Connect with us

BALKAN I SVIJET

POŠILJKA SNAŽNIJEG ORUŽJA MOGLA BI POGORŠATI SUKOB

Amerika šalje Ukrajini moćne protivbrodske rakete kako bi potopili ruske ratne brodove?

Cilj je da se probije ruska blokada na Crnom moru

Predsjednici SAD i Ukrajine Džo Bajden i Volodimir Zelenski

Bijela kuća radi na tome da ukrajinske borce opremi naprednim protivbrodskim raketama i pomogne im da probiju pomorsku blokadu Rusije, objavio je Rojters, pozivajući se na američke zvaničnike. Postoji zabrinutost da bi snažnije oružje koje može da potopi ruske ratne brodove intenziviralo sukob.

Ukrajina ne krije da želi naprednije američko naoružanje pored njenih trenutnih zaliha artiljerije, raketa „džavelin“ i „stinger“ i drugog naoružanja. Na spisku Ukrajine se, na primjer, nalaze rakete koje mogu da potisnu rusku mornaricu od njenih luka na Crnom moru, što bi omogućilo ponovno pokretanje isporuka žitarica i poljoprivrednih proizvoda širom svijeta, piše Rojters.

Sadašnji i bivši američki zvaničnici, i izvori iz Kongresa, naveli su prepreke za slanje moćnijeg oružja dužeg dometa Ukrajini, među kojima je potreba za dugotrajnom obukom, teškoće sa održavanjem opreme ili zabrinutost da bi ruske snage mogle presresti američko naoružanje, pored straha od eskalacije.

Međutim, tri američka zvaničnika i dva izvora iz Kongresa rekli su da se aktivno razmatra da moćne protivbrodske rakate „harpun“ koje proizvodi Boing i „pomorski udarni projektil“ (NSM) proizvođača Kongsberg i Rejtion, budu poslati Ukrajini direktno ili preko jednog evropskog saveznika koji posjeduje te projektile, prenio je Rojters.

Ako Putin istraje, Ukrajina bi mogla ‘smaknuti’ najveće ruske brodove jer nemaju gdje da se sakriju na Crnom moru

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski apelovao je u aprilu na Portugal da ukrajinskoj vojsci pošalje „harpune“, koji imaju domet od skoro 300 kilometara.

Međutim, postoji nekoliko problema koji otežavaju snabdijevanje Ukrajine tim raketama. Jedan je ograničena dostupnost platformi za lansiranje „harpuna“ sa obale. Dvojica američkih zvaničnika su kazala da SAD rade na potencijalnim rješenjima koja uključuju povlačenje lansera sa nekog američkog broda.

Britansko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da se u operativnoj zoni Crnog mora nalazi oko 20 plovila ruske mornarice, uključujući podmornice.

Brajan Klark, vojni analitičar sa Instituta Hadson, rekao je da je 12 do 24 protivbrodske rakete poput „harpuna“ sa dometom preko 100 km dovoljno da zaprijete ruskim brodovima i ubijede Moskvu da ukine blokadu. „Ako Putin istraje, Ukrajina bi mogla ‘smaknuti’ najveće ruske brodove jer nemaju gdje da se sakriju na Crnom moru“, rekao je Klark.

Niko ne želi da bude prvi

Nekoliko država bi bilo spremno da pošalje „harpune“ Ukrajini, kazali su američki zvaničnici i izvori iz Kongresa. Međutim, nijedna ne želi da bude prva ili jedina koja je to učinila, iz straha od odmazde Rusije ako neki brod bude potopljen „harpunom“ iz njenih zaliha, rekao je treći američki zvaničnik.

NSM projektili mogu biti lansirani sa ukrajinske obale i imaju domet od 250 kilometara. Obuka za njihovo korištenje takođe traje manje od 14 dana, navodi Rojters. Izvori su kazali da su rakete NSM manje problematične u logističkom smislu od „harpuna“ jer bi NATO saveznici mogli posuditi mobilne kopnene lansere koji su dostupni, i bojeve glave iz Norveške.

Prva dva američka zvaničnika i izvori iz Kongresa su kazali da SAD pokušavaju da pronađu način da Ukrajina dobije NSM i lansere od evropskih saveznika. Kongresni izvori su kazali da je druga opcija da Noveška donira NSM projektile Ukrajini, što norveški poslanici podržavaju.

BALKAN I SVIJET

Vatikan: Ne priznajemo nezavisnost Kosova

Sveta Stolica ukazuje na to da je nedavno bilo ponovljenih slučajeva nasilja, posebno na sjeveru Kosova, koje je pretežno naseljeno Srbima i ističe da Unesko smatra da je hrišćansko pravoslavno kulturno nasljeđe Kosova ugroženo

Papa Lav XIV

Papa Lav XIV imenovao je Luiđija Bjanka za novog apostolskog nuncija u Sloveniji, koji će, kao i dvojica njegovih prethodnika, istovremeno biti i delegat na Kosovu, saopštili su danas iz Vatikana i podsjetili da Sveta stolica ne priznaje nezavisnost tzv. Kosova.

U saopštenju se, uz podsjećanje da Sveta stolica ne priznaje nezavisnost Kosova, navodi i da se Vatikan u prošlosti se zalagao za dijalog i umjerenost.

Ukazuje se na to da je, međutim, nedavno bilo ponovljenih slučajeva nasilja, posebno na sjeveru Kosova, koje je pretežno naseljeno Srbima i ističe da Unesko smatra da je hrišćansko pravoslavno kulturno nasljeđe Kosova ugroženo.

Dodaje se da od približno milion i po stanovnika u AP Kosovo i Metohija, oko 250.000 pripada Katoličkoj crkvi, i da je riječ uglavnom o etničkim Albancima.

Bjanko će na funkciji nuncija u Sloveniji i izaslanika na Kosovu naslijediti Francuza Žan-Marija Špajha.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

(VIDEO) Vučić i Dodik na prijemu kod Putina u Moskvi

Predsjednici Srbije i Republike Srpske doputovali u Moskvu kako bi prisustvovali obiljeležavanju Dana pobjede

Predsjednik Rusije Vladimir Putin organizovao je u Kremlju prijem za svjetske zvaničnike koji su doputovali u Moskvu kako bi prisustvovali obiljeležavanju Dana pobjede.

U Kremlj su stigli i predsjednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, objavili su ruski mediji.

Zajedno sa Vladimirom Putinom, paradi će prisustvovati gosti iz cijelog svijeta, među kojima je 29 stranih lidera iz Kine, Brazila, Venecuele, Kube, Egipta i drugih država.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Izabran novi papa: Amerikanac Robert Francis Prevost

On će nositi ime papa Lav XIV

Foto: Reuters

Kardinal Robert Francis Prevost, iz Sjedinjenih Američkih Država, izabran je danas za novog papu, prenosi Rojters.

On će nositi ime papa Lav XIV.Bijeli dim pojavio se nešto nakon 18 sati iznad krova Sikstinske kapele u Vatikanu, a oglasila su se i zvona Bazilike Svetog Petra – potvrdivši da su kardinali izabrali novog papu.

Ime novog pape tradicionalnim proglasom „Habemus Papam“ (Imamo Papu) objavio je kardinal protođakon Dominik Mamberti.

(Foto: Beta/AP/Vatican Media)

Hiljade vjernika okupilo se na Trgu Svetog Petra u Rimu.Ranije danas, tokom dva jutarnja glasanja, iz dimnjaka Sikstinske kapele pojavio se crni dim, signalizirajući da kardinali nisu izabrali novog papu u tom glasanju.Više od dvije sedmice nakon smrti pape Franja, 133 kardinala u Sikstinskoj kapeli započeli su juče konklavu za izbor novog poglavara Rimokatoličke crkve.

S kardinalima iz 70 zemalja s pet kontinenata, ova konklava je najveća ikada organizovana.

Papa Franjo preinuo je 21. aprila, nakon što je 12 godina vladao Crkvom od 1,4 milijarde članova.Tokom konklave, kardinali su bili odvojeni od svijeta i zakleli se na tajnost.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije