Connect with us

BALKAN I SVIJET

UPOZORILI PEKING

Amerika: Kina da zauzme jasan stav prema Rusiji zbog „gnusnog rata“ u Ukrajini ili će se suočiti sa posledicama

Ministarka finansija SAD poručila Kini i drugim „neutralnim posmatračima“ da pomognu u okončanju rata u Ukrajini ili će izgubiti poziciju u svijetu

Izvor: Tanjug (AP Photo/Amanda Andrade-Rhoades)

Američka ministarka finansija Dženet Jelen pozvala je Kinu i druge države da okončaju „gnusni rat“ koji je Rusija pokrenula u Ukrajini, upozoriviši da će se oni koji pokušaju da podriju zapadne sankcije suočiti sa posljedicama.

Govoreći pred Atlantskim savjetom u Vašingtonu, Jelen je kazala da se ona „duboko“ nada da će Kina izvući nešto pozitivno iz „specijalnog odnosa“ sa Rusijom i istakla da će pozicija Pekinga u svijetu biti ugrožena ukoliko se to ne dogodi.

„Kina ne može da očekuje da globalna zajednica poštuje buduće pozive Pekinga o suverenitetu i teritorijalnom integritetu ukoliko ne uspije da poštuje te iste principe u Ukrajini „sada kada je to bitno“, kazala je ona.

„Reakcija Kine na naš poziv na odlučnu akciju prema Rusiji odraziće se na stav svijeta prema Kini i spremnost da prihvati buduće ekonomske integracije“, kazala je Jelen.

Jelen je kazala da će se rat između Rusije i Ukrajine odraziti na globalni ekonomski rast i da je Bajdenova administracija odlučna u svojoj posvećenosti da Rusija odgovara za njeno „užasno ponašanje“ i kršenja međunarodnog prava.

„Budite uvjereni dok Putin ne okonča svoj gnusni rat, Bajdenova administracija će raditi sa našim partnerima kako bi gurnula Rusiju u dalju ekonomsku, finansijsku i stratešku izolaciju“, kazala je ona.

Ruska invazija je podstakla mnoge zemlje i kompanije da preduzmu zajedničke korake i prekinu poslovne veze sa Moskvom, na način koji bi mogao pomoći u oblikovanju globalne reakcije na druge „globalne izazove“, kazala je Jelen.

Upozorila je države koje još „posmatraju sa strane, možda tražeći šansu da profitiraju očuvanjem odnosa sa Rusijom i da popune prazninu nastalu povlačenjem drugih“ da su njihovi motivi kratkoročni.

„Budućnost našeg međunarodnog poretka, i u pogledu mirovne bezbjednosti i ekonomskog prosperiteta, dovedena je u pitanje“, kazala je ona. „Da budemo jasni, jedinstvena koalicija… neće biti indiferentna na postupke koji podrivaju uvedene sankcije“.

Komentari američke ministarke finansija uslijedili su svega nekoliko dana nakon što je predsjednik SAD Džo Bajden upozorio Indiju, koja nije uvela sankcije Moskvi, da kupovina većih količina nafte od Rusije nije u interesu Indije i da može ugroziti reakciju SAD na rat u Ukrajini.

Vašington i saveznici pokušavaju da izvrše pritisak na Indiju, Kinu i druge „posmatrače sa ograde“ da zauzmu jasan stav protiv Rusije i onoga što Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom“.

Jelenova je kazala da su takođe neophodne promjene za „modernizaciju“ Breton Vuds institucija kreiranih na kraju Drugog svjetskog rata, uključujući Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, kako bi se riješili problemi 21. vijeka koji su doveli do aktuelnog konflikta.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu

Bivši ministar građevinarstva Srbije

foto (BETAPHOTO/MILAN ILIĆ)

Goran Vesić, bivši ministar građevinarstva Srbije, uhapšen je danas sa još 10 lica zbog nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu.

Ovu informaciju su za Danas potvrdili izvori iz MUP-a.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je saopštilo u međuvremenu da je zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu uhapšeno 11 osoba.

Iz tužilaštva su saopštili da je, nakon prikupljanja i detaljne analize sve potrebne dokumentacije, obavljenih razgovora sa velikim brojem građana, a nakon vještačenja obavljenog radi utvrđivanja uzroka i okolnosti pod kojima je došlo njenog pada, koje je tužilaštvu dostavljeno dana 20. novembra 2024. godine, te upoznavanja sa nalazom i mišljenjem vještaka građevinske struke, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, danas uhapšeno i zadržano ukupno jedanaest lica.

Kako se u saopštenju navodi J. T, G. V, A. D. i N. Š. osumnjičeni su da su učinili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika.S. N, M. J, Lj. M. M, M. S, D. J, M. G. i D. T. osumnjičeni su, kako se dodaje, da su izvršili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova iz člana 281 stav 1 Krivičnog zakonika.

Za navedena krivična djela propisana je kazna zatvora od dvije do 12 godina, navode iz Tužilaštva.Podsjetimo, u padu nadstrešnice na ulazu u Železničku stanicu Novi Sad poginulo je 15 ljudi, dok su još dvije osobe povrijeđene i životno ugrožene.

Bonus video:

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Bajden ukinuo zabranu Ukrajini da koristi američko oružje za napade unutar Rusije

Ukrajina planira da izvede prve napade dugog dometa u narednim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog operativnih bezbjednosnih zabrinutosti

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozefa Bajdena ukinula je ograničenja koja su blokirala Ukrajinu da koristi oružje koje su obezbijedile SAD za napade duboko u rusku teritoriju, rekla su tri izvora upoznata sa ovim pitanjem, prenosi Rojters.

Ta agencija navodi da je to značajna promjena američke politike u sukobu između Ukrajine i Rusije.

Ukrajina planira da izvede prve napade dugog dometa u narednim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog operativnih bezbjednosnih zabrinutosti.

Bijela kuća je odbila da komentariše.

Ovaj potez SAD dolazi nešto više od dva mjeseca prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Tramp stupi na dužnost 20. januara, a uslijedio je nakon višemjesečnih zahtjeva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da dozvoli ukrajinskoj vojsci da koristi američko oružje za gađanje ruskih vojnih ciljeva daleko od svoje granice.

Promjena je uslijedila nakon ruskog raspoređivanja sjevernokorejskih kopnenih trupa kao dopunu sopstvenim snagama, što je izazvalo uzbunu u Vašingtonu i Kijevu.

Prvi duboki udari će vjerovatno biti izvedeni pomoću raketa ATACMS, koje imaju domet do 306 km, navode izvori Rojtersa.

Ta agencija navodi da dok su neki američki zvaničnici izrazili skepticizam da će dozvoljavanje dalekometnih udara promijeniti tok rata, ova odluka bi mogla da pomogne Ukrajini u trenutku kada ruske snage ostvaruju dobitke, te da se Kijev eventualno stavi u bolju pregovaračku poziciju kada i ako dođe do pregovora o prekidu vatre.

Nije jasno da li će Tramp poništiti Bajdenovu odluku kada preuzme dužnost.Tramp je dugo kritikovao razmjere američke finansijske i vojne pomoći Ukrajini i obećao da će brzo okončati rat, ne objašnjavajući kako.Ipak, neki republikanci u Kongresu pozvali su Bajdena da ublaži pravila o tome kako Ukrajina može da koristi oružje koje su obezbijedile SAD.

Rusija je upozorila da će potez za ublažavanje ograničenja na ukrajinsku upotrebu američkog oružja vidjeti kao veliku eskalaciju.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Vučić: Vjerujem u snažnije partnerstvo sa Amerikom pod vođstvom Trampa

Vučić je na Instagramu naveo da je sa Trampom imao „odličan razgovor, srdačan i sadržajan“

Vjerujem u snažnije partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama pod vođstvom Donalda Trampa, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 10. novembra, nakon telefonskog razgovora sa novoizabranim američkim predsjednikom.

Vučić je na Instagramu naveo da je sa Trampom imao „odličan razgovor, srdačan i sadržajan“.

Republikanac Tramp je na izborima 5. novembra pobijedio aktuelnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris. Trampu će ovo biti drugi mandat u Bijeloj kući.

Vučić je, kako je rekao, izrazio nadu da će Tramp posjetiti Srbiju, ocjenjujući da je Srbija bila zemlja gdje je podrška za njegov izbor na mjesto predsjednika SAD-a bila „najveća u Evropi“.

„I predsjednik Tramp se zahvalio na ogromnoj podršci koju je dobio od građana Srbije, od srpskog naroda“, naveo je Vučić.

Predsjednik Srbije je rekao da vjeruje da će sa zvaničnim Vašingtonom u narednom periodu moći da razgovara o unapređenju odnosa na svim poljima.

„Siguran sam da ćemo, i uz podršku naših prijatelja – a pod prijateljima računam kompletno okruženje predsjednika Trampa koji su i večeras bili sa njim tokom razgovora – da će on moći da napravi Ameriku velikom, a da ćemo mi moći da napravimo Srbiju pristojnom zemljom i zemljom koja će moći vrlo dobro da sarađuje sa SAD“, dodao je Vučić.

Nakon što Kongres potvrdi glasanje elektorskog koledža 6. januara, Tramp i njegov budući potpredsjednik, američki senator Džej Di Vens, trebalo bi da preuzmu dužnost 20. januara.

Nakon prvog Trampovog mandata, koji je završen nakon što je izgubio izbore 2020. godine, njega je na mjestu predsjednika SAD-a nasljedio demokrata Džo Bajden.

Za razliku od 2020, kada je vlast u Beogradu otvoreno podržala Trampa, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom ove izborne kampanje u SAD-u poručivao da „ima preferencije“, ali da o tome neće javno da govori.

Provladini mediji u Srbiji otvoreno su pružali podršku Trampu.

Ocjene da se zvanični Beograd ponovo svrstao na stranu republikanskog kandidata, bile su praćene vijestima o posjetama Trampovih bliskih saradnika Srbiji uoči izbora u SAD.

U Beogradu je u septembru bio Donald Tramp Mlađi. Sin republikanskog kandidata je sa grupom biznismena iz Srbije razgovarao o potencijalnim investicijama.

Poslovne poduhvate u Beogradu već ima i Trampov zet Džared Kušner sa čijom je firmom u maju ugovorena izgradnja poslovno-stambenog kompleksa na mjestu nekadašnjeg Generalštaba čiji su djelovi porušeni u NATO intervenciji 1999. godine.

Vučić je u prisustvu Donalda Trampa, kao tadašnjeg američkog predsjednika, u septembru 2020. u Bijeloj kući sa tadašnjim premijerom Kosova Avdulahom Hotijem potpisao Sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa između Srbije i Kosova, poznat kao Vašingtonski sporazum.

Tramp je sporazum označio kao svoj uspjeh.

Projekti predviđeni Vašingtonskim sporazumom, poput izgradnje „auto-puta mira“ Niš (Srbija) – Priština (Kosovo), kao i željeznička linija, te podjela jezera Gazivode – tek da su započeti.

Izgrađeno je nekoliko kilometara puta od Niša prema kosovskoj granici.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije