Connect with us

POLITIKA

FORMIRANJE VLADE CRNE GORE

Partije manjinskih naroda vijećaće da li bi u Vladu s Kneževićem i Mandićem

“Važno da se sve članice (buduće) koalicije jasno odrede o evroatlantskom putu Crne Gore”, poručuje Fatmir Đeka

Stranke manjina na izborima osvojile deset mandata: Lideri Force, BS-a i HGI-ja, Foto: Pobjeda

Partije manjinskih naroda razgovaraće ubrzo da li im je prihvatljivo da u novoj vladi budu s koalicijom “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG).

To je “Vijestima” juče kazao predsjednik Demokratske partije (DP) i kandidat za poslanika Albanske alijanse Fatmir Đeka.

“Imaćemo narednih dana o tome konsultacije s ostalim manjinskim strankama. Za nas je važno da se sve članice (buduće) vladajuće koalicije jasno odrede o evroatlantskom putu Crne Gore”, istakao je.

Ta poruka potencijalno bi mogla biti prepreka u predstojećim pregovorima o vlasti, s obzirom da manjinske partije i koalicija ZBCG imaju potpuno suprotne stavove o nekoliko ključnih spoljnopolitičkih pitanja, poput članstva u NATO-u, prizanja Kosova…

Nosilac liste ZBCG Milan Knežević, međutim, poručio je u noći nedavnih izbora da su oni spremni da stave moratorijum na sva pitanja koja ih dijele.

Đeka je prije nekoliko dana rekao da očekuje zvaničan poziv za pregovore o vlasti i razgovor „na konkretnoj političkoj platformi i jasnim principima“, što, kako je pojasnio, podrazumijeva i „održavanje odličnih odnosa sa svim susjedima“, uključujući i s Kosovom.

„Vijesti“ od stranaka manjinskih naroda koje se još nisu izjašnjavale o mogućnosti partnerstva sa ZBCG, nisu dobile odgovor na pitanja o tome, iako su predstavnici nekih od njih prethodnih dana indirektno sugerisali da ne bi sarađivali s tom koalicijom.

Funkcioneri nekih od tih partija kazali su u neformalnom razgovoru da je rano za zvanične stavove o tome, jer još nisu počeli pregovori o konstituisanju nove vlasti. Manjinske stranke osvojile su na državnim izborima deset mandata.

Zasad se eksplicitno odredila jedino Hrvatska građanska inicijativa (HGI), čiji je lider Adrijan Vuksanović prekjuče saopštio da uvažava stavove ZBCG, ali da ih ne vidi kao saveznike u budućoj vladi.

„Iako su oni (ZBCG) u velikoj mjeri promijenili narativ, smatramo da je potrebno još vremena da se uvjerimo da su s verbalnog prešli na konkretno. Zbog toga nam, u ovom trenutku, oni nisu prihvatljivi partneri u budućoj vlasti“, naglasio je Vuksanović.

Koalicija ZBCG, koju čine Nova srpska demokratija (čiji je lider Andrija Mandić), Demokratska narodna partija i Radnička partija, osvojila je na izborima 13 poslaničkih mjesta.

Lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić, kazao je prošle sedmice da je otvoren za razgovor sa ZBCG. On je naveo da su njegovom pokretu, koji je dobio najviše glasova na izborima, Demokrate i partije manje brojnih naroda „prioritetni partneri“, a da neće pregovarati s Demokratskom partijom socijalista i Građanskim pokretom (GP) URA.

Nosilac liste Albanskog foruma Nik Đeljošaj, rekao je prije nekoliko dana „Vijestima“ da oni „ne trče ni za kim da bi po svaku cijenu bili vlast“, i da ne odstupaju od „čvrstih principa“.

„A to su zastupanje i zaštita Ustavom garantovanih prava i interesa Albanaca u Crnoj Gori, pogotovo žitelja Malesije…; beskompromisna realizacija evropskih i evroatlantskih ideja i politika, te politike dobrosusjedstva; građanska i antifašistička Crna Gora kao zajednička država svih njenih građana“, kazao je, navodeći da su tome dodali i politiku čvrstog savezništva unutar NATO-a i revitalizaciju partnerstva s SAD-om.

Neformalni pregovori o formiranju vlade su u toku, dok bi zvanični, kako je ranije saopšteno „Vijestima“ iz PES-a, trebalo da počnu nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora.

Šef države i zamjenik lidera PES-a Jakov Milatović, poručio je juče iz Brisela da očekuje da će nova vlada biti proevropska, i da će obezbijediti „još više podrške ciljevima spoljne politike“, koji su, kako je dodao, jasni.

„To su kredibilno članstvo u NATO-u, brže pristupanje EU, kao i saradnja na Balkanu“ rekao je on u Briselu, nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.

Čelnik NATO-a izjavio je da je važno da demokratski izabrane institucije u Crnoj Gori odluče kakvu vladu žele.

„To je na demokratskim institucijama da odluče, ne na NATO-u. Ipak, uvjeren sam da će vlada u Podgorici ostati posvećena našim zajedničkim vrijednostima i da će nastaviti da obezbjeđuje da Crna Gora bude posvećen NATO saveznik“, zaključio je Stoltenberg.

Abazović: Demokrate mogu same u pregovore

Premijer i lider GP URA Dritan Abazović, rekao je juče da nema ništa protiv da Demokrate same pregovaraju o formiranju nove vlade.

Te dvije partije nastupile su zajedno na izborima, ali PES ne želi GP URA u vlast jer optužuje Abazovića da je kreirao predizbornu aferu o navodnim poslovnim vezama Spajića i “kralja kriptovaluta” Do Kvona.

Abazović je ocijenio da vlada treba da bude formirana “na krajnje demokratski način”.

“Ko skupi većinu, srećno mu bilo. Čeka ga primopredaja, sve što bude trebalo”, kazao je on novinarima u Lepetanima.

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije