Lider koalicije „Za Budućnost Budve“ Mladen Mikijelj uputio je otvorenu ponudu nosiocu liste „Budva naš grad“ Nikoli Jovanoviću da izlaz iz političke krize bude izbor nestranačke ličnosti za predsjednika Opštine, te za tu poziciju kandidovao Marka Bata Carevića.

„Obraćamo vam se u duhu zajedničke odgovornosti prema građanima Budve, koji su nam ukazali povjerenje da oblikujemo budućnost našeg grada u skladu sa vrijednostima za koje smo se svi zajedno zalagali. Svjesni smo izazova i podjela koje su nastale u procesu formiranja vlasti, ali i dalje vjerujemo da dijalogom možemo postići optimalno rješenje za sve građane jer oni to od nas očekuju.

Svi pamtimo 30. avgust 2020. godine – dan kada smo zajedno stali protiv kriminalnog režima DPS-a i njegovih satelita, braneći ne samo političke stavove već i temelje naše vjere, identiteta i slobode. Danas, u trenutku kada donosimo ključne odluke za Budvu, važno je da ne zaboravimo zbog čega smo se tada borili i kome dugujemo lojalnost – građanima koji su nam dali svoj povjerenje i očekuju od nas odgovorno i principijelno vođenje politike“, naveo je Mikijelj i dodao:

„S obzirom na to da vam nije bila prihvatljiva opcija da gospodin Vesko Marković bude predsjednik Opštine Budva, jer se nalazio na našoj listi („Za budućnost Budve – Budva mora naprijed“), kao ni predlog o formiranju vlasti po principu rotacije (model 2 godine – 2 godine), predlažemo da zajedno razmotrimo kompromisno rješenje koje bi bilo u najboljem interesu svih građana Budve“, kazao je Mikijelj.

Smatra da bi najbolji izlaz iz ove situacije bio izbor nestranačke ličnosti za predsjednika Opštine Budva, te predlaže Marka (Bata) Carevića kao zajedničkog kandidata.

„Kao nestranačka ličnost, vjerujemo da bi gospodin Carević mogao da obezbijedi neophodnu neutralnost i saradnju između naše dvije liste, koja je neophodna za stabilnosti i napredak Budve. Formiranje vlasti sa DPS-om ne može donijeti ništa dobro Budvi i njenim građanima. Vjerujemo da ne smijemo izdati povjerenje onih koji su nam dali mandat da budemo alternativa upravo takvoj politici. Odluka o budućnosti vlasti u Budvi je jednostavna – potrebno je samo da ostanemo dosledni demokratskim principima i volji naroda. Otvoreni smo za razgovor i iskreno se nadamo da ćemo postići dogovor“, zaključio je Mikijelj

Nije došlo do dogovora. Kao parlamentarna većina smo usaglasili stav i spremni smo da u čitavoj stvari arbitrira Venecijanska komisija (VK). Ta odluka VK bila bi obavezujuća, ako zahtjev podrži i opozicija, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić nakon održanog kolegijuma čija je tema bila rješenje blokade parlamenta.

Nakon što je data pauza, sa sjednice kolegijuma izašli su poslanici opozicije.

Mandić je juče saopštio da je sastanak zakazao “u vjeri da će zajedno uspjeti da pronađu izlaz iz ove složene situacije”.

„Ono što je važno da bismo morali odmah da nastavimo je budžet i budući zakoni koji čekaju. Parlamentarna većina želi kompromis, počeli smo dijalog. Ovo je dobro rješenje. Ono što ne može da preuzme većina jesu obaveze koje ne pripadaju Skupštini – nešto je iz domena Vlade, nešto iz domena lokalnih samouprava“, rekao je Mandić.

Nastavak razgovora između opozicije i parlamentarne većine najvjerovatnije će biti zakazan za ponedjeljak.

Bivši predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista Milo Đukanović kazao je da su litije bile kleronacionalistička kontrarevolucija.

On je gostujući na TV Al Džazira kazao da je ta revolucija imala za cilj da revidira karakter države.

„Umjesto da Crna Gora bude građanska da se učini nacionalnom, srpskom državom, da je preobrati u teokratsku državu i da je od prozapadne države napravi proruskom. U finalu, ta revolucija je imala za cilj da nezavisnu državu učini dijelom srpskog sveta“, rekao je Đukanović.

Đukanović je kazao da nakon skoro pet godina od smjene vlasti, sadašnja većina svoje nečinjenje pravda politikom prethodne vlasti, što je kakao je ocijenio, komično. Kazao je da je projekat Otvoreni Balkan bio pokušaj institucionalizacije dominacije Srbije i Albanije na Balkanu.

Đukanović je rekao i da se u Crnoj Gori osjeća sigurno.

„Osjećam se srećno što sam dio generacije koja je povratili Crnoj Gori istorijski zasluženu državu“, rekao je on.

Zabrinut je nakon tragičnih događaja na Cetinju.

„Sistem bezbjednosti je u nestajanju. Saosjećam sa porodicama žrtva. Zalažem se da se svi pojedinačno preispitamo i pristupimo promjenama koje će nam obezbijediti stabilnost“, kazao je on.

Govoreći o novom predsjedniku SAD Donaldu Trampu, Đukanović je rekao da bi se Evropa mogla naći na suprotstavljenoj strani Americi.

„Važno je da se pažljivo odnosimo prema evroatlantskom partnerstvu“, poručio je Đukanović.

Dodao je da je stanje u svim državama Zapadnog Balkana danas lošije nego što je to bio slučaj 2013. godine.

Na pitanje kakav je odnos zapadne politike prema Zapadnom Balkanu, rekao je da je ta politika bila proruska zadnjih godina.

„Ta politika je duvala vjetar u leđa srpskom svetu, a to je isto kao i ruski svijet. Tu politiku je kreirao Stejt dipartment, a Evropa je samo slijedila“, kazao je on.

Primarni ciljevi su bili da odvoje Srbiju od Rusije, naveo je Đukanović i dodao da niti je Srbija danas dalje od Rusije nego što je tada bila niti se išta uradilo po pitanju Kosova.

Komentarišući koliko su jake snage srpskog sveta u Crnoj Gori i susjedstvu, Đukanović je kazao da je Rusija osjetila prostor da se umiješa.

„Zapadni Balkan je povoljno područje za atakovanje. Nametnuli su se nacionalisti i oni koji su ih podržavali. To je izazov i za Crnu Goru i BiH. Politika velikosrpskog nacionalizma danas ima većinu u Crnoj Gori“, istakao je Đukanović.