POLITIKA
JEDNOGLASNO
Bečić ponovo izabran za predsjednika Demokrata: „Težak smo prešli put, ali častan“
“Pozivam vas, bez obzira na trenutne uloge, da se ujedinimo oko evropske budućnosti Crne Gore”

Aktuelni predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić jednoglasno je reizabran na tu funkciju, na trećem kongresu partije.
Na kongresu je izabrano i Predsjedništvo partije u novom sazivu, a reizabran je i generalni sekretar partije Boris Bogdanović.
Izabrana su dva od pet potpredsjednika partije koje je predložio Bečić – Momo Koprivica i Dragan Krapović. Preostali potpredsjednici će, kako je rekao Bečić, biti izabrani nakon završetka kongresa mladih i žena i stvaranja drugih pretpostavki, rukovodstvo partije će biti u potpunosti ekipirano,
Bečić je o obraćanju na kongresu kazao je da će nastaviti da grade Crnu Goru kao zemlju gdje su čista posla.
“Težak smo put prešli, ali častan”, rekao je Bečić na trećem kongresu te partije.
Bečić je kazao da su se suočavali sa neslogom u redovima onih kod kojih nije bilo za očekivati da će je biti, ali da su tu neslogu uglavnom uspjeli da prevaziđu i izgradili svijest da u demokratiji saglasnost po svim pitanjima ne samo da nije nužna, nego može biti i opasna.
Istakao je da su u njihovim rukama poluge upravljanja, navodeći da su učestvovali u izboru sudije Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta, prve guvernerke Centralne banke u istoriji države…
“Pozivam vas, bez obzira na trenutne uloge, da se ujedinimo oko evropske budućnosti Crne Gore”, kazao je Bečić.
On je rekao da u Crnoj Gori niko više neće biti jači od države, zakona i pravde.
“Tu vam riječ dajem”, kazao je Bečić.
Preko 1.800 učesnika Kongresa biraće predsjednika Demokrata, Statutarnu komisiju, Nadzorni odbor i Glavni odbor od 125 članova. Kongres će u Glavni odbor izabrati preko 50 odsto novih lica, 80 odsto visokoškolaca, 43 odsto mladih i 33 odsto žena.
Kongres će se izjasniti o izvještajima o radu svih organa partije, uključujući i predsjednika Demokrata.
Predsjednik Vlade Crne Gore i lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić kazao da u Bečiću i Demokratama vidi ljude koji razumiju da prava promjena dolazi iz srca.
„Danas stojim pred vama, ne samo kao predsjednik Evrope sad i predsjednik Vlade, već kao i vaš prijatelj koji vjeruje u neograničene mogućnosti naše zemlje i ljudi koje vidim ispred sebe“, rekao je Spajić.
On je kazao da u srcu koalicije leži vizija, ne samo o ekonomskom prosperitetu, nego i o društvu koje brine o svakom pojedincu.
Potpredsjednik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović rekao je da se sa pojavom Demokrata na političkoj sceni pojavila nova energija i politički kvalitet, te da je siguran da će dugo trajati i biti važan faktor u Crnoj Gori.
„Demokrate vidimo kao potencijalnog političkog partnera sa kojim se može ići u bolju budućnost ka porodici evropskih država“, kazao je Ćorović.
Predsjednik NAU Ferhat Dinoša rekao je da zna da su jedna od bitnih stranaka koja tvori vlast na čelu sa Spajićem i od koje zavisi dalji put države.
„Dio vlasti su i albanske partije. Neizostavno svi moraju znati da Crna Gora ima državotvorne nacionalne manjine“, rekao je on.
Predsjednik FORCE Genci Nimanbegu kazao je da očekuje da će Demokrate nastaviti da budu prava demokratska stranka.
Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović rekao je da su odnosi HGI i Demokrata korektni, i dok je HGI imala vanparlamentarni status.
„To što nas spaja, je Crna Gora i njena budućnost“, kazao je Vuksanović.
Predsjednica SO Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da je neophodna saradnja, zajedništvo i posvećenost da se ostvare neophodne reforme.
Potpredsjednica DNP Maja Vukićević rekla je da imaju saradnju na svim nivoima i zajednički cilj-stabilnu i prospertitetnu Crnu Goru koja treba da postane članica EU.
„Vjerujem da ćemo u tome uspjeti“, kazala je Vukićević.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka rekao je da su blizu dogovora o bližoj saradnji i na lokalnom nivou.
Slaven Radunović (Nova srpska demokratija) rekao je da su članovi Demokrata saborci u mnogim bitkama, pa i u najvećoj – 30. avgusta 2020. kada su oslobodili Crnu Goru.
„Ono što je sljedeće, moramo ponuditi građanima i državi je stabilnost i predvidivost. Naši mladi ljudi moraju da znaju šta ih očekuje u budućnosti“, rekao je Radunović.
Potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić (SNP) je kazao da nikada nije potrebnije jedinstvo i zajedništvo građanima Crne Gore nego danas.
„Građanima su potrebne istinske promjene koje smo tada (2020) obećali“, kazao je Šćekić.
Među gostima kongresa su premijer Milojko Spajić (PES) i funkcioneri te partije Boris Pejović i Branko Krvavac, potpredsjednik republike Maldivi Husein Mohamed Latif, Dragoslav Šćekić i Krsto Rađenović iz SNP-a, Slaven Radunović i Velimir Đoković iz NSD-a, ministri Fatmir Đeka i Maraš Dukaj, Maja Vukićević (DNP), Ana Novaković Đurović (URA), predsjednici opština Tivat, Danilovgrad i Žabljak, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, predsjednik Demosa Miodrag Lekić, Genci Nimanbegu (FORCA), Adrijan Vuksanović (HGI), Ferhat Dinoša (NAU)…
POLITIKA
Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori
„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.
Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.
„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.
Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.
„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.
Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.
Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.
“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.
Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.
„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.
U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.
„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.
To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.
„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.
Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.
Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.
„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.
Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.
Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.
Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.
Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti
Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).
„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.
Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.
Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.
„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.
Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.
U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.
POLITIKA
Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.
Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.
Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.
Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.
- HRONIKA3 дана ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- DRUŠTVO4 дана ranije
Crna Gora dobija još jednog mitropolita: Episkop Metodije novi mitropolit Budimljansko-nikšićki
- DRUŠTVO2 дана ranije
(FOTO) Šavnik: Sletio sa puta, ispao iz auta i povrijeđen 12 sati visio iznad litice držeći se za rastinje
- HRONIKA4 дана ranije
Opljačkana zlatara u Podgorici: Dvije osobe biber sprejem poprskale radnice
- DRUŠTVO3 дана ranije
Dijaspora u Luksemburgu večeras organizuje proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore
- EKONOMIJA2 дана ranije
Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine