи дозвољава ова амбасадорка Рајнке. Она већ одређује ко може бити у Влади а ко не. Чак одређује и који став ће заузети по питању рата у Украјини. А онда каже како Ц. Гора не сме дозволити малигни спољни утицај, вероватно сматрајући да је утицај САД мелем за све народе света.
    Па још каже како је НАТО темељ Црне Горе. Има ли веће увреде за Црну Гору.
    Замислите да било који амбасадор у САД да овакве изјаве мешајући се у њихове унутрашње ствари. Не верујем да би се задржао у САД дуже од 48 сати.

Postavite komentar

Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

DPS se vraća na vlast u Ulcinju: URA prelazi u opoziciju

Protivno našoj volji, vraćamo se u staru i dobro poznatu priču, kaže Omer Bajraktari, sada već bivši predsjednik opštine iz GP URA

Omer Bajraktari, Foto: URA

U novoj većini u ulcinjskom parlamentu neće biti mjesta za donedavno vladajući Građanski pokret URA, dok se Demokratska partija socijalista (DPS) u vlast vraća na velika vrata.

To je epilog višenedjeljnih zakulisanih radnji, medijskih prepucavanja i tajnih pregovora o formiranju nove većine, što je i dovelo do raspada do sada vladajuće koalicije u kojoj su bili URA, Demokratska partija (DP), Socijaldemokrate (SD), Socijaldemokratska partija (SDP) i Albanska alternativa (AA) sa jedne i Forca sa druge strane.

Ulcinjski SD i SDP juče su prihvatili poziv Force, DP i DPS-a da zajedno formiraju novu lokalnu vlast u Ulcinju. Prema saznanjima “Vijesti”, mjesto predsjednika Opštine trebalo bi da pripadne Forci, a predsjednika Skupštine vjerovatno DPS-u.

Samim tim, propao je raniji pokušaj URA i opozicione Demokratske unije Albanaca (DUA) o kreiranju drugačije većine u parlamentu.

Nakon što su URA i DUA tajno zaključile sporazum o saradnji, Ćazim Hodžić i Naser Resulbegović, predsjednici ulcinjskih odbora SD i SDP, saopštili su 9. maja, povodom aktuelne političke situacije, da “sa žaljenjem” konstatuju da vlast konstituisana nakon izbora u martu 2022. godine više ne postoji. To je istog dana na konferenciji za novinare potvrdio i lider DP Fatmir Đeka.

Zatim su uslijedili pregovori, vanredni izbori nijesu bili opcija jer se nova većina nazirala od samog početka.

Nova većina zasada ima 18 odbornika od ukupno 33 koliko ima ulcinjski parlament – Forca, DP i DPS po pet, SD dva i SDP jedan.

Treba očekivati da će se novoj većini pridružiti i Bošnjačka stranka (BS), koja je u koaliciji sa DPS-om na izborima u martu 2022, osvojila jedan mandat.

Ako dođe do dogovora nove većine, u opozicionim klupama vjerovatno će ostati odbornici DUA, DSCG i Demokrata, a pridružiće im se i kolege iz URA i AA.

Predsjednik ulcinjske URA Omer Bajraktari, koji je i predsjednik Opštine, kazao je juče “da su pokušali da u ove dvije godine grade Ulcinj po mjeri svakog njegovog građanina i kao poželjnu destinaciju za turiste i posjetioce”.

“Svi su u vlasti bili maksimalno poštovani. Ali protivno našoj volji, vraćamo se u staru i dobro poznatu priču… Neke partije su svjesno, protiv interesa grada i zbog političkog inata, odlučile da zaustave jasan i pozitivan trend razvoja. Građani će ubrzo imati priliku da sve cijene”, kazao je Bajraktari “Vijestima”.

U jučerašnjem zajedničkom saopštenju ulcinjskih SD i SDP ističe se da su u cilju rješavanja krize lokalne vlasti koja je izazvana iznenadnim, jednostranim raskidom koalicionog sporazuma, donijeli odluku da prihvate poziv o formiranju nove lokalne vlasti, čiju će okosnicu činiti dosadašnji koalicioni partneri Forca, DP, SD i SDP uz podršku pet odbornika DPS-a.

Trvenja na ulcinjskoj političkoj pozornici počela su nešto oko mjesec prije najavljene rotacije na mjestima predsjednika Opštine i Skupštine, koje su pokrivali Bajraktari (URA) i Ardijan Mavrić (Forca).

Shodno koalicionom sporazumu, početkom juna URA je trebalo čelnu poziciju u naredne dvije godine, do redovnih izbora, da prepusti Forci, a da od nje preuzme funkciju šefa lokalnog parlamenta.

Grbović podnio ostavku na članstvo u GP URA

Visoki funkcioner GP URA Amil Grbović, koji je i direktor Parking servisa, podnio je ostavku na članstvo u toj partiji.

“Zbog nepoštovanja koalicionog sporazuma iz 2022, o rotaciji predsjednika Opštine između URA i Force, koji je trebalo da stupi na snagu 3. juna, iz moralnih razloga podnosim ostavku na članstvo u OO URA Ulcinj”, naveo je Grbović u dopisu “Vijestima”.

Dodao je da se umjesto poštovanja sporazuma, URA odlučila na tajne pregovore sa DUA o stvaranju neke nove većine.

“Sve s ciljem da se uzurpira pozicija prvog čovjeka grada iza čega se krije namjera da se u budući izborni proces uđe sa prednošću koju donosi taj položaj, koristeći se svim do sada već viđenim izbornim trikovima i manipulacijama”.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić: Izvršićemo pritisak na Spajića da odustane od podrške Rezoluciji o Srebrenici

Mandić je kazao u Jasenovcu da je pomenuta rezolucija uperena protiv srpskog naroda, protiv Republike Srpske i Srbije.
„Uradićemo sve što je u našoj moći, zajedno sa našom crkvom i našom braćom da zaustavimo ovog premijera u jednoj lošoj i opasnoj namjeri“, rekao je…

Mandić i Dodik, Foto: Screenshot

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je danas u Jasenovcu da će izvrišiti pritisak na premijera Milojka Spajića i na Vladu Crne Gore da odustanu od najavljene odluke da u Ujedinjenim nacijama u Generalnoj skupštini podrže Rezoluciju o Srebrenici.

Mandić je kazao da je pomenuta rezolucija uperena protiv srpskog naroda, protiv Republike Srpske i Srbije.

Podsjetimo, Mandić prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Jasenovcu.

„Nijesmo mi vezani za bilo kakve fotelje ili bilo što iako se vode razne prljave kampanje i od onih od kojih bi se to najmanje moglo očekivati, ali bi željeli da imamo razumijevanje vaše. Da imamo razumijevanje ovih nevinih duša koje se nalaze iza nas. Da te duše znaju da mi nećemo dozvoliti i da je to crvena linija kako bi se vratio onaj koji nas je diskriminisao uništavao srpstvo u Crnoj Gori ponovo na vlast. Uradićemo sve što je u našoj moći, zajedno sa našom crkvom i našom braćom da zaustavimo ovog premijera u jednoj lošoj i opasnoj namjeri“, rekao je Mandić.

Foto: RTRS

Mandić je poručio da su „Srbi u Crnoj Gori prošli svašta“.

„Razbili su nam zajedničku državu sa Srbijom. Protjerali su nam bili srpski jezik i prijetili nam da će nas traktorima protjerati u Srbiju. Diskriminaciju i nasilnu asimilaciju vršili su nad našim narodom i u konačnom kada su udarili na našu crkvu i naše svetinje, tada se sve promijenilo“, rekao je Mandić.

Položeni vijenci na spomen području Donja Gradina: Genocid po razmjeri Aušvica

Mandić je danas zajedno sa predsjednikom Vlade Republike Srbije Milošem Vučevićem i predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom položio vijence na spomen području Donja Gradina.

Foto: RTRS

U govoru je istakao da mu je „velika čast što na dan Svetog Vasilija Ostroškog ima priliku da se u ime Crne Gore i svih njenih građana, u ime svih njenih naroda i svakog čovjeka, žene i djeteta pokloni sjenama stradalih u Jasenovcu i iskaže osjećanje naše države prema onome što se desilo od 1941. do 1945. godine“.

„Ovdje se desio genocid i taj genocid se po svojoj razmjeri jedino može mjeriti sa Aušvicem i Treblinkom. Bio je jedno od mjesta koje je između ostalog uticalo i na oblikovanje čitavog načina razmišljanja“, poručio je Mandić.

Prema njegovim riječima, ovaj genocid je dugo skrivan od javnosti.

„Treba da čuvamo sjećanje srpskog naroda i svih onih koji su stradali sa njim, prije svega jevrejskog i romskog naroda“, zaključio je Mandić.

Foto: RTRS

Podsjećanja radi, obilježavanju u Jasenovcu prisustvovali su i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.

Kod Grobnog polja Hrastovi služen je parastos ubijenim Srbima – žrtvama genocida u NDH, kao i vjerski pomeni pripadnicima drugih konfesija.

Dan sjećanja obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih logora smrti u Evropi.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Spajić: Srbi nisu genocidan narod

„Nijedan narod nije genocidan“

Spajić, Foto: Luka Zeković

„Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, poručio je premijer Spajić u objavi na društvenoj mreži “X”.

Spajić je istakao da na temelju predloženih amandmana niko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili Republiku Srpsku.

„Srbi u Crnoj Gori čine značajan procenat našeg stanovništa i to nikada ne smijemo zanemariti. Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, ističe se u objavi.

Premijer zaključuje da samo radom i rezultatima kakvi su naši – Evropskoj uniji dokazujemo da se vrijedi boriti za Crnu Goru, za Zapadni Balkan i bolje sjutra svih naroda koji žive na ovim prostorima.

Osuda genocida, gdje god da se desio

Spajić je juče saopštio da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici u UN, kao i da će glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

“Upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas – Srebrenicu. Nikakav problem to nije. Glasaćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo”, rekao je Spajić u Skupštini Crne Gore, odgovarajući na pitanje lidera opozicione Bošnjačke stranke hoće li Crna Gora podržati Rezoluciju o Srebrenici, koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

On je najavio da će “Vlada o tome raspravljati”, ali da “misli da je to izlišno spominjati, jer smo se sporazumno obavezali da vodimo proevropsku politiku”. Najavio je i amandmane.

Premijer je naveo da prvi amandman glasi „ponavljujući da je krivica za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, verskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini“, a drugi „potvrđujući nepovredivost opšteg okvira sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini sa svim njegovim odredbama“, prenosi Glas Amerike.

“Čvrsto vjerujemo da se ovim amandmanima uvažavaju žrtve, ali i sprječava žigosanje naroda zbog zločina pojedinaca. Oni imaju za cilj da onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno- političkim činiocima za unutrašnje potrebe”, rekao je Spajić.

On je ocijenio da je “Rezolucija o genocidu u Srebrenici koja je na dnevnom redu u UN-u je jako osjetljiva tema, a Crna Gora kao multietnička država ima obavezu da spriječi zloupotrebu žrtava, te pruži dodatan napor ka smanjenju etničkih distanci i prevazilaženju tenzija u regionu”.

Obrazlažući pitanje upućeno premiieru, lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović podsjetio je da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

On je naveo da bi “Crna Gora glasanjem za Rezoluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno”.

Spajićeva najava naišla je na oštru reakciju vladajuće prosprske Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koja je saopštila da će “današnja izjava premijera Milojka Spajića da će Vlada Crne Gore glasati za Rezoluciji o Srebrenici, nanijeti nepopravljivu štetu srpskom i crnogorskom narodu u Crnoj Gori, uvodeći nas u društevno političku nestabilnost i dodatnu polarizaciju.

DNP je su saopštila da je “ovakvim stavom Milojka Spajića grubo narušen koalicioni Sporazum kojim je jasno precizirano da nova izvršna vlast neće potencirati i otvarati teme koje će nas dijeliti po nacionalnim, vjerskim i ideološkim šavovima”.

Oni su poručili premijeru „da su nepostojanje ekonomskog programa Evropa sad 2, indolentan, nestručan i vrlo sumnjiv i skandalozan način ponašanja i rada jednog broja ministara, ali i današnja podrška Rezoluciji o Srebrenici, doveli u pitanje našu dalju podršku njegovoj Vladi i…eventualnoj rekonstrukciji Vlade u junu”.

Američka ambasada u SAD je ranije saopštila da je Stejt dipartment imao uvid u nacrt amandmana Crne Gore na tekst Rezolucije o Srebrenici, ali je demantovala informacije koje su objavili lokalni mediji da SAD u tome imaju posredničku ulogu.

Više uticajnih crnogorskih nevladinih organizacija zahtjevalo je, u pismu upućenom premijeru Milojku Spajiću, izjašnjenje predlaže li Vlada Crne Gore amandmane na Rezoluciju o Srebrenici, te ako je to tako, da objavi i argumentovano obrazloži tekst tih amandmana.

Posebno zahtijevaju od premijera Spajića da, prilikom izjašnjavanja o eventualnim amandmanima, saopšti i da li će Crna Gora, uz njih, kosponzorisati rezoluciju o Srebrenici ili neće, i ako neće – zbog čega neće, kao i da li se, na bilo koji način, dovodi u pitanje glasanje Crne Gore o rezoluciji, u slučaju da amandmani ne budu usvojeni.

Više od 100 NVO i preko 350 građana Crne Gore, uključujući i brojne javne ličnosti, podržalo je inicijativu da Crna Gora konsponzoriše Rezoluciju o Srebrenici, navodeći da bi to bio “dostojnan izraz poštovanja prema žrtvama srebreničkog genocida i odgovornim odnosom prema budućnosti.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije