BALKAN I SVIJET
UPOZORILI PEKING
Amerika: Kina da zauzme jasan stav prema Rusiji zbog „gnusnog rata“ u Ukrajini ili će se suočiti sa posledicama
Ministarka finansija SAD poručila Kini i drugim „neutralnim posmatračima“ da pomognu u okončanju rata u Ukrajini ili će izgubiti poziciju u svijetu

Američka ministarka finansija Dženet Jelen pozvala je Kinu i druge države da okončaju „gnusni rat“ koji je Rusija pokrenula u Ukrajini, upozoriviši da će se oni koji pokušaju da podriju zapadne sankcije suočiti sa posljedicama.
Govoreći pred Atlantskim savjetom u Vašingtonu, Jelen je kazala da se ona „duboko“ nada da će Kina izvući nešto pozitivno iz „specijalnog odnosa“ sa Rusijom i istakla da će pozicija Pekinga u svijetu biti ugrožena ukoliko se to ne dogodi.
„Kina ne može da očekuje da globalna zajednica poštuje buduće pozive Pekinga o suverenitetu i teritorijalnom integritetu ukoliko ne uspije da poštuje te iste principe u Ukrajini „sada kada je to bitno“, kazala je ona.
„Reakcija Kine na naš poziv na odlučnu akciju prema Rusiji odraziće se na stav svijeta prema Kini i spremnost da prihvati buduće ekonomske integracije“, kazala je Jelen.
Jelen je kazala da će se rat između Rusije i Ukrajine odraziti na globalni ekonomski rast i da je Bajdenova administracija odlučna u svojoj posvećenosti da Rusija odgovara za njeno „užasno ponašanje“ i kršenja međunarodnog prava.
„Budite uvjereni dok Putin ne okonča svoj gnusni rat, Bajdenova administracija će raditi sa našim partnerima kako bi gurnula Rusiju u dalju ekonomsku, finansijsku i stratešku izolaciju“, kazala je ona.
Ruska invazija je podstakla mnoge zemlje i kompanije da preduzmu zajedničke korake i prekinu poslovne veze sa Moskvom, na način koji bi mogao pomoći u oblikovanju globalne reakcije na druge „globalne izazove“, kazala je Jelen.
Upozorila je države koje još „posmatraju sa strane, možda tražeći šansu da profitiraju očuvanjem odnosa sa Rusijom i da popune prazninu nastalu povlačenjem drugih“ da su njihovi motivi kratkoročni.
„Budućnost našeg međunarodnog poretka, i u pogledu mirovne bezbjednosti i ekonomskog prosperiteta, dovedena je u pitanje“, kazala je ona. „Da budemo jasni, jedinstvena koalicija… neće biti indiferentna na postupke koji podrivaju uvedene sankcije“.
Komentari američke ministarke finansija uslijedili su svega nekoliko dana nakon što je predsjednik SAD Džo Bajden upozorio Indiju, koja nije uvela sankcije Moskvi, da kupovina većih količina nafte od Rusije nije u interesu Indije i da može ugroziti reakciju SAD na rat u Ukrajini.
Vašington i saveznici pokušavaju da izvrše pritisak na Indiju, Kinu i druge „posmatrače sa ograde“ da zauzmu jasan stav protiv Rusije i onoga što Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom“.
Jelenova je kazala da su takođe neophodne promjene za „modernizaciju“ Breton Vuds institucija kreiranih na kraju Drugog svjetskog rata, uključujući Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, kako bi se riješili problemi 21. vijeka koji su doveli do aktuelnog konflikta.
BALKAN I SVIJET
Tramp: Amerika uvela carinu od 10 odsto na robu iz Crne Gore
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu

Sjedinjene Države uvele su carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.
To se može vidjeti na grafikonu koji je večeras objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.
Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu.
Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, pod nazivom „Dan oslobođenja“.
Tramp je na tom događaju prikazao tablu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od 10 odsto do 49 odsto.
Carine koje uvodi stupaju na snagu u ponoć.Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji 10 odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a za Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu – 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.
Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.
Tramp je posegao za ovako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.
„Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina. Ali to se više događati neće!“, rekao je Tramp iz Bijele kuće.
Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.
Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.
Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nisu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.
Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Piter Navaro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi dolara godišnje – i to će biti najveće dizanje američkih carina još od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Ministar trgovine Skot Besent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.
Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.
Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.
Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja, prenosi agencija Beta.
Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.
Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nisu proizvele željeni efekat.
BALKAN I SVIJET
Dodik tvrdi da je i Crna Gora bila protiv da Interpol raspiše potjernicu za njim
Predsjednik RS kaže da ga je Aleksandar Vučić obavijestio da je uvažena žalba Srbije

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.
Dodik je večeras objavio da ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao da mu saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za njim.
„Vučić me nazvao prije sat i rekao da je došla ta potvrda, da je uvažena žalba Srbije i da u tom pogledu neće biti te Interpolove crvene potjernice, jer se radi o politički motivisanom predmetu i da Interpol to ne radi, ni u funkciji tih majstora iz Sarajeva koji su naučili da im stalno neko ispunjava želje. Eto vidite, krenulo je da se ne ispunjavaju želje“, rekao je Dodik u gostovanju na RTRS-u.
Kaže da je u pitanju ispravna odluka, koju je očekivao.
Prvo je Srbija uputila prigovor Interpolu na zahtjev Suda BiH.
„Nazvale su me kasnije i neke druge zemlje, predsjednik Orban, Mađarska se isto angažovala u tom pogledu, Rusija, Crna Gora i neke druge zemlje. Saznaćemo ko su bili ti koji su inicirali i kako su se odnosili prema ovome i mi ćemo im biti veoma zahvalni. Ne zbog toga što oni spašavaju Milorada Dodika, Stevandića, nego zbog toga što nekako čuvaju vjeru u pravdu“, kazao je Dodik na RTRS-u.
BALKAN I SVIJET
Evo koliko je bogat Tramp: Njegova imovina vrijedi 5,1 milijardu dolara
Bogatstvo predsjednika Amerike

Svako ima svoje mišljenje o bogatstvu Donalda Trampa (Donald Trump), piše Forbes i tvrde da imaju odgovor. Trampova imovina vrijedi 5,1 milijardu dolara, prema njihovom najnovijem proračunu, ažuriranom u martu.
„Popriličan je to povratak za predsjednika, koji je više nego udvostručio svoju neto vrijednost za godinu, iskoristivši svoje tvrdokorne sljedbenike. Prvo je Tramp prodao dionice svoje platforme društvenih medija koja je gubila novac, nakon čega mu je ostao udio vrijedan otprilike koliko i sve njegove nekretnine zajedno. Zatim je pogurao svoje kripto ponude, što je dodalo stotine miliona dolara likvidnosti. Isplati se biti kralj“, piše ovaj medij.
Opširnije na linku:
Evo koliko je bogat Donald Tramp
- HRONIKA3 дана ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA1 дан ranije
Berane: Policija pronašla 30 kilograma marihuane
- DRUŠTVO23 сата ranije
Medved usmrtio vola od 700 kilograma u Banjanima
- HRONIKA4 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- HRONIKA2 дана ranije
Pronađeno tijelo Podgoričanke nakon tri nedjelje
- DRUŠTVO4 дана ranije
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu