DRUŠTVO
Ćalović Marković: Neki mladi poslanici DPS-a povezani sa kriminalnim strukturama
Kazala je da će MANS uskoro objaviti podatke o tome

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković u emisiji „Naglas“ na RTCG izjavila je da u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), u parlamentu, postoje mladi ljudi koji imaju vrlo čvrste odnose sa strukturama koje su povezane sa organizovanim kriminalom i vrlo konkretne ekonomske koristi od tih struktura koje se i danas bave švercom cigareta. Kazala je da će MANS uskoro objaviti podatke o tome.
Ćalović je kazala da će MANS objaviti neke podatke koji upućuju na to da je mladi kadar DPS-a u vezi sa strukturama koje se i dalje bave švercom cigareta.
„Bez obzira što mi sada imamo u DPS-u, u parlamentu, mlade ljude koji ne znam jesu li 90-ih išli u školu, a kamoli bili uključeni neki od njih imaju vrlo čvrste odnose sa strukturama koje su povezane sa organizovanim kriminalom i vrlo konkretne ekonomske koristi od tih struktura koje se i danas bave švercom. Ja to tvrdim“, kazala je ona.
Poručila je da će biti zanimljivo da se vidi koga će DPS imenovati za učeše u Anketnom odboru. Ona je u emisiji Naglas izjavila da od Anketnog odbora koji će se baviti švercom cigareta očekuje da otkrije na kojim računima je novac od te kriminalne aktivnosti, te da će se sigurno suočiti sa opstrukcijama. Nekadašnji predsjednik Anketnog odbora iz 2001. godine Vuksan Simonović kazao je da je duvanska mafija majka svih mafija u Crnoj Gori, te da će biti mnogo lakše Anketnom odboru da radi sada kada DPS nije na vlasti.
Ćalović Marković prije svega očekuje da Anketni odbor utvrdi konkretne slučajeve šverca koje bi dostavio državnom tužilaštvu.
„Zatim očekujem da utvrdi konkretne nedostatke u sistemu koji je napravljen na način da postiče šverc. Jer vi znate da smo mi dugo pričali o tome da je Crna Gora zarobljena država, a to u praksi znači da su zakoni, procedure, institucije i politike usklađeni sa interesima pojedinaca, u nekim slučajevima, kriminalnim interesima pojedinaca“, kazala je Ćalović Marković.
Smatra da je bilo vrijeme da se Anketni odbor formira, jer se to očekuje još od 2020. godine.
„Moram reći da me brine to odlaganje. U pitanju je posao koji je izuzetno profitabilan i koji donosi ogromnu korist onima koji se u to uključe. Mi smo skoro objavili da je jedna grupa imala preko 300 miliona eura od šverca“, rekla je ona.
Istakla je da je otvaranje Odbora važno da se novac od šverca ne bi „osladio i novim strukturama“.
„Kada imate sistem u kom je to pravilo, ne izuzetak, kada imate izuzetno moćne kriminalne grupe i u finansijskom i svakom drugom smislu koje traže put do nove vlasti, kada nema transparentrnosti, a trenutno je nema i ove četiri godine je apsolutno nije bilo, mislim da se može desiti da se mnogi polakome i uđu u taj posao“, kazala je ona.
Naglasila je da očekuje da taj Odbor pomogne institucijama i da otkrije gdje je išao novac od šverca cigareta i kako da ga vratimo.

Nekadašnji predsjednik Anketnog odbora iz 2001. godine Vuksan Simonović kazao je da mu je drago što su formirani odbori što će priča koja nije dovršena nastaviti i dati značajan epilog. Istakao je da je nekadašnji odbor trpio mnoge opstrukcije, ali da se on sa kolegama borio da mediji to proprate.
„Tvrdim da u osnovi svih zala koja su pogodila Crnu Goru tih godina pa do današnjeg dana leži šverc cigareta i duvanska mafija, budite u to sigurni“, kazao je on.
Smatra da je i Iva Pukanića i Duška Jovanovića ubila duvanska mafija. Mišljenja je da ta mafija nije jaka kao krajem devedesetih godina.
„Upravo iz razloga što je sa vlasti pao DPS i Milo Đukanović. Ta mafija nije sasvim sigurno toliko jaka. Zato vjerujem da će ovaj Anketni odbor doći do rezultata i da neće imati opstrukcije koje smo mi imali. Mi smo jedini Odbor koji je uprkos opstrukcijama uspio da završi i dovede do kraja i preda Skupštini izvještaj koji je usvojen ogromnom većinom“, kazao je on.
Naglašava da su samo dva medija do sada objavila taj izvještaj.
„Zaključci tih izvještaja su da je to bila organizovana kriminalna banda u Crnoj Gori pod okriljem crnogorskog rešima i da je Crnoj Gori nanešena ogromna šteta, ogromna rupa u budžetu, minimum 500 miliona od 1996, do kraja 2001. godine“, kazao je Simonović.
Nadovezala se Vanja Ćalović Marković koja je kazala da bi Anketni odbor trebalo da pribavi tužbu Evropske unije protiv kompanije JR Rejnolds.
„U argumentima EU se nalaze činjenice kako je država Crna Gora pomagala šverc cigaretama, tamo se nalaze i detalji o tome na kojim računima su se nalazili novci od šverca cigaretama. Posebni podaci nalaze se u švajcarskom postupku, tkz. istrazi Monte Kristo gdje je vodio postupak protiv italijanskih kriminalnih grupa i pokojnog Branislava Mićunovića. u tom postupku se eksplicitno navode brojevi žiro računa, banaka, navode se, između ostaloga, imena Mila Đukanovića i Aca Đukanovića i detalji o finansijskim transakcijama koji su ka njima bili usmjereni u smislu plaćanja taksi za šverc cigareta“, kazala je ona.
Ćalović je saopštila da su u institucijama uništeni skoro svi dokazi. Ona je rekla da nije bilo inicijative novih ljudi koji su postavljeni da se sistem očisti iznutra.
„Mislim da će biti mnogo problema. Mislim da DPS i dalje kontroliše dio sistema, da kriminalne grupe i dalje kontrolišu institucije. Mislim da je mnogo podataka uništeno i da neće biti lako, ali će biti mnogo lakše nego ranije“, kazala je ona i istakla da prvo treba tražiti podatke od carine.
Istakla je da očekuje opstrukcije od DPS-a.
„DPS je rekao da će da učestvuje u radu ovog odbora, da će i predsjedavati, jer je pravilo da njime predsjedava opozicija, međutim pored DPS-a postoje i druge opozicione partije i mislim da bi bilo elementarno da kada je u pitanju šverc cigareta, da DPS ne predsjedsava ovim odborom. iz razloga što se on prvenstveno bavi periodom kada je DPS bio na vlasti. Došli bismo u apsurdnu situaciju da DPS kontroliše sam sebe“, kazala je ona.
Zaključila je da očekuje opstrukcije i ovom Odboru, ali da će mngo lakše biti njima koji se bave švercom cigareta, nego odboru koji će se baviti ubistvima vezanim za šverc cigareta.
„Jeste poenta da se otkriju krivična djela, ali mislim da je posebna poenta da se otkrije gdje je novac i da se sistem promijeni da se to više ne bi dešavalo. Da sistem ima toliko kontrolnih elemenata gdje će podaci biti javno dostupni i da će biti izuzetno teško izvodljivo da se te radnje dešavaju“, kazala je ona.
Simonović je dodao da je saradnja sa međunarodnim institucijama obavezna.
Izvor: RTCG
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
DRUŠTVO
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
Gradeći put Berane – Kolašin, preko Lubnica, koji je plaćen državnim novcem, Bemaks je u trup puta ugraduo cijevi za potrebe svojih budućih malih hidroelektrana

Ko je kompaniji „Bemaks“ dozvolio da gradeći put Berane – Kolašin, preko Lubnica, koji je plaćen državnim novcem, u trup puta ugrađuju cijevi za potrebe svojih budućih malih hidroelektrana, do danas nije poznato.
Zna se samo da je ta kompanija iskoristila situaciju i bez pola muke o državnom trošku ugradila trinaest kilometara cijevi za te potrebe.
„Bemaks“ je posao izgradnje puta Berane – Kolašin, na prvoj dionici do beranskog mjesnog centra Lubnice započeo u ljeto 2013. godine.
Na tom dijelu i nekoliko kilometara iznad Lubnica koje su takođe oni gradili, nakon toga niklo je sedam malih hidroelektrana, a voda iz rijeke Bistrice preseljena u cijevi.
Jedan od mještana sela Lubnice kazao je Portalu RTCG da su oni tada više puta ukazivali da kompanije „Bemaks“ koristi izgradnju puta i da bez ičijeg znanja postavlja cjevovod kroz trupni put.
„Niko nije htio da nas čuje, sve do one situacije kada su eksplozijama jedanaest puta oštetili cijevi gradskog vodovoda i izavali masovno trovanje građana Berana“, rekao je mještanin.
„Tada je to pitanje aktuelizovano, ali je opet brzo sve zaboravljeno“, kazao je taj mještanin Lubnica.
Portal RTCG je nedavno pisao o tome da više od deset godina od masovnog trovanja građana Berana, kada samo pukim slučajem i nadljudskim angažovanjem medicinskog osoblja nije bilo tragičnog ishoda, slučaj prekriva debeli veo zaborava i niko nikada nije zbog toga proglašen krivim i odgovornim.
Uzaludni su bili sudski procesi protiv „Bemaksa“ i JP Vodovod, jer su završeni oslobađajućim presudama.
Glavni incident se dogodio na krševitom prevoju Zdravac, nakon bušenja cijevi vodovoda, otrovna šalitra od eksploziva ušla u cijevi i stigla do slavina potrošača u gradu.
Tada su počela optuživanja između JP Vodovod i „Bemaksa“ ko je kriv. Iz JP Vodovod su tvrdili da je kriv „Bemaks“, dok su iz te kompanije optužili JP Vodovod i lokalnu upravu da im, nijesu dostavili katastar vodovoda, odnosno mapu trase kuda prolaze cijevi gradskog vodovoda i da nijesu izmjestili cijevi, što su navodno trebali da učine prije početka radova na putu.
Izvorište beranskog vodovoda „Merića vrelo“ nalazi se desetak kilometara od grada, na padinama planine Bjelasice, neposredno ispod sela Lubnice. Cijevi skoro čitavom dužinom do prekidne komore i vodovodne stanice u mjestu Banjevac, nadomak grada, prolaze pored puta kuda su se izvodili radovi.
O bušenju cijevi gradskog vodovoda i tome da voda nije za piće, javnost je obaviještena tek nakon izbijanja epidemije. Sve je to sada zaboravljena i nepopravljiva priča, ali ostaje i dalje bez odgovora pitanje ko je „Bemaksu“ dozvolio da ugrađuje cijevi za male hidroelektrane u trup puta o državnom trošku.
Portal RTCG je ranije pisao o tome da izgradnje i gazdovanja malim hidroelektranama na sjeveru Crne Gore predstavlja najlakšu dobit za vlasnike, dok lokalno stanovništvo na čijim teritorijama su male hidrolektrane izgrađene ima najamnje koristi.
Kompanija “Hidroenergija Montenegro” koju je osnovao u Beranama Oleg Obradović zajedno sa tadašnjim lokalnim vlastima, 2007. godine, na rijekama Bistrici i Šekularskoj, ima do sada izgrađenih deset malih elektrana.
Piše: Tufik Softić (RTCG)
- HRONIKA1 дан ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- HRONIKA2 дана ranije
Šaranović suspendovao još četiri policajca sa sjevera
- HRONIKA1 дан ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- DRUŠTVO2 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA3 дана ranije
Tuča u centru Podgorice: Policija saslušava više osoba
- DRUŠTVO23 сата ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić