Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić izjavio je da niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u toj državi da se izbori za status koji joj pripada, a to znači, naglasio je, da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda.

„Polazeći od činjenice da je nama potrebno veliko pomirenje poslije političkih trauma raspada država u kojima smo živjeli, nesporazuma i teških političkih borbi koje smo vodili, do novih ustavnih i zakonskih rješenja treba da dođemo svi zajedno kroz dijalog i propisane procedure“, rekao je Mandić u intervjuu za beogradski list „Politika“.

Kako je naveo, „inicijativa o proglašenju srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore je proces koji traje“.

„Mi sada ulazimo u fazu otpočinjanja širokog dijaloga u svim sferama društva“, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore.

„Borba za položaj našeg jezika nije počela niti juče, niti na izborima 2023. ili 2020. već onog momenta kada je jedna parlamentarna većina 2007. donijela Ustav koji je bio suprotan realnom stanju u našoj zemlji“, rekao je Mandić.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je kako djelovanje predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika podriva institucije države Bosne i Hercegovine (BiH) i ugrožava njenu bezbjednost i stabilnost.

„Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizujućem ponašanju“, napisao je Rubio na društvenoj mreži Iks.

Američki državni sekretar reagovao je na posljednje istupe Dodika, koji je 5. marta potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona, usvojene u Narodnoj skupštini RS, kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, Agencije za istrage i zaštitu – SIPA BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 7. marta privremenu mjeru i zaustavio primjenu ovih zakona.Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, te potvrđenih u državnom Domu naroda. Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se mora izjasniti Parlament BiH.

Skupština entiteta Republika Srpska je 27. februara usvojila zakone nakon što je predsjednik RS-a nepravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.

Tužilaštvo BiH je saopštilo da od decembra 2024. godine sprovodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo „napad na ustavni poredak“.

Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na „protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije“.

Dodik je prethodno je osuđen i proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio, a kojima se pokušalo spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS.

Ustavni sud BIH donio je privremenu mjeru i o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zahtjev je podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom, kojeg je usvojila Skupština RS, se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić odbio je da na dnevni red sjednice Vlade uvrsti predlog imenovanja Mladena Mikijelja za direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u novom mandatu, ističući da je ključno poštovati sve procedure pri postavljanju kadrova na državne funkcije.

Ova odluka izazvala je reakcije, a prema medijskim natpisima posebno nezadovoljstvo izrazio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, koji je podržavao Mikijeljevo imenovanje za direktora Morskog dobra.

Spajić je na društvenim mrežama jasno stavio do znanja da ne pristaje na imenovanja bez prethodnog ispunjenja svih formalnih uslova.

„Uopšte nije riječ o konkretnim ljudima za ovu ili onu poziciju, niti o infantilnoj potrebi da se nekome kaže ‘ne’ kako bi neko izgledao veći u ogledalu. Riječ je o principima – zašto se neko postavlja na određenu funkciju i da li su ispunjene sve potrebne procedure. Kad ministar spremi obrazloženje koje prošli put nije bilo dostavljeno, razmotrićemo prijedlog i izjasniti se na sjednici Vlade“, poručio je premijer.

Ova situacija ukazuje na odlučnost Spajića da se u procesima imenovanja ne popušta pod političkim pritiscima, već da se striktno poštuju pravila i zakonske procedure. Ostaje da se vidi kako će se dalje odvijati proces i da li će Mikijelj dobiti podršku Vlade nakon dostavljanja potrebnog obrazloženja.