Connect with us

POLITIKA

Amerika kritikuje Dodika: Njegovo djelovanje podriva institucije BiH i ugrožava njenu bezbjednost i stabilnost

„Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizujućem ponašanju“, napisao je američki državni sekretar Marko Rubio na društvenoj mreži Iks

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je kako djelovanje predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika podriva institucije države Bosne i Hercegovine (BiH) i ugrožava njenu bezbjednost i stabilnost.

„Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizujućem ponašanju“, napisao je Rubio na društvenoj mreži Iks.

Američki državni sekretar reagovao je na posljednje istupe Dodika, koji je 5. marta potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona, usvojene u Narodnoj skupštini RS, kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, Agencije za istrage i zaštitu – SIPA BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 7. marta privremenu mjeru i zaustavio primjenu ovih zakona.Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, te potvrđenih u državnom Domu naroda. Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se mora izjasniti Parlament BiH.

Skupština entiteta Republika Srpska je 27. februara usvojila zakone nakon što je predsjednik RS-a nepravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.

Tužilaštvo BiH je saopštilo da od decembra 2024. godine sprovodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo „napad na ustavni poredak“.

Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na „protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije“.

Dodik je prethodno je osuđen i proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio, a kojima se pokušalo spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS.

Ustavni sud BIH donio je privremenu mjeru i o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zahtjev je podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom, kojeg je usvojila Skupština RS, se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.

Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.

Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.

Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bogdanović: „Policajci sa prosječnim platama imaju više stanova nego godina radnog staža“

„Crna Gora je 30 godina imala policiju koja je sjedjela sa kriminalcima“, poručio je Bogdanović

Boris Bogdanović (Foto: Demokratska Crna Gora)

Šef kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović ukazao je da država znala 30 godina da policajci ne primaju plate iz budžeta nego „iz gepeka“, te da policajci sa prosječnim platama imaju više stanova nego godina radnog staža.

„Nervoza je prisutna, jer je Crna Gora je imala policiju koja je sjedjela sa kriminalcima, zakone koje je shvatala kao prporuke, policajce koji ulaze u restorane koje ne mogu da plate, a izlaze sa mafijaškim koveratma“, istakao je Bogdanović na današnjoj sjednici Skupštine kada je na poslanička pitanja odgovarao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Naglasio je: „Treba da se pravimo da je ruta prema BiH bila čista. Imali smo robu zamaskiranu u keramiku, a zapravo u zastave i obilježja“.

Kako je dodao, nekadašnji direktor Uprave policije je priznao da je učestvovao u švercu i pitao sadašnjeg ministra policije koliko je suspendovanih.

Šaranović je odgovorio da su mnogi učesnici kriminalnih aktivnosti bili funkcioneri policije.

„Stanje u ovoj oblasti je bilo alarmantno. Za vrijeme našeg mandata pokrenuto je 97 postupaka i suspendovano zbog teže povrede dužnosti 79 policijskih službenika“, istakao je.

Kako je dodao, ako imaju dokaze da su službencii bili učesnici u kriminalniom radnjama, a ne preduzmu ništa, bili bi saučesnici.

„To rade oni kojima se rad ogleda u Skaj prepiskama gdje šef kavčana Radoje Zvicer kaže Petru Lazoviću da bi on etnički očistio Budvu“, istakao je.

Kako je dodao, Petar Lazović je Darku Šariću govorio da je doveo u policiju nekadašnje navijače koji svi imaju po 10 i više krivičnih prijava, kao i da se on pravdao Radoju Zviceru.

Bogdanović je kazao da poručuje svim prljavim policajcima da ako su ikad kriminalca nazivali „šefe“, sklanjali patrolu… da za njih više nema mjesta u policiji.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić o slučaju njegovog sinovca Danila Mandića: „Ovo je nova Crna Gora, niko ne može biti izuzet od kazne, pod uslovom da je kriv“

Predsjednik Skupštine je rekao da očekuje „da istraga bude brza, temeljna i nezavisna, osim ako neko ne misli da ga treba strijeljati prije završetka postupka, a bilo bi dobro da ti i takvi to saopšte javno i na taj način sebe razobliče pred crnogorskom javnošću“

Na pitanje medija vezano za situaciju sa mojim sinovcem Danilom Mandićem izjavio sam da se nisam oglašavao oko cijele ove situacije kako niko ne bi imao povoda da kaže kako vršim pritisak na nadležne organe, saopštio je predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić.

„Ovo je neka nova Crna Gora i u njoj niko ne može biti izuzet od primjene zakonske kazne, pod uslovom da je istinski kriv. O situaciji i optužbama protiv mog sinovca sam saznao iz medija, kao i većina građana. Po zvaničnim informacijama dvije lakše povrijeđene osobe izričito tvrde da Danilo nije povezan sa nemilim događajem, i uprkos tome on se nalazi u istražnom zatvoru“, napisao je Mandić na društvenoj mrež Iks.

On je dodao da očekuje „da istraga bude brza, temeljna i nezavisna, osim ako neko ne misli da ga treba strijeljati prije završetka postupka, a bilo bi dobro da ti i takvi to saopšte javno i na taj način sebe razobliče pred crnogorskom javnošću“.

Mandić je danas položio danas vijenac na spomen obilježje žrtvama NATO bombardovanja u Murinu.

Više državno tužilaštvo u Podgorici sumnjiči Danila Mandića da je 19. arpila ranio u glavnom gradu Darka Perovića i Arisa Turkovića. Uprava policije tvrdi da je Mandić službenim vozilom zakonodavnog doma, džipom “range rover”, prepriječio put Peroviću i Turkoviću, i ka njima ispalio “više hitaca od kojih su oštećeni zadobili povrede u predjelu nogu”…

Sudija podgoričkog Višeg suda Mandiću je odredio pritvor do 30 dana.Iako je pravni zastupnik Danila Mandića tvrdio da njegovog klijenta za pokušaj ubistva terete isključivo izjave dvojice oštećenih, oni su na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu (VDT) negirali da je on pucao na njih i nisu se pridružili krivičnom gonjenju.

Perović je 23. aprila na saslušanju u Višem državnom tužilaštvu svjedočio da Danilo Mandić nije pucao na njega, a takođe je tvrdio da je u policiji trpio prijetnje i ucjene da optuži Mandića za ranjavanje. Policija je zbog toga protiv njega podnijela krivičnu prijavu u ponedjeljak.

Podgoričko osnovno tužilaštvo, kako su ranije rekli ‘’Vijestima’’, istražuje da li je Danilo Mandić zloupotrijebio službeno vozilo parlamenta u noći kad je navodno ranio dvoje ljudi u Podgorici.

DPS, SD i GP URA zbog slučaja Mandićevog bratanića podnijeli su 24. aprila inicijativu za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. U inicijativi navode da način na koji su nadležni reagovali u ovom slučaju budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja.

Smatraju da je potrebno “utvrditi sve činjenice i okolnosti u vezi s pokušajem teškog ubistva”, odnosno kako je Vrhovno državno tužilaštvo kvalifikovalo to djelo, da li je bilo eventualnog pokušaja prikrivanja dokaza ili uklanjanja tragova, “a s ciljem da se na nezakonit način osumnjičenom olakša pozicija u predstojećem krivičnom postupku”.

“Ovo saslušanje je od ključnog značaja za očuvanje povjerenja građana u institucije sistema i jačanje vladavine prava”, navodi se u inicijativi.

Iz DPS-a su ranije rekli da bi u svakoj demokratskoj zemlji predsjednik parlamenta “u ovakvim okolnostima” odmah podnio ostavku, ne zato što je zakonski obavezan, već zato što zna da je “nakon ovakvih dešavanja moralno nedostojan da nastavi s njenim obavljanjem”.

NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Tužilački savjet da iskoristi zakonska ovlašćenja i provjeri postupanje nadležnih tužilaštava u slučaju Danila Mandića.

’’Slučaj je izazvao izuzetno interesovanje javnosti, a dodatnu zabrinutost izazivaju brojne kontradiktorne informacije koje su posljednjih dana saopštavali predstavnici tužilaštava, policije i odbrane, uključujući nejasnoće oko uviđaja, forenzike, korišćenja službenog vozila i blagovremenosti reakcije. Javnu pažnju dodatno pojačava činjenica da je osumnjičeni blizak saradnik i srodnik jednog od najviših državnih funkcionera’’, saopštili su.

CDT poručuje da je hitna i transparentna reakcija Tužilačkog savjeta ključna za očuvanje povjerenja građana u rad pravosudnih institucija.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije