Connect with us

BALKAN I SVIJET

ANTITERORISTIČKA AKCIJA CIA

Bajden: Ubijen je vođa Al Kaide

„Sada je pravda zadovoljena, a ovog terorističkog vođe više nema“, rekao je Bajden tokom obraćanja iz Bijele kuće

Bajden, foto: Reuters

Američki predsjednik Džozef Bajden kazao je da je vođa Al Kaide Ajman al Zavahiri ubijen.

On je u vanrednom obraćanju kazao i da su bezbjednosne službe ranije ove godine locirala gdje se nalazi vođa te terorističke organizacije.

Bajden je kazao i da niko od članova porodice Zavahirija nije povrijeđen i da nije bilo civilnih žrtava.

Predsjednik SAD je rekao i da Avganistan nikada više neće postati sigurno utočište terorista.

„Sada je pravda zadovoljena, a ovog terorističkog vođe više nema“, rekao je Bajden tokom obraćanja iz Bijele kuće.

„Nikada ne odustajemo“, dodao je.

Ajman al Zavahiri, Foto: Reuters

Agencija Rojters je kasno večeras, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika, objavila da je Zavahiri ubijen u napadu dronom u antiterorističkoj akciji CIA.

To je najveći udarac za tu militantnu grupu od kada je njen osnivač Osama bin Laden ubijen 2011.

Ajman al Zavahiri je bio vođa terorističke organizacije i stariji vođa islamističkih organizacija koje su organizovale i sprovele terorističke napade u Sjevernoj Americi, Aziji, Africi i na Bliskom istoku.

Egipatski hirurg, za čiju je smrt bila raspisana nagrada od 25 miliona dolara, pomogao je u koordinaciji napada 11. septembra 2001. u Njujorku u kojima je poginulo skoro 3.000 ljudi, navodi Rojters.

Egipćanin Ajman al Zavahiri je bio drugi i posljednji „emir“ Egipatskog Islamskog Džihad, a često je nazivan i kao desna ruka Osame bin Ladena.

foto: Reuters

Biografi Bin Ladena često su ga opisivali i kao „pravi mozak“ Al Kaide.

Jedan od američkih zvaničnika, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je CIA u nedjelju izvela napad dronom u prijestonici Avganistana, Kabulu.

„Operacija je bila uspješna i nije bilo civilnih žrtava“, dodao je zvaničnik.

Nije odmah bilo jasno kako su Sjedinjene Države, koje nemaju američke trupe na terenu, potvrdile da je Zavahiri ubijen.

Postojale su glasine o Zavahirijevoj smrti nekoliko puta posljednjih godina, a dugo je izvještavano da je bio lošeg zdravlja.

Njegova smrt postavlja pitanja da li je Zavahiri dobio utočište od talibana nakon njihovog preuzimanja Kabula u avgustu 2021.

Napad dronovima je prvi poznati američki napad unutar Avganistana otkako su američke trupe i diplomate napustile zemlju u avgustu 2021. Taj potez bi mogao da ojača uvjeravanja Vašingtona da Sjedinjene Države i dalje mogu da odgovore na prijetnje iz Avganistana bez vojnog prisustva u zemlji.

Portparol talibana Zabihulah Mudžahid je u saopštenju potvrdio da je došlo do napada i oštro ga osudio, nazvavši ga kršenjem „međunarodnih principa“.

Zavahirijevo boravište – za koje se priča da je bilo u pakistanskom plemenskom području ili u Avganistanu – bilo je nepoznato sve do napada.

„Kuća je pogođena raketom u Šerpuru. Nije bilo žrtava jer je kuća bila prazna“, rekao je ranije Abdul Nafi Takor, portparol ministarstva unutrašnjih poslova.

Jedan talibanski izvor, koji je tražio anonimnost, rekao je da je bilo izvještaja da je najmanje jedan dron nadletio Kabul tog jutra.

Vjeruje se da je Zavahiri sa drugim visokim članovima Al Kaide planirao napad 12. oktobra 2000. na mornarički brod u ​​Jemenu u kojem je ubijeno 17 američkih mornara i povrijeđeno više od 30 drugih, navodi se na sajtu Nagrade za pravdu.

Osama bin Laden i Ajman al Zavahri, foto: Reuters

On je u Sjedinjenim Državama optužen za svoju ulogu u bombaškim napadima na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji 7. avgusta 1998. u kojima su poginule 224 osobe i ranjeno više od 5.000 ljudi.

I Bin Laden i Zavahiri izbjegli su hapšenje kada su snage predvođene SAD srušile avganistansku talibansku vladu krajem 2001. nakon napada na Sjedinjene Države 11. septembra.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Vučić: Kandidat za novog premijera Srbije je prof. dr Đuro Macut

Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć

Foto: Vladimir Šporčić / Tanjug

Mandatar za sastav nove vlade Srbije je prof. dr Đuro Macut.

To je večeras kazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare.

Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć.

„Smatram da prof. dr Đuro Macut posjeduje profesionalne i lične kvalitete, posvećenost i stručnost za obavljanje funkcije predsjednika Vlade i uvjerio me je da može da obezbijedi izbor vlade. Novi predsjednik Vlade nastaviće da sprovodi programe usmjerene na podizanje životnog standarda svih građana“, rekao je Vučić u svom obrazloženju izbora mandatara.

Đuro Macut rođen je u Beogradu gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu, gde je završio specijalizaciju iz interne medicine i užu specijalizaciju iz endokrinologije i odbranio doktorsku disertaciju, naveo je on.

Vučić je rekao da je Srbiji potrebni jedinstvo, mir i stabilnost. Ocijenio je da zbog unutrašnjih tenzija u društvu „ne uspijevamo da sagledamo sve rizike i izazove sa kojima se suočavamo“.

Upozorio je i na tešku političku situaciju u regionu, posebno u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

„U našoj zemlji i našoj Srbiji je potrebno jedinstvo, mir i stabilnost. Zbog tenzija koje postoje u našem društvu, nismo u stanju da sagledamo sve opasnosti i probleme. Situacija u regionu je veoma teška, posebno politička situacija u Republici Srpskoj i BiH, gdje su donijete presude protiv predsjednika i predsjednika Narodne skupštine i predsjednika Vlade“, rekao je Vučić.

Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju 28. januara.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Tramp: Amerika uvela carinu od 10 odsto na robu iz Crne Gore

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu

REUTERS/Leah Millis

Sjedinjene Države uvele su carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.

To se može vidjeti na grafikonu koji je večeras objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.

Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu.

Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, pod nazivom „Dan oslobođenja“.

Tramp je na tom događaju prikazao tablu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od 10 odsto do 49 odsto.

https://twitter.com/WhiteHouse/status/1907533090559324204?t=ZHtnWx5e3zAClds6JJgVYA&s=19

Carine koje uvodi stupaju na snagu u ponoć.Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji 10 odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a za Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu – 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.

Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.

Tramp je posegao za ovako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.

„Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina. Ali to se više događati neće!“, rekao je Tramp iz Bijele kuće.

Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.

Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.

Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nisu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.

Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Piter Navaro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi dolara godišnje – i to će biti najveće dizanje američkih carina još od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.

Ministar trgovine Skot Besent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.

Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.

Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.

Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja, prenosi agencija Beta.

Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.

Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nisu proizvele željeni efekat.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Dodik tvrdi da je i Crna Gora bila protiv da Interpol raspiše potjernicu za njim

Predsjednik RS kaže da ga je Aleksandar Vučić obavijestio da je uvažena žalba Srbije

Izvor: EPA-EFE/ANTON VAGANOV / POOL

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.

Dodik je večeras objavio da ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao da mu saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za njim.

„Vučić me nazvao prije sat i rekao da je došla ta potvrda, da je uvažena žalba Srbije i da u tom pogledu neće biti te Interpolove crvene potjernice, jer se radi o politički motivisanom predmetu i da Interpol to ne radi, ni u funkciji tih majstora iz Sarajeva koji su naučili da im stalno neko ispunjava želje. Eto vidite, krenulo je da se ne ispunjavaju želje“, rekao je Dodik u gostovanju na RTRS-u.

Kaže da je u pitanju ispravna odluka, koju je očekivao.

Prvo je Srbija uputila prigovor Interpolu na zahtjev Suda BiH.

„Nazvale su me kasnije i neke druge zemlje, predsjednik Orban, Mađarska se isto angažovala u tom pogledu, Rusija, Crna Gora i neke druge zemlje. Saznaćemo ko su bili ti koji su inicirali i kako su se odnosili prema ovome i mi ćemo im biti veoma zahvalni. Ne zbog toga što oni spašavaju Milorada Dodika, Stevandića, nego zbog toga što nekako čuvaju vjeru u pravdu“, kazao je Dodik na RTRS-u.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije