Connect with us

POLITIKA

Đukanović počasni predsjednik, Živkoviću ograničena partijska moć: Šta donosi novi statut DPS-a

Šef DPS-a više ne može neograničeno vladati partijom bez mogućnosti kontrole partijskih organa, uvedena procedura opoziva

Počasni predsjednik može biti neki od predsjednika partije kojima je prestao mandat, “a koji su svojim zalaganjem i rezultatima dali izuzetan doprinos afirmaciji politike i rada partije”, piše u Nacrtu statuta

Demokratska partija socijalista (DPS) planira da novim statutom, koji je još u formi Nacrta, uvede mogućnost opoziva predsjednika stranke, čime će ograničiti njegovu dosadašnju formalnu moć, pišu „Vijesti“.

S druge strane, DPS uvodi poziciju počasnog predsjednika partije, koja će, kako su ranije potvrdili iz partije, pripasti bivšem šefu države i premijeru u više mandata Milu Đukanoviću, koji je DPS vodio 25 godina.

Aktuelni predsjednik DPS-a Danijel Živković rekao je početkom februara da će Đukanović na predstojećem Kongresu partije biti predložen za počasnog predsjednika te stranke.

“Sačuvali smo mir, spriječili da Crna Gora bude bombardovana, uveli smo monetarnu stabilnost i modernizovali ekonomiju, obnovili smo nezavisnost, uveli državu u NATO i otvorili sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom. To su dostignuća vrijedna za vijek jedna politike, a kamoli za 20 ili 25 godina. Lider svih ovih uspjeha i snaga koje su omogućili da se svi ovi rezultati ostvare bio je dugogodišnji predsjednik DPS-a Milo Đukanović i zbog toga će on, kao odraz zahvalnosti novog rukovodstva, na predstojećem Kongresu biti predložen za počasnog predsjednika”, kazao je Živković u Rožajama u okviru kampanje za deseti Kongres DPS-a.

Kongres DPS-a zakazan je za 16. februar, kada bi trebalo da bude usvojen novi statut.

Osim novog sastava Glavnog odbora, na Kongresu će, kako je ranije najavljeno iz DPS-a, biti donesena kongresna dokumenta koja će, uz analizu rada te partije u posljednjem četvorogodištu, trasirati njenu politiku i program u narednom periodu.

U Nacrtu statuta, u koji “Vijesti” imaju uvid, piše da počasnog predsjednika proglašava Kongres stranke i da on može biti neki od predsjednika partije kojima je prestao mandat, “a koji su svojim zalaganjem i rezultatima dali izuzetan doprinos afirmaciji politike i rada partije”.

Ovo je značajna novina u odnosu na postojeći Statut i može se tumačiti kao način za očuvanje političkog uticaja prethodnih lidera, ali bez direktne odgovornosti za tekuće procese u partiji.

Aktuelnim Statutom DPS-a nije bilo jasno definisano kako predsjednik stranke može biti opozvan, dok je sada taj postupak formalizovan. To znači da predsjednik DPS-a više ne može neograničeno vladati partijom bez mogućnosti kontrole partijskih organa.

Nacrtom statuta predviđeno je da inicijativu za opoziv predsjednika može podnijeti trećina članova Glavnog odbora ili petina članova partije.

“Odluku o opozivu predsjednika partije donosi Kongres, na predlog Glavnog odbora. U slučaju prestanka mandata predsjednika partije podnošenjem ostavke, Glavni odbor, a u slučaju prestanka mandata opozivom, Kongres – imenuje vršioca dužnosti predsjednika do izbora novog predsjednika partije”, navodi se u Nacrtu.

Odredbi o opozivu predsjednika nema u aktuelnom Statutu iz 2021. godine.

Iz DPS-a nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” zbog čega su odlučili da u statut unesu odredbu o počasnom predsjedniku, da li je članstvo tražilo da ta titula bude dodijeljena Milu Đukanoviću, kako će to uticati na koalicioni kapacitet partije, na koji period se dodjeljuje ta titula i da li može biti oduzeta, kao i zašto je tek sada u statut uveden detaljni postupak opoziva predsjednika.

Jačanje proevropske i pro-NATO orijentacije

U Nacrtu je u osnovne principe uvršteno “očuvanje i afirmacija članstva u NATO-u”, a kao posebni principi sada su “regionalna saradnja” i “evropska integracija”, koji su u postoječem Statutu bili jedan princip.

Ovo bi moglo ukazati na jačanje proevropske i pro-NATO orijentacije partije, kao i veću posvećenost regionalnoj saradnji.

Kongres je ostao najviši organ partije u oba statuta, ali se u nacrtu iz 2025. godine daje veći značaj procesu donošenja odluka i većem uključivanju članova.

Kongres, kako se navodi u Nacrtu statuta, između ostalog, utvrđuje politiku partije, ocjenjuje rad organa koje bira, donosi program i statut, bira Glavni odbor, Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor, proglašava počasnog predsjednika partije, na predlog Glavnog odbora donosi odluku o razrješenju organa partije.

Prema aktuelnom Statutu, imovinom partije upravljao je Glavni odbor, dok je Nacrtom predviđeno da predsjedništvo može raspolagati imovinom do 30% ukupne vrijednosti, dok imovinom veće vrijednosti raspolaže Glavni odbor, uz prethodno mišljenje Nadzornog odbora.

Novina u dijelu funkcionisanja opštinskih odbora je da će oni sada kvartalno podnositi izvještaje Predsjedništvu o promjenama u evidenciji članstvu, čime se povećava odgovornost. Nacrtom statuta daje se na značaju mjesnim odborima stranke, a sjednicu opštinskog odbora, sada može sazvati jedna trećina članova odbora ako predsjednik to ne učini u roku od tri dana. Predviđeno je i da se član opštinskog odbora može opozvati ako duže od 6 mjeseci ne prisustvuju sjednicama bez opravdanog razloga.

Veća je i samostalnost opštinskih odbora u vođenju izbornih kampanja, ali je i dalje za ključne odluke potrebna saglasnost predsjedništva stranke.

Isključeni član može da se vrati poslije tri godine

Prema postojećom Statutu, isključeni član nije mogao ponovo pristupiti partiji, dok je Nacrtom uvedena mogućnost ponovnog pristupanja nakon tri godine, uz saglasnost Etičkog odbora.

Pooštreni su kriterijumi za isključenje iz partije, pa je osim kršenja Statuta, članstvo u drugoj partiji ili kandidatura bez saglasnosti DPS-a, dodato i javno podržavanje političkih protivnika, kao i neaktivnost i neplaćanje članarine.

Posljednji poznati slučaj isključenja iz DPS-a bio je u martu 2022. godine kada je Opštinski odbor te partije iz Kotora isključio iz članstva Dejana Ognjanovića, Milicu Ljutić i Mladena Donkovića.

DPS je tada saopštio da su Ljutić, Ognjanović i Donković odlučili da suprotno stavu svih organa DPS-a, daju kvorum za održavanje sjednice Skupštine opštine Kotor i time pred izvjesno uvođenje prinudne uprave “građanima uskratili pravo da izlaskom na birališta daju svoje mišljenje o aktuelnoj vlasti u Kotoru”.

Izvor: Vijesti

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije