Connect with us

POLITIKA

PORUKA AMERIČKOG AMBASADORA U BEOGRADU

Amerika: Srbija ne mora da prizna Kosovo da bi ušla u EU

Hil je izrazio nadu da će oružani sukob srpske paravojne grupe i kosovske policije, u selu Banjska u septembru 2023. godine, „doći do suda“ i da će „postojati neka odgovornost za ono što se dogodilo“

Ambasador Kristofer Hil (Foto / Tanjug - D.N.)

Ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil izrazio je uvjerenje da formalno priznanje Kosova neće biti uslov za ulazak Srbije u Evropsku uniju (EU), već normalizacija odnosa sa Prištinom.

U intervjuu za današnje izdanje nedjeljnika NIN, Hil je rekao da Evropljani traže od Beograda „upravo ono što kažu da traže, a to je normalizacija“ i dodao da EU želi mir i bezbjednost u regionu, a svakako i između Kosova i Srbije.

„Mislim da su vrlo jasno rekli da postoje članice EU koje ne priznaju Kosovo, tako da je pravo pitanje da pokušamo da dođemo do normalizacije tamo gdje te granice neće biti granice koje dijele, već granice koje spajaju, granice koje ih zaista spajaju“, kazao je Hil.

Hil je rekao da SAD podržavaju težnje Srbije da postane članica EU i da pokušavaju da joj pomognu „u tom poduhvatu, jer je sasvim jasno da će Srbija u budućnosti biti u Evropskoj uniji“.

On je kazao da su SAD „vrlo jasno stavile do znanja“ da bi željele da se Srbija pridruži sankcijama Rusiji, ali je dodao da je Srbija „takođe preduzela neke važne korake kako bi jasno stavila do znanja Rusiji da se ne slaže sa agresijom koju je ta zemlja izvršila na svog susjeda“.

„Imamo veoma dobar dijalog sa Srbijom. I, da, Srbija je preduzela neke veoma konkretne mjere da Rusiji stavi do znanja da ono što je uradila u Ukrajini ne može biti održivo. I prije ili kasnije će Rusija morati da postigne mirovni sporazum i povuče se iz Ukrajine. Tako da mislim da se dobro razumijemo sa Srbijom“, naveo je Hil.

O odnosima SAD i Srbije Hil je rekao da „imaju vrlo dobar dijalog, iako se ne slažu u svemu, na primjer o Kosovu“.

„Ali se slažemo o neophodnosti mira i sigurnosti u Evropi. I mislim da se veoma slažemo oko činjenice da ruska agresija na Ukrajinu treba da se zaustavi. Tako da mislim da imamo mnogo toga da gradimo. I ono što bih volio da vidim je da uradimo više. Mislim da naša dva naroda imaju mnogo toga zajedničkog. I volio bih da vidim veze koje će jačati u narednim godinama“, kazao je.

Povodom „Svesrpskog sabora“, koji je u subotu održan u Beogradu, Hil je rekao da „svi moraju da shvate da je Dejtonski sporazum osnova teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i teritorijalnog integriteta entiteta unutar BiH i da te elemente Dejtona moraju poštovati sve strane“.

Hil je izrazio nadu da će oružani sukob srpske paravojne grupe i kosovske policije, u selu Banjska u septembru 2023. godine, „doći do suda“ i da će „postojati neka odgovornost za ono što se dogodilo“.

„To svakako nije bio dan koji je pomogao srpskim interesima, a svakako nije pomogao ni američko-srpskim odnosima“, dodao je Hil.

On je rekao i da su SAD „veoma razočarane“ što su u Vladi Srbije ponovo dvije osobe koje su pod američkim sankcijama – potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin i ministar bez portfelja Nenad Popović.

„Vidite, moram da sagledavam šta je najbolji put naprijed za stvari koje pokušavamo da uradimo sa Vladom Srbije. A kada komentarišete pojedince u Vladi Srbije, nisam siguran da je to najbolji put napred. Svakako smo iznijeli svoje stavove o te dvije osobe, i mislim da ću to ostaviti po strani i nastaviti sa onim što radim ovdje“, dodao je.

Upitan o kritikama koje mu je uputio opozicioni lider Dragan Đilas zbog izjave da na lokalnim izborima 2. juna nije bilo migracija birača, uprkos tome što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik glasao na lokalnim izborima u Beogradu, Hil je rekao da Srbija „svakako ima neka pitanja koja treba da rješava na izborima“ i dodao da „misli da je bilo pomaka od decembra“.

„A što se tiče gospodina Đilasa, ja stvarno ne volim da komuniciram sa ljudima preko medija, radije bih to uradio direktno. Mislim da je mnogo efikasnije i mnogo poštenije to učiniti“, kazao je američki diplomata.

Povodom animoziteta, nepovjerenja i gorčine koja postoji prema SAD zbog NATO bombardovanja 1999. godine, Hil je rekao da se „sve može promjeniti“, ali da je „često potrebno više vremena nego što biste željeli“.

„Nikada ne bih tražio od ljudi da ignorišu prošlost, ali znate, zbog naše djece, zbog djece naše djece, zaista treba da pokušamo da provedemo više vremena gledajući unaprijed nego gledajući unazad. Zato imamo oči na prednjem dijelu glave, a ne na potiljku“, kazao je.

Hil je kazao da mu se mnogo toga sviđa u Srbiji i da on i njegova supruga Džuli „veoma uživaju“.

„Imamo mnogo prijatelja. Uživamo u atmosferi u Srbiji. Jedina stvar u kojoj ne uživamo je kada su ljudi pesimistični. Mislim da postoji mnogo razloga za optimizam. Živio sam u različitim djelovima svijeta. Mislim da u ovoj zemlji postoji mnogo toga na čemu treba biti zahvalan i optimističan“, dodao je Hil.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU

Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“

Ibrahimović, Foto: Vlada Crne Gore

Lider Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović je rekao u emisiji Načisto na TV Vijesti da su u 44. Vladu „ušli samostalno“, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU.

„Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli“.

Ibrahimović je kazao da kada osjete da 44. Vlada „nema kiseonika“ za evropski put, da će „napustiti Vladu“.

„Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku – 100 odsto za EU“.

Upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje „dobri politički trgovci“ odgovorio:

„Ne bih to tako gledao… Nama niko ništa nije poklonio, nijesmo trgovali, već je cijena da ova partija može pomoći da zemlja u što kraćem periodu postane punopravna članica EU. Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava – mogu vam reći i da nisam. Bošnjačka stranka ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi….“, rekao je potpredsjednik Vlade.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin

„Sigurni budite da će to biti tako“, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Foto: Screenshot/RTCG

Druga dionica izgradnje autoputa je itekako važna incvesticija za Crnu Goru, poslije koje će Andrijevica doživjeti renesansu, kao Kolašin, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

„Sigurni budite da će to biti tako. Kao što je Kolašin doživio renesansu. Brže će se stići do Andrijevice autoputem iz Podgorice, nego iz Nikšića do glavnog grada. Sjever je ionako bio više posjećen od primorja što se tiče turista“, rekao je Joković u emisiji „Budimo budni-Pitajte Vladu“ na TVCG, prenosi Portal RTCG.

Govoreći o agrobudžetu, Joković je kazao da će u 2025. godini biti najveći budžet za poljoprivrednike.

„Proizvođače interesuje ekonomska isplativost i da ne vidi sebe. Znam da nije lako baviti se poljoprivredom, a subvencije i pomoć da bi imali stabilnost i sigurnost. Problem je velika migracija stanovništva sa sjevera, a popis je sve pokazao“, dodao je on.

Upitan da prokomentariše problem oko šumarske mafije i da li su tačni podaci da se nelegalnom sječom zarađuje i do 100 miliona eura godišnje, Joković je kazao da mafija definitivno postoji, ali da se često „mnogi igraju sa ciframa i brojkama“.

„Uprava za šume je u velikoj mjeri uticala da se smanji nelegalna sječa, iako imaju ograničan broj zaposlenih i nedostatak mladih ljudi koji žele da rade te poslove. U Upravi za šume preko 50 odsto ljudi sljedeće godine ide u penziju. Organi treba da rade svoj posao, ali ipak mislim da se cifre o milijardama eura dramatizuju“, tvrdi Joković.

Joković je kazao da će aktuelna Vlada do 2030. godine izgraditi najveći broj infrastrukturnih projekata do 2030. godine.

Komentarisao je i izbore u Budvi za TVCG.

„Nakon izbora svi smo ostali na istom. Bili izbori – ponovili se, ista meta – isto odstojanje“, zaključio je Joković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!

„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću

Foto: Screenshot

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je danas u Skupštini Crne Gore da je za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i da institucije i bezbjednosni sektor nijesu reagovali.

Na to je burno reagovao poslanik Demokratske Crne Gore, partije koja vodi bezbjednosni sektor, Momčilo Leković, poručujući Zirojeviću „sram te bilo“.

„Ćuti, bre. Ćuti, dok pričam“, odgovorio je Zirojević Lekoviću.

Prethodno je poslanik Pokreta Evropa sad Seid Hadžić osudio izjave pojedinaca sa jučerašnjeg protesta u Vraneškoj dolini koje ubistvo brata i sestre Madžgalj dovode u vezu sa vjerskom pripadnošću osumnjičenog Alije Balijagića.

„Svjedoci smo snimka koji kruži mrežama i koji ima elemente krivičnog djela širenja panike i lažnih vijesti. Želim osuditi takve i slične izjave i pozvati organe da osude takva djela“, kazao je Hadžić.

Zirojević je rekao da korjeni ove izjave dolaze iz Srbije, od Aleksandra Vučića.

„Tu izjavu nadležni su prećutali, zbog toga danas imamo ovakvo viđenje stvari“, kazao je Zirojević.

Vučić je početkom novembra rekao da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo Alija Balijagić „ekstremni, radikalni islamista“ i da je moguće da je to uradio jer je u kući ubijenih vidio ikone.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije