POLITIKA
ŠEF PARLAMENTA
Mandić odlučuje hoće li Milović dobiti riječ na sjednici Skupštine gdje se odlučuje o njegovom razrješenju
Poslovnikom nije definisano mogu li ministri govoriti na sjednicama na kojim se raspravlja o njihovom razrješenju. U posljednjih desetak godina, parlament u nekoliko navrata raspravljao o razrješenjima ministara, ali su oni rijetko govorili na sjednicama. Zadnji takav slučuj desio se 2021, s Vladimirom Leposavićem

Od volje predsjednika Skupštine Andrije Mandića zavisiće da li će ministar pravde Andrej Milović moći da učestvuje u radu sjednice parlamenta na kojoj će se odlučivati o njegovom razrješenju.
Razlog zašto je odluka na Mandiću je što ovo pitanje nije definisano Ustavom, zakonima, niti Poslovnikom Skupštine.
Milović je kazao juče “Danu” da očekuje da ga šef zakonodavnog doma pozove na sjednicu, poručujući da bi sve ostalo predstavljalo slučaj bez presedana. Mandić nije odgovorio “Vijestima” na to hoće li pozvati Milovića.
U posljednjih desetak godina, parlament je u nekoliko navrata raspravljao o razrješenjima ministara, ali su oni u rijetkim slučajevima govorili na tim sjednicama. Zadnji takav desio se u junu 2021. godine, kad se raspravljalo o smjeni tadašnjeg ministra pravde Vladimira Leposavića.
On je od tadašnjeg čelnika Skupštine Alekse Bečića tražio da mu se dozvoli da govori na sjednici, za šta je dobio odobrenje.
“Imamo sad jedan zahtjev… tu je sa nama i ministar Leposavić i on je izrazio želju da se obrati Skupštini…. Formalno-pravno gledano, bilo bi upitno obraćanje ministra Leposavića, jer nije predlagač akta… Međutim, imajući u vidu demokratičnost, uvijek našu želju da budemo dobri domaćini, a i da se ovdje radi o ministru Leposaviću, mislim da treba da mu damo mogućnost da se obrati Skupštini, prije završne riječi premijera”, rekao je Bečić tom prilikom.
Leposavić mu se zahvalio, kazavši da zna da Poslovnik ne predviđa mogućnost obraćanja ministra u tom formatu.
“… Nastojaću da budem kratak i da prokomentarišem ono što je predmet rasprave…”, naveo je.
U radu sjednice o razrješenju, učestvovao je i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. On je s te funkcije, koju je obavljao u vladi Mila Đukanovića, smijenjen u februaru 2016.
Konjević, međutim, nije govorio na sjednici održanoj krajem oktobra 2022, na kojoj ga je Skupština, s tadašnjim partijskim kolegom Rankom Krivokapićem (Socijaldemokratska partija), razriješila iz vlade Dritana Abazovića. Konjević je bio ministar odbrane, a Krivokapić spoljnih poslova. Ni on nije učestvovao u radu te sjednice. Njih dvojica su razriješeni iako je Abazovićevom kabinetu tri mjeseca ranije izglasano nepovjerenje.
U Poslovniku piše da se njegove odredbe koje se odnose na postupak izbora, odnosno imenovanja funkcionera, primjenjuju i na postupak razrješenja, ako tim dokumentom nije drukčije predviđeno. Neki poslanici s kojima su “Vijesti” razgovarale, to tumače riječima da misle da bi procedura smjene ministra trebalo da bude identična postupku izbora vlade, i da prati rokove koji su se primjenjivali u tom slučaju. Drugi, pak, tvrde da se Poslovnik ne može tumačiti na taj način, jer parlament ne bira ministre pojedinačno, već vladu u cjelini.
Premijer Milojko Spajić predložio je prekjuče razrješenje Milovića, koji ga je prethodno optužio da partiju, Vladu i državu vodi u “ponor”. Spajić je odgovorio da su razlog za njegovu inicijativu Milovićevi “raniji nastupi u javnosti”, i poručio da ministar pravde pokušava da sa šefom države Jakovom Milatovićem destabilizuje Vladu.
Spajić je u predlogu za razrješenje naveo da je Vlada preduzela niz aktivnosti na planu ubrzanja ekonomskog rasta, evropskih integracija i jačanja vladavine prava, i da je najveći broj članova njegovog kabineta iskazao “punu posvećenost tim prioritetima kroz profesionalni i lični angažman”. S druge strane, navodi da Milović u više navrata nije bio “na liniji onoga što su bili prioriteti Vlade”, te da je “svojim djelovanjem bez prethodne konsultacije sa predsjednikom i članovima Vlade, narušio ukupan kontekst i ugled cijele Vlade, tako i parlamentarne većine čijom je podrškom izabran na funkciju ministra pravde”.
“S obzirom na to da Milović nije na adekvatan način odgovorio očekivanjima i zadacima, a da je od izuzetnog značaja za pravni i politički sistem da funkciju ministra pravde obavlja lice sa najvišim stepenom povjerenja od strane izvršne vlasti, uvjeren sam da je potrebno preduzetl neophodne korake i pristupiti razrješenju ministra. U suprotnom, daljim obavljanjem funkcije dodatno bi se ugrozili interesi Crne Gore s aspekta unutrašnje i vanjske politike, kao i vrijednosti 44. Vlade koje se odnose na meritokratiju i jačanje demokratskih i depolitizovanih institucija”, piše u predlogu.
Još bez termina sjednice o Miloviću
Šef Skupštine Mandić nije odgovorio “Vijestima” kad će parlament raspravljati o razrješenju Milovića.
Poslanica Demokratske narodne partije (DNP) Maja Vukićević, kazala je preksinoć u emisiji “Reflektor” na TV “Vijesti” da bi predlog o razrješenju mogao da bude uvršten pod tačku izbori i imenovanja šeste sjednice parlamenta, koja je otvorena, ali za koju nije utvrđen dnevni red ni termin nastavka.
Jedan poslanik pojasnio je nezvanično “Vijestima” da bi šef Skupštine mogao da predloži da se, iako je tačka izbori i imenovanja uvijek posljednja na dnevnom redu, prvo raspravlja o zahtjevu Spajića.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
POLITIKA
(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“
„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.
Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.
Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.
„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:
“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.
Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.
“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.
Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.
“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom













