EKONOMIJA
Dizel nikad skuplji: Istorijski maksimum na berzama
Cijena veća od 1.500 dolara po toni, dok je krajem prošle godine iznosila oko 600 dolara, za skoro 300 dolara premašen dosadašnji rekord iz 2022.
Dizel će od utorka biti skuplji za još 10 centi, ali jučerašnji rast na berzama nije u potpunosti obračunat, izvjesno novo poskupljenje za sedam dana…

Cijene eurodizela od utorka na crnogorskim pumpama biće veće za još deset centi po litru i iznosiće 1,78 eura, odnosno za četiri usklađivanja od izbijanja nove krize ovo gorivo ima rast cijena za 44 centa po litru. Da Vlada nije prepolovila akcize na eurodizel, njegova cijena bi bila 2,03 eura.
Ono što je zabrinjavajuće je što je na berzama naftnih derivata juče došlo do istorijski najvećeg ikada zabilježenog rasta cijena dizela, povećanja za 200 dolara po toni unutar 24 sata, tako da je cijena prešla sve dosadašnje rekorde i iznosila preko 1.500 dolara za tonu. Prethodni istorijski rekord naftne krize iz 2022. godine, nakon napada Rusije na Ukrajinu i uvođenja sankcija Rusiji, bio je nešto preko 1.200 dolara po toni.
Krajem prošle godine tona eurodizela na berzama koštala je oko 600 dolara.
Berza prema kojoj se u Crnoj Gori usklađuju maloprodajne cijene nije radila u petak zbog katoličkog praznika, tako da značajan dio ovog rasta nije ušao u obračun cijena koje će se primjenjivati od utorka, već će ući u naredni obračun. Odnosno čak i da cijene na berzama naftnih derivata ne budu imale novi rast, potrošače u Crnoj Gori od 13. aprila očekuje još jedno značajno povećanje cijena dizela.
Cijene dizela i avio-goriva proteklih dana rastu po značajno većim stopama nego sama sirova nafta i ostali derivati. Razlog tome je što se sirova nafta iz regiona Persijskog zaliva značajno koristila za proizvodnju upravo ovih derivata, čiji je izvoz usljed ratnih dešavanja značajno otežan, a i veliki broj rafinerija je uništen ili oštećen.
Usljed rasta cijena dizela, prema informacijama “Vijesti” od prevoznika i trgovaca, porasli su troškovi prevoza roba i za 50 odsto u odnosu na one sa kraja februara. Tako da su cijene nabavnih roba početkom aprila već počele da rastu, a uz novi rast cijena derivata moguć je nastavak tog trenda.
Cijene avio-goriva već su više nego duplo veće u odnosu na period prije krize, uz najave novog rasta. Većina regionalnih i evropskih avio-kompanija već je počela sa povećavanjem cijena avio-karata za 20 do 30 odsto. Iz crnogorske nacionalne avio-kompanije “ToMontenegro” ranije su “Vijestima” kazali da će početkom aprila donijeti odluku o novim cijenama za ljetnji period letjenja usljed drastičnog povećanja cijena goriva, nakon što naprave analize i razgovore sa predstavnicima Vlade.
Cijene obje vrste benzina od utorka će vjerovatno biti veće za po tri centa, tako da će super 98 koštati 1,62 eura, a litar supera 95 biće 1,59 eura. Na ove dvije vrste goriva Vlada je smanjila akcize za 25 odsto, što je imalo uticaj na blaži rast za 16 centi po litru.
Nova cijena lož ulja od utorka biće veća za 11 centi i iznosiće 1,95 eura. Na ovaj derivat Vlada nije umanjila akcize, a on je od početka krize poskupio za 68 centi po litru.
Rast cijena hrane već počeo, uz najave novih poskupljenja
Zemlje Bliskog istoka među najvećim su proizvođačima sirovina za proizvodnju plastike, ambalaža i vještačkih đubriva, što je takođe uticalo na rast njihovih cijena usljed prekida proizvodnje ili nemogućnosti snabdijevanja.Izvori “Vijesti” iz crnogorskih proizvođača hrane – mljekari, pekari, mesna industrija, kazali su da su im dobavljači ambalaža već povećali cijene za 40 do 50 odsto, uz najavu novog rasta. Naveli su da to uz rast troškova prevoza za nabavku ostalih sirovina, predstavlja sve veći finansijski teret, koji neće moći izdržati bez povećanja cijena svojih proizvoda.
“S dosadašnjim rastom cijena goriva, prevoza, nekih sirovina i ambalaža, može se očekivati rast cijena domaćih proizvoda za 10 do 20 odsto”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Crnogorski trgovački lanci, kao što su “Vijesti” ranije pisale, već su od svojih uvoznika i dobavljača dobili uvećane cijene za april za značajan dio prehrambenih proizvoda i druge robe, usljed rasta cijena transporta i sirovina u proizvodnji.
Cijene vještačkog đubriva u domaćoj i regionalnoj prodaji povećane su za oko 20 odsto u odnosu na kraj februara, uz najave nastavka rasta. Uz rast cijena dizela za preko 30 odsto, to predstavlja veliki trošak u periodu pripreme zemljišta za proljetnu sjetvu. Iz udruženja poljoprivrednika nedavno su kazali “Vijestima” da će ovaj rast njihovih troškova uticati i na veće cijene domaćih poljoprivrednih proizvoda, zbog čega su zatražili od Vlade da reaguje ukidanjem akciza za registrovana poljoprivredna domaćinstva i drugim mjerama.
Zbog kašnjenja u usvajanju agrobudžeta poljoprivrednici od početka godine nisu dobijali ni redovne subvencije, a kako je on konačno usvojen u četvrtak očekuje se početak njihovih isplata. Smanjenje akciza na gorivo za poljoprivrednike ponovo nije redovna mjera, ali su iz Ministarstva poljoprivrede najavili da će o tome razgovarati sa Ministarstvom finansija.
Izvor: Vijesti
EKONOMIJA
Čak 67 odsto građana Crne Gore ne može da priušti sedam dana ljetovanja
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za Crnu Goru, čak 67,2 odsto stanovništva nije moglo finansijski da priušti sedam dana godišnjeg odmora van kuće

Crna Gora decenijama gradi ekonomsku priču na turizmu, od mora i plaža do luksuznih hotela i sve skuplje turističke ponude. Dok se svake godine broje milioni dolazaka i milijarde eura prihoda od stranih gostiju, podaci o životnom standardu građana otvaraju potpuno drugačiju sliku – za veliki dio stanovništva sedam dana odmora van kuće nije standard, već finansijski nedostižan trošak.
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za Crnu Goru, čak 67,2 odsto stanovništva nije moglo finansijski da priušti sedam dana godišnjeg odmora van kuće. To znači da gotovo sedam od deset građana nije imalo dovoljno novca da sebi i svom domaćinstvu obezbijedi ono što se u većem dijelu Evrope smatra osnovnim pokazateljem materijalnog standarda.
Ovaj rezultat posebno dobija na težini kada se uporedi sa Evropskom unijom. Najnoviji Eurostatovi podaci objavljeni u julu 2026, a koji se odnose na 2025. godinu, pokazuju da 27,5 odsto stanovništva EU starijeg od 16 godina nije moglo da priušti sedmicu godišnjeg odmora van kuće. Drugim riječima, oko 72,5 odsto stanovništva EU imalo je finansijsku mogućnost da takav odmor priušti. U odnosu na 2024. godinu, udio građana koji ne mogu da plate sedmodnevni odmor povećan je za 0,5 procentnih poena, dok je u odnosu na 2015. ipak niži za 7,7 procentnih poena.
Razlika između Crne Gore i prosjeka EU iznosi gotovo 40 procentnih poena. U Crnoj Gori je, prema posljednjem dostupnom podatku, udio stanovništva koje ne može da priušti sedam dana odmora bio više nego dvostruko veći od prosjeka Evropske unije.
Paradoks je još izraženiji kada se pogleda značaj turizma za crnogorsku ekonomiju. Turizam je jedan od ključnih oslonaca domaće privrede, a prema podacima američkog Ministarstva trgovine, sektor predstavlja oko 30 odsto crnogorskog BDP-a. U 2024. godini Crnu Goru je posjetilo 2,61 miliona turista, koji su ostvarili 15,59 miliona noćenja, pri čemu su strani gosti činili 96 odsto ukupnih noćenja.
Podaci OECD-a dodatno potvrđuju koliko je turizam važan za crnogorsku ekonomiju. Prema njihovom izvještaju Tourism Trends and Policies 2026, prihodi od turizma u 2024. procijenjeni su na oko 1,5 milijardi eura, dok su putovanja činila 54,6 odsto ukupnog izvoza usluga Crne Gore. Dakle, zemlja čiji značajan dio ekonomije zavisi od novca koji turisti troše tokom odmora, istovremeno ima veliki broj građana koji sebi ne mogu da priušte odmor.
VELIKE RAZLIKE U DRŽAVAMA EU
Crna Gora u tome nije jedinstvena. I među članicama EU postoje velike razlike. Najnoviji Eurostatovi podaci pokazuju da je u 2025. godini najveći procenat građana koji nijesu mogli da priušte sedmodnevni odmor zabilježen u Rumuniji, gdje je takvih bilo 61,4 odsto. Slijedi Grčka sa 46,6 odsto, dok su Bugarska i Mađarska imale po 39,1 odsto.
Na drugom kraju evropske ljestvice nalaze se zemlje u kojima je odmor finansijski mnogo dostupniji. U Luksemburgu samo 10,6 odsto građana nije moglo da priušti sedmicu odmora, u Švedskoj 12,4 odsto, a u Holandiji 12,8 odsto. To znači da u tim državama gotovo devet od deset građana ima finansijsku mogućnost da priušti sedmodnevni odmor van kuće.
Hrvatska, koja je po turističkom modelu i zavisnosti od sezone znatno bliža Crnoj Gori, takođe pokazuje koliko je problem rasprostranjen u južnoj i jugoistočnoj Evropi. Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, oko 33 odsto stanovnika Hrvatske nije moglo da priušti sedmodnevni godišnji odmor. To je otprilike svaki treći građanin.
Međutim, crnogorski rezultat od 67,2 odsto predstavlja mnogo dramatičniju sliku. U praktičnom smislu, to znači da za većinu građana godišnji odmor nije pitanje izbora destinacije, kvaliteta smještaja ili broja dana na moru, već pitanje da li uopšte postoji novac za sedam dana odsustva iz sopstvenog doma.
Posebno je važno naglasiti da Eurostatov indikator ne govori koliko je ljudi zaista otišlo na ljetovanje, već koliko domaćinstava ima finansijsku mogućnost da plati najmanje jednu sedmicu godišnjeg odmora van kuće. Ne podrazumijeva se ni odlazak u inostranstvo, niti određena kategorija hotela ili turističkog aranžmana. Riječ je o pokazatelju sposobnosti domaćinstva da podnese takav trošak.
Zato se iza podatka o 67,2 odsto ne krije samo pitanje ljetovanja. On govori mnogo šire o kupovnoj moći, raspoloživom dohotku i mogućnosti građana da plate trošak koji nije dio osnovne potrošnje. Kada gotovo sedam od deset ljudi nema dovoljno novca za sedam dana odmora, teško je govoriti o visokom životnom standardu samo na osnovu nominalnog rasta plata ili turističkog prometa.
CRNOGORSKI PARADOKS
Paradoks crnogorskog modela najbolje pokazuje to što se hoteli, apartmani, restorani i plaže tokom sezone pune gostima iz drugih zemalja, dok veliki dio domaćeg stanovništva zbog cijena ostaje kod kuće.Turizam tako postaje svojevrsna slika dvije Crne Gore. Jedne koja od turista očekuje da troše sve više i druge koja sve teže može da priušti da sama bude turista.
Upravo zato podatak Eurostata ne bi trebalo posmatrati samo kao statistiku o godišnjim odmorima. On je indikator društvene stvarnosti u kojoj se turistička ekonomija razvija brže nego mogućnost dijela stanovništva da učestvuje u njenoj potrošnji. Crna Gora može biti zemlja odmora za milione stranaca, ali prema dostupnim podacima, za većinu njenih građana sedmica odmora van kuće i dalje je luksuz koji mnogi ne mogu sebi da priušte.
Izvor: Standard

Isplata redovnog mjesečnog primanja korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za jul počeće danas, saopštio je Fond penzijskog i invalidskog osiguranja.
Prosječna penzija iznosi 562,03 eura, a sredstva potrebna za isplatu svih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za jul iznose 69,18 miliona eura.
Prosječna penzija za jun iznosila je 561,97 eura.

Sve vrste goriva u Crnoj Gori će poskupjeti od ponoći, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Benzin će poskupjeti sedam centi, pa će eurosuper 98 koštati 1,80 eura po litru, dok će litar eurosupera 95 koštati 1,76 eura.
Dizel će poskupjeti šest centi i koštaće 1,88 eura po litru.Deset centi će biti skuplji i litar lož ulja, koji će koštati 1,80 eura.
„Obračun je urađen na osnovu Odluke o umanjenju iznosa akcize za promet gasnih ulja, Službeni list Crne Gore, broj 122/26, kao i Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata, koja je stupila na snagu 24. marta 2026. godine“, piše u saopštenju.
Naredni obračun biće 24. avgusta.
HRONIKA4 дана ranijeStradao mladić iz Berana tokom kupanja u moru na Luštici
HRONIKA4 дана ranijeUdes na putu Kolašin-Mateševo: Poginula jedna osoba
HRONIKA2 дана ranijeTuča na pijaci u Beranama: Uhapšeno šest osoba, maloljetnik osumnjičen da je nožem teško povrijedio 19-godišnjaka
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePreminula književnica Vedrana Rudan
HRONIKA3 дана ranijeDjevojčica od godinu i osam mjeseci neprimjetno izašla iz vrtića u Podgorici: Zaposlene suspendovane, roditelji traže odgovornost
POLITIKA2 дана ranijeIvica Dačić kandidat za predsjednika Srbije














