Demokratska partija socijalista (DPS) planira da novim statutom, koji je još u formi Nacrta, uvede mogućnost opoziva predsjednika stranke, čime će ograničiti njegovu dosadašnju formalnu moć, pišu „Vijesti“.

S druge strane, DPS uvodi poziciju počasnog predsjednika partije, koja će, kako su ranije potvrdili iz partije, pripasti bivšem šefu države i premijeru u više mandata Milu Đukanoviću, koji je DPS vodio 25 godina.

Aktuelni predsjednik DPS-a Danijel Živković rekao je početkom februara da će Đukanović na predstojećem Kongresu partije biti predložen za počasnog predsjednika te stranke.

“Sačuvali smo mir, spriječili da Crna Gora bude bombardovana, uveli smo monetarnu stabilnost i modernizovali ekonomiju, obnovili smo nezavisnost, uveli državu u NATO i otvorili sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. To su dostignuća vrijedna za vijek jedna politike, a kamoli za 20 ili 25 godina. Lider svih ovih uspjeha i snaga koje su omogućili da se svi ovi rezultati ostvare bio je dugogodišnji predsjednik DPS-a Milo Đukanović i zbog toga će on, kao odraz zahvalnosti novog rukovodstva, na predstojećem Kongresu biti predložen za počasnog predsjednika”, kazao je Živković u Rožajama u okviru kampanje za deseti Kongres DPS-a.

Kongres DPS-a zakazan je za 16. februar, kada bi trebalo da bude usvojen novi statut.

Osim novog sastava Glavnog odbora, na Kongresu će, kako je ranije najavljeno iz DPS-a, biti donesena kongresna dokumenta koja će, uz analizu rada te partije u posljednjem četvorogodištu, trasirati njenu politiku i program u narednom periodu.

U Nacrtu statuta, u koji “Vijesti” imaju uvid, piše da počasnog predsjednika proglašava Kongres stranke i da on može biti neki od predsjednika partije kojima je prestao mandat, “a koji su svojim zalaganjem i rezultatima dali izuzetan doprinos afirmaciji politike i rada partije”.

Ovo je značajna novina u odnosu na postojeći Statut i može se tumačiti kao način za očuvanje političkog uticaja prethodnih lidera, ali bez direktne odgovornosti za tekuće procese u partiji.

Aktuelnim Statutom DPS-a nije bilo jasno definisano kako predsjednik stranke može biti opozvan, dok je sada taj postupak formalizovan. To znači da predsjednik DPS-a više ne može neograničeno vladati partijom bez mogućnosti kontrole partijskih organa.

Nacrtom statuta predviđeno je da inicijativu za opoziv predsjednika može podnijeti trećina članova Glavnog odbora ili petina članova partije.

“Odluku o opozivu predsjednika partije donosi Kongres, na predlog Glavnog odbora. U slučaju prestanka mandata predsjednika partije podnošenjem ostavke, Glavni odbor, a u slučaju prestanka mandata opozivom, Kongres – imenuje vršioca dužnosti predsjednika do izbora novog predsjednika partije”, navodi se u Nacrtu.

Odredbi o opozivu predsjednika nema u aktuelnom Statutu iz 2021. godine.

Iz DPS-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” zbog čega su odlučili da u statut unesu odredbu o počasnom predsjedniku, da li je članstvo tražilo da ta titula bude dodijeljena Milu Đukanoviću, kako će to uticati na koalicioni kapacitet partije, na koji period se dodjeljuje ta titula i da li može biti oduzeta, kao i zašto je tek sada u statut uveden detaljni postupak opoziva predsjednika.

Jačanje proevropske i pro-NATO orijentacije

U Nacrtu je u osnovne principe uvršteno “očuvanje i afirmacija članstva u NATO-u”, a kao posebni principi sada su “regionalna saradnja” i “evropska integracija”, koji su u postoječem Statutu bili jedan princip.

Ovo bi moglo ukazati na jačanje proevropske i pro-NATO orijentacije partije, kao i veću posvećenost regionalnoj saradnji.

Kongres je ostao najviši organ partije u oba statuta, ali se u nacrtu iz 2025. godine daje veći značaj procesu donošenja odluka i većem uključivanju članova.

Kongres, kako se navodi u Nacrtu statuta, između ostalog, utvrđuje politiku partije, ocjenjuje rad organa koje bira, donosi program i statut, bira Glavni odbor, Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor, proglašava počasnog predsjednika partije, na predlog Glavnog odbora donosi odluku o razrješenju organa partije.

Prema aktuelnom Statutu, imovinom partije upravljao je Glavni odbor, dok je Nacrtom predviđeno da predsjedništvo može raspolagati imovinom do 30% ukupne vrijednosti, dok imovinom veće vrijednosti raspolaže Glavni odbor, uz prethodno mišljenje Nadzornog odbora.

Novina u dijelu funkcionisanja opštinskih odbora je da će oni sada kvartalno podnositi izvještaje Predsjedništvu o promjenama u evidenciji članstvu, čime se povećava odgovornost. Nacrtom statuta daje se na značaju mjesnim odborima stranke, a sjednicu opštinskog odbora, sada može sazvati jedna trećina članova odbora ako predsjednik to ne učini u roku od tri dana. Predviđeno je i da se član opštinskog odbora može opozvati ako duže od 6 mjeseci ne prisustvuju sjednicama bez opravdanog razloga.

Veća je i samostalnost opštinskih odbora u vođenju izbornih kampanja, ali je i dalje za ključne odluke potrebna saglasnost predsjedništva stranke.

Isključeni član može da se vrati poslije tri godine

Prema postojećom Statutu, isključeni član nije mogao ponovo pristupiti partiji, dok je Nacrtom uvedena mogućnost ponovnog pristupanja nakon tri godine, uz saglasnost Etičkog odbora.

Pooštreni su kriterijumi za isključenje iz partije, pa je osim kršenja Statuta, članstvo u drugoj partiji ili kandidatura bez saglasnosti DPS-a, dodato i javno podržavanje političkih protivnika, kao i neaktivnost i neplaćanje članarine.

Posljednji poznati slučaj isključenja iz DPS-a bio je u martu 2022. godine kada je Opštinski odbor te partije iz Kotora isključio iz članstva Dejana Ognjanovića, Milicu Ljutić i Mladena Donkovića.

DPS je tada saopštio da su Ljutić, Ognjanović i Donković odlučili da suprotno stavu svih organa DPS-a, daju kvorum za održavanje sjednice Skupštine opštine Kotor i time pred izvjesno uvođenje prinudne uprave “građanima uskratili pravo da izlaskom na birališta daju svoje mišljenje o aktuelnoj vlasti u Kotoru”.

Izvor: Vijesti